{"id":301484,"date":"2020-09-05T07:22:57","date_gmt":"2020-09-05T05:22:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=301484"},"modified":"2020-09-05T07:22:57","modified_gmt":"2020-09-05T05:22:57","slug":"rizici-pojacanog-interesovanja-nezapadnih-aktera-za-crnu-goru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/05\/rizici-pojacanog-interesovanja-nezapadnih-aktera-za-crnu-goru\/","title":{"rendered":"Rizici poja\u010danog interesovanja nezapadnih aktera za Crnu Goru"},"content":{"rendered":"
\n

Pi\u0161e: Jovana Marovi\u0107<\/strong><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n

Posljednjih godina Crna Gora je postala popri\u0161te uticaja i interesovanja niza nezapadnih aktera, prije svega Rusije, Kine i Turske, a njihov politi\u010dki uticaj, iako nije slab, i dalje je pod kontrolom. Strane investicije su po pravilu pra\u0107ene kontroverzama \u0161to ukazuje na nezadovoljavaju\u0107e stanje vladavine prava u zemlji, uprkos \u010dinjenici da se reforme u okviru pregovora o pristupanju dr\u017eave Evropskoj uniji odvijaju ve\u0107 osam godina.<\/strong><\/p>\n

Rusija<\/strong><\/h2>\n

Posmatraju\u0107i trend direktnih stranih investicija u posljednjem trogodi\u0161njem periodu, ne postoji trajni interes investitora, niti stabilan obrazac kada je rije\u010d o zemljama iz kojih investicije dolaze.\u00a0Tokom prvih \u0161est mjeseci 2019. godine<\/a>\u00a0Azerbejd\u017ean je bio na prvom mjestu po stranim direktnim investicijama, Ma\u0111arska je bila na drugom mjestu sa 51,7 miliona eura ulo\u017eenih u crnogorske banke i kompanije. Na tre\u0107em su mjestu bili investitori iz Rusije sa 34,8 miliona eura. Rusija je, dakle, i dalje u samom vrhu zemalja koje ula\u017eu u Crnu Goru uprkos tenzi\u010dnim odnosima izme\u0111u dr\u017eava tokom du\u017eeg vremenskog perioda, a koji su se manifestirali nizom sankcija i mjera sa obje strane. Investicije iz Rusije su stagnirale tokom kolapsa diplomatskih odnosa koji po\u010dinje 2014. godine, uvo\u0111enjem sankcija Rusiji zbog krize na Krimu, ali se, ekonomski gledano, Rusija opet izuzetno visoko kotirala u Crnoj Gori tokom 2018. i 2019. godine.<\/p>\n

Najve\u0107i udio ruskih investicija i dalje je usmjeren u nekretnine:\u00a0u prvih sedam mjeseci 2019. godine ruski dr\u017eavljani kupili su imovinu u Crnoj Gori u vrijednosti od 22,73 miliona eura, dok su direktna ulaganja u crnogorska preduze\u0107a iznosila samo 722.533 eura<\/a>. Stalna prisutnost u zemlji i obnovljeni interes mogu se tuma\u010diti i imovinom koja je ve\u0107 u vlasni\u0161tvu Rusa, posebno na crnogorskom primorju. Veliki broj ruskih dr\u017eavljana tako\u0111e je dobio dugoro\u010dnu dozvolu boravka u Crnoj Gori. Iako se Vlada \u017eeli distancirati od Rusije, to nije slu\u010daj s ruskim novcem, kao \u0161to je i uvijek bio dobrodo\u0161ao po\u010dev\u0161i od\u00a0kupovine Kombinata aluminijuma (KAP) jo\u0161 2005. godine od strane kontroverznog biznismena Olega Deripaske.<\/a><\/p>\n

Pogor\u0161anje odnosa izme\u0111u Crne Gore i Rusije zapo\u010delo je u decembru 2015. godine kada je Crna Gora dobila pozivnicu za \u010dlanstvo u NATO-u, a kulminirala doga\u0111ajima oko parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine. Naime, tokom izbornog dana, Vlada je objavila da je\u00a0sprije\u010dila poku\u0161aj dr\u017eavnog udara od strane teroristi\u010dke grupe<\/a>\u00a0u koju su bila uklju\u010dena i dva ruska dr\u017eavljanina, a \u010diji je cilj bio nasilna smjena vlasti u zemlji i spre\u010davanje Crne Gore da u\u0111e u NATO. Doga\u0111aj iz 2016. godine rezultirao je time da su ruski dr\u017eavljani, navodno povezani s GRU-om (ruskom vojnom-obavje\u0161tajnom slu\u017ebom),\u00a0osu\u0111eni prvostepenom presudom<\/a>, ali uprkos presudi, ve\u0107ina gra\u0111anki i gra\u0111ana u Crnoj Gori dr\u017eavni udar i dalje percipira kao navodni.\u00a0Godinu dana nakon prvostepene presude, Apelacioni sud nastavlja odlagati kona\u010dnu presudu.<\/a>\u00a0Iako je uloga zvani\u010dne Moskve u ovom slu\u010daju jo\u0161 uvijek zamagljena, jasno je da je strah od ruskog politi\u010dkog uticaja ubrzao ratifikaciju protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u.<\/p>\n

Uticaj Moskve na Podgoricu slabi od ulaska Crne Gore u NATO u junu 2017. godine, ali su\u00a0nedavni protesti izazvani kontroverznim rje\u0161enjima iz Zakona o slobodi<\/a>\u00a0vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica koji je usvojen u decembru 2019. godine ponovo otvorili vrata takvim uplitanjima.\u00a0Preciznije, to je slika koju vladaju\u0107a Demokratska partija socijalista (DPS) \u017eeli da po\u0161alje svijetu<\/a>, ali potencijalna uloga Rusije jo\u0161 uvijek nije niti jasna niti dokazana.<\/p>\n

Kina<\/strong><\/h2>\n

Kina je trenutno i uglavnom prisutna u Crnoj Gori kroz izgradnju auto-puta koji povezuje luku Bar sa glavnim gradom Srbije Beogradom. Crnogorska vlast \u010desto izlazi u susret \u017eeljama investitora, te daje zna\u010dajne povlastice, poput\u00a0otpisivanja duga<\/a>\u00a0ili osloba\u0111anja pla\u0107anja poreza, \u0161to negativno uti\u010de na sprovo\u0111enje projekata. Veliki infrastrukturni projekti, \u010dija je ekonomska izvodljivost nerijetko upitna, \u010desto su na\u010din da vlast osigura brze politi\u010dke poene, posebno tokom predizbornih kampanja.<\/p>\n

Nema posebne razlike izme\u0111u ulaganja koja dolaze iz zapadne Evrope ili zemalja koje se ne klasifikuju kao zapadne. \u0160tavi\u0161e, neki od najve\u0107ih skandala, poput npr.\u00a0privatizacije \u201eTelekoma\u201d<\/a>, povezani su sa zemljama Evropske unije, u ovom slu\u010daju\u00a0Ma\u0111arskom<\/a>. Nije lako pratiti tokove novca, jer oni \u010desto dolaze u Crnu Goru preko offshore kompanija, \u0161to je jedan od glavnih na\u010dina \u201dprivla\u010denja\u201d kontroverznih investitora. Ukratko, iako Crna Gora sada ima povoljnije okru\u017eenje i ambijent za poslovanje i ulaganja nego \u0161to je to bilo prije 10 godina, klju\u010dni problemi su povezani s izgradnjom institucija i uklanjanjem neprimjerenog politi\u010dkog uticaja. Nemