{"id":301570,"date":"2020-09-06T07:14:13","date_gmt":"2020-09-06T05:14:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=301570"},"modified":"2020-09-06T07:14:13","modified_gmt":"2020-09-06T05:14:13","slug":"10-napomena-o-izborima-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/06\/10-napomena-o-izborima-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"10 napomena o izborima u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"<p><strong>Author: Vladimir Gligorov<\/strong><\/p>\n<p>Najpre, pobeda nije takva da govori o nedvosmislenoj volji naroda za radikalnom promenom. Zemlja je podeljena. To razumeju, \u010dini se, i vo\u0111e pobedni\u010dke koalicije, bar ako je ceniti po prvim zajedni\u010dkim izjavama. Vi\u0161e se isti\u010de kontinuitet nego radikalne promene, stabilnost nego revolucionarnost da se tako izrazim.<\/p>\n<p>Potom, sadr\u017eaj prve zajedni\u010dke izjave nije u skladu sa politi\u010dkim ciljevima pojedinih, ne bezna\u010dajnih, stranaka i grupa u pobedni\u010dkoj koaliciji. To se mo\u017ee zaklju\u010diti ne samo po njihovim programima, ve\u0107 i po prvim izjavama pojedinih vo\u0111a. U kojima do izra\u017eaja dolaze partijski programi i li\u010dne ambicije.<\/p>\n<p>Tre\u0107e, predla\u017ee se ekspertska vlada. \u0160ta to ta\u010dno zna\u010di ostaje da se vidi. Ali ako bi se to uzelo ozbiljno, trebalo bi razjasniti ko \u0107e predlagati politi\u010dke odluke. Ukoliko bi to bili strana\u010dki poslanici u skup\u0161tini, izbile bi jasne razlike izme\u0111u, da uprostim, nacionalnih i gra\u0111anskih stranaka u vladaju\u0107oj koaliciji.<\/p>\n<p>Jer, vlada je ekspertska ukoliko nalazi najbolji na\u010din da se sprovedu politi\u010dki ciljevi, dok je izbor ciljeva politi\u010dki a ne stru\u010dni. Na izborima biraju gra\u0111ani, posle vlada predla\u017ee skup\u0161tini \u201e\u0161ta\u201c i \u201ekako\u201c. Obi\u010dno je za \u201ekako\u201c nadle\u017ena stru\u010dna, nepoliti\u010dka slu\u017eba, administracija. Ekspertska vlada je, dakle, kao kada bi administracija preuzela vladu. Ni\u0161ta se ne menja na stvari ako je re\u010d o ekspertima izvan dr\u017eavne administracije.<\/p>\n<p>\u010cetvrto, ukoliko bi se zaista sastavila ekspertska vlada u pravom smislu te re\u010di, to zna\u010di da se ne mo\u017ee sastaviti politi\u010dka vlada, bar ne do prevremenih izbora. Dotle, ili se ne\u0107e donositi politi\u010dke odluke ili \u0107e se one predstavljati kao ekspertske, stru\u010dne. Ali to ne zna\u010di da se na prevremenim izborima ne\u0107e postaviti pitanje odgovornosti vladaju\u0107e koalicije. Uz to, kako \u0107e cilj tih izbora biti formiranje politi\u010dke vlade, \u010dlanice koalicije \u0107e me\u0111usobno konkurisati za \u0161to je mogu\u0107e bolji rezultat, pa ne\u0107e biti jednostavno donositi odluke ni u vladi niti u skup\u0161tini.<\/p>\n<p>A to, peto, zna\u010di da bi vlada bila tehni\u010dka, a ne ni ekspertska niti politi\u010dka. To bi zna\u010dilo da bi Crna Gora imala tehni\u010dku vladu, recimo, \u010ditave dve godine. To, opet, podrazumeva da skup\u0161tina ne\u0107e donositi politi\u010dke odluke do odr\u017eavanja prevremenih izbora. Na prevremenim izborima \u0107e se, naravno, snositi politi\u010dka odgovornost za posledice tehni\u010dkog vladanja.<\/p>\n<p>\u0160esto, crkva \u0107e te\u0161ko mo\u0107i da se povu\u010de iz politike, pod pretpostavkom da to uop\u0161te namerava. Kako se, uprkos nameri o formiranju ekspertske vlade, vo\u0111a jedne \u010dlanice koalicije, koji je na taj polo\u017eaj do\u0161ao na predlog crkve, vidi kao predsednik vlade \u2013 crkva \u0107e imati operativni uticaj na politi\u010dke odluke ekspertske vlade. Posebno kada je re\u010d o zakonima koji zadiru u crkvene interese. \u010cak i da je predsednik vlade ekspert, crkva \u0107e preuzeti odgovornost tamo gde se budu donosile politi\u010dke odluke.<\/p>\n<p>Sedmo, kako je demokratija u javnom interesu ukoliko je vlast smenjiva, ne mo\u017ee se ograni\u010davati delovanje opozicije. Koja \u0107e u nekom \u010dasu do\u0107i na vlast. A to zna\u010di da \u0107e se DPS, ukoliko se ne raspadne, vratiti na vlast. Ili, druk\u010dije re\u010deno, legitimno \u0107e o\u010dekivati da \u0107e se vratiti na vlast. U demokratijama se odlu\u010duje od izbora do izbora, a ne jednom za svagda.