![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/preslica.jpg\")
<\/p>\nFotografije koje pokazuju da je \u017dabljak prije du\u017ee od pola vijeka imao aerodrom mogu se na\u0107i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ali ne i u nekoj prigodnoj galeriji u ovom centru crnogorskog planinskog turizma.<\/p>\n
U nekoj od privatnih ku\u0107a mogu se na\u0107i bogate etnografske zbirke, ali turisti koji borave na \u017dabljaku ne\u0107e na jednom mjestu vidjeti ni\u0161ta od toga.<\/p>\n
Durmitorski kraj je zavi\u010daj vi\u0161e likovnih umjetnika, ali ih niko nikada nije okupio na \u017dabljaku u nekoj galeriji…<\/p>\n
\u201cOvo je, ipak, kraj koji je iznedrio vrhunske pesnike, knji\u017eevnike, muzi\u010dare, slikare i glumce, koji su se ostvarili uglavnom van \u017dabljaka”, ka\u017ee harfistkinja Branka Pajovi\u0107.<\/p>\n
Krajem avgusta zavr\u0161en je i Wild Beauty art festival, koji se organizuje u saradnji sa Kotor Art festivalom, a ideja je da se, kroz umjetnost i kulturne sadr\u017eaje, promovi\u0161u i prirodne ljepote Durmitora, kako bi se i na taj na\u010din doprinijelo turisti\u010dkoj ponudi \u017dabljaka.<\/p>\n
Pajovi\u0107 je svirala na keltskoj harfi na uzvi\u0161enju iznad Ribljeg jezera, gdje se nalazi jedna od nekropola ste\u0107aka, od nedavno pod za\u0161titom UNESKO-a. Ona je sama odabrala tu lokaciju, jer se nalaze u blizini sela Novakovi\u0107i iz koga poti\u010de njena porodica.<\/p>\n
https:\/\/www.facebook.com\/brenda.chowder.1\/videos\/1417387408456711\/<\/p>\n
\u201cZa nas umetnike je posebno iskustvo muzicirati na lokacijama po kojima je zbog svoje divlje i gotovo netaknute prirode Crna Gora poznata”, ka\u017ee Pajovi\u0107, koja od po\u010detka pandemije \u017eivi na selu, “prakti\u010dno u divljini, gde se konstantno \u010duju vi\u0161eslojni zvuci insekata, ptica, \u017eivotinja, vetra, ki\u0161e, grmljavine, vode …”<\/p>\n
“Tako je nastala i moja prva kompozicija sa nastupa, zove se ‘Voda’, a inspirisana je pokretom i zvucima poto\u010di\u0107a ispod moje ku\u0107e koji proradi na prole\u0107e, posle snega i ki\u0161e.<\/p>\n
Sam nastup na Ste\u0107cima bio je za mene poseban jer je predeo Jezera veoma sli\u010dan predelima \u0160kotske i Irske, zemalja u kojima je harfa tradicionalni instrument.<\/p>\n
S obzirom da je sve bilo u prirodi, na veoma lepom mestu, koncert se pretvorio u dru\u017eenje s publikom koja je mogla \u010duti odakle poti\u010du melodije koje sam svirala, postavljali su pitanja u vezi harfe, a imali su mogu\u0107nost da probaju instrument i da se slikaju s njim\u201d, rekla je Pajovi\u0107 za PCNEN.<\/p>\n
Univerzitetski profesor Savo Lau\u0161evi\u0107 ka\u017ee da je \u017dabljak “u komercijskom\u00a0 smislu upisan u turisti\u010dku kartu Crne Gore, ali i \u0161ire regije”, i da “u kulturolo\u0161kom smislu ima svoju kulturnu tradiciju \u2013 kako u sferi materijalne, tako i u sferi duhovne kulture”. “Imati kulturnu tradiciju zna\u010di preuzeti kulturno nasle\u0111e prethodnih generacija u svim oblastima kulture. Upravo tu se otvara problem nedovoljne sposobnosti preuzimanja tradicije”, ka\u017ee dr Lau\u0161evi\u0107, koji je rodom iz ovog kraja.<\/p>\n
<\/p>\n
U Turisti\u010dkoj organizaciji \u017dabljaka su svjesni da je nedostatak prostora u kojem bi se mogle organizovati izlo\u017ebe veliki problem.<\/p>\n
“Za \u017dabljak je veliki nedostatak nepostojanje gradskog ili etnografskog muzeja, ili pak galerijskog prostora. To je i razlog za\u0161to te\u0161ko mo\u017eemo da organizujemo izlo\u017ebe iz oblasti kulture i kulturnog nasle\u0111a. Imali smo veliko interesovanje iz raznih oblasti, kao \u0161to su izlo\u017ebe fotografija, slika, karikatura, etno nasle\u0111a, ali problem koji sam navela, nije nam davao prostora da istu ideju i realizujemo.<\/p>\n
Prije par godina smo organizovali izlo\u017ebu crnogorske karikature, gdje se pokazalo da je nedostatak adekvatnog prostora zaista velika barijera za ovu pri\u010du”, ka\u017ee Vanja Krgovi\u0107 \u0160arovi\u0107, direktorica Turisti\u010dke organizacije \u017dabljak.<\/p>\n
U lokalnom Kulturnom centru ka\u017eu da su organizovali postavke starih fotografija, ali da za stalnu postavku nemaju prostor, kao ni za izlo\u017ebe starih predmeta, a podr\u017eali bi osnivanje etnolo\u0161kog muzeja ukoliko bi se prona\u0161ao prostor.\u00a0Misle da bi osnivanje takvog muzeja svakako doprinijelo razvoju kulturnog \u017eivota \u017dabljaka.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/obramnica.jpg\")
<\/p>\n
Muzi\u010dar Miroslav Karad\u017ei\u0107, koji se profesionalno bavi muzikom desetak godina, a svira od svoje devete, ka\u017ee da \u201cmladi ljudi na \u017dabljaku nemaju dovoljno prostora i prilika da poka\u017eu sebe u pravom svijetlu, a umjetnost je uglavnom neshva\u0107ena i zanemarena”.<\/p>\n
“Tokom srednje \u0161kole sam bio u\u010desnik kulturnih de\u0161avanja koja su se tada, prije 10 – 15 godina, kada sam je ja poha\u0111ao, organizovala u sali Kino kulture. To su bili programi muzike i drugih umjetnosti gdje su mladi mogli da poka\u017eu svoje talente. Danas se pa\u017enja \u00a0posve\u0107uje \u00a0festivalima koji, uglavnom, dovode umjetnike iz drugih gradova Crne Gor, ili iz inostranstva”, ka\u017ee Karad\u017ei\u0107.<\/p>\n
Sli\u010dnog mi\u0161ljenja je i Joana Skembri, koja se tako\u0111e bavi muzikom.<\/p>\n
\u201cSmatram da se od strane nadle\u017enih organa op\u0161tine \u017dabljak ne posve\u0107uje nikakva pa\u017enja kuturnim de\u0161avanjima,\u00a0 jer nekolika kulturna doga\u0111aja tokom ljeta organizuju se isklju\u010divo u kontekstu turisti\u010dke promocije tako da nisu nikakav doprinos lokalnoj kulturi. Ukratko, kulturni \u017eivot na \u017dabljaku mogao bi se unaprijediti organizovanjem sekcija (literarna, recitatorska), lokalnog pozori\u0161ta, hora… U tom slu\u010daju svakako bih bila spremna da u\u010destvujem i dam svoj doprinos\u201d, ka\u017ee Skembri.<\/p>\n
https:\/\/www.facebook.com\/joanna.skembri\/videos\/10221457031873345\/?t=30<\/p>\n
Profesor Lau\u0161evi\u0107 misli da se u pogledu kulturnog razvoja mnogo toga mo\u017ee promijeniti na \u017dabljaku.<\/p>\n
“\u017dabljak kao op\u0161tina treba najprije obnoviti i preuzeti kulturnu tradiciju u razlicitim poljima kulture: u umjetnosti, religiji, istoriji, ali i u sferi svakodnevnog \u017eivota, morala, dru\u0161tvenosti. U sferu kulture ne spadaju samo duhovne kulture, ve\u0107 i materijalna kultura, kultura odnosa prema prirodi i prema dru\u0161tvu. Ova obnova kulturne tradicije mo\u017ee biti kompatibilna sa trendovima u turisti\u010dkom razvoju \u017dabljaka”, ka\u017ee dr Lau\u0161evi\u0107.<\/p>\n
On dodaje da bi “rad na muzejskim postavkama iz prirode, lokalne materijalne kulture i etnologije\u00a0 mogao sa\u010duvati duh ovog prostora” i zaklju\u010duje da “sve ovo podrazumijeva jake i \u017eivotvorne kulturne institucije u kojima rade posve\u0107eni ljudi, a ne puki partijski operativci\u201c.<\/p>\n
Mo\u017eda ova pri\u010da inspiri\u0161e nekoga da razmi\u0161lja u pravcu na koji ukazuje profesor Lau\u0161evi\u0107.<\/p>\n
Milka USOVI\u0106 OBRADOVI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Durmitoru i njegovim jezerima ne treba dodavati ljepotu, imaju je dovoljno, ali gradi\u0107u koji od tih ljepota \u017eivi nedostaje \u0161to\u0161ta da bi \u017eivot stalnih stanovnika i turista bio uskla\u0111en sa ljepotom prirode <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":301787,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-301786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=301786"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301786\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":301794,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301786\/revisions\/301794"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/301787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=301786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=301786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=301786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}