<\/p>\n<p>Osmo, ne bi trebalo o\u010dekivati da \u0107e se DPS kloniti uloge politi\u010dke opozicije, \u0161to se vidi iz njihovih izjava. Kolikogod da je re\u010d o autoritarnom re\u017eimu, DPS je, uz manje stranke i uz glasove manjina, zaslu\u017ean za osamostaljenje Crne Gore. I za polo\u017eaj zemlje koji nova vlast, bar deklarativno, ne namerava da menja. Tako da \u0107e biti te\u0161ko zameniti je na polo\u017eaju najja\u010de opozicione stranke, kao \u0161to je bilo te\u0161ko skinuti je sa vlasti. Da bi se demokratska politika odr\u017eala, i da bi se DPS sveo na marginalnu opoziciju, bilo bi potrebno da se koalicija koja je sada pobedila na izborima s vremenom podeli na vlast i opoziciju, \u0161to podrazumeva konkurentski odnos unutar pobedni\u010dke koalicije za mesto u vlasti ili u opoziciji, a ne\u0107e biti lako na\u0107i mesto u opoziciji, kao \u0161to ne\u0107e biti jednostavno ostati na vlasti.<\/p>\n<p>Deveto, Crna Gora nema socijalisti\u010dki privredni sistem, pa ekspertskoj vladi ne\u0107e biti lako da sprovede tranziciju. Ka \u010demu? Postoje razli\u010dite zamisli, od napu\u0161tanja evra do fiskalne konsolidacije sve do dr\u017eavnog kapitalizma, sa ciljem industrijalizacije, a svakako \u0107e se izneti i druge. Privredne pa potom politi\u010dke posledice do slede\u0107ih, prevremenih izbora bi mogle da budu veoma negativne po ekspertsku vladu i \u010dlanice vladaju\u0107e koalicije. Uz to nije ni vreme za to. Kona\u010dno, sve su to politi\u010dke, a ne prvenstveno stru\u010dne teme.<\/p>\n<p>Meni nije poznato da pobedni\u010dka koalicija ima neki plan privrednog razvoja. Zemlja ne mo\u017ee da \u017eivi samo od turizma, ali ne mo\u017ee ni da ima komparativne prednosti u svemu. Posebno jer je re\u010d o veoma otvorenoj privredi. Zapravo je potrebna tradicionalna razvojna politika \u2013 infrastruktura svake vrste \u2013 ali i internacionalizacija u\u010de\u0161\u0107em u proizvodnim lancima koja donosi privredni rast i modernizaciju. To gotovo da implicira fiskalni i deficit na teku\u0107em ra\u010dunu bilansa pla\u0107anja. Eventualna konsolidacija fiskalnog i spoljnotrgovinskog bilansa, recimo uz napu\u0161tanja evra kako bi se finansirali industrijski projekti bi svakako vodila bar prolaznom usporavanju privrednog rasta.<\/p>\n<p>Deseto, va\u017eno je isticanje zna\u010daja vladavine prava. Do toga je, me\u0111utim, dug put. Poma\u017ee Evropska unija, jer se mo\u017ee preuzeti, prepisati slovo vladavine prava. Jer mora da postoji pravo da bi se po njemu vladalo. Ali je potrebno poznavati i duh vladavine prava, kako ona ne bi bila drugo ime za za\u0161titu privilegija, od nacionalnih do verskih i finansijskih. I kona\u010dno, iskorenjivanje korupcije pravnim sredstvima zahteva vreme, pored svega ostalog.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/10-napomena-o-izborima-u-crnoj-gori\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da bi se demokratska politika odr\u017eala, i da bi se DPS sveo na marginalnu opoziciju, bilo bi potrebno da se koalicija koja je sada pobedila na izborima s vremenom podeli na vlast i opoziciju, \u0161to podrazumeva konkurentski odnos unutar pobedni\u010dke koalicije za mesto u vlasti ili u opoziciji, a ne\u0107e biti lako na\u0107i mesto u opoziciji, kao \u0161to ne\u0107e biti jednostavno ostati na vlasti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":197573,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-301570","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301570","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=301570"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301570\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":301571,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301570\/revisions\/301571"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/197573"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=301570"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=301570"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=301570"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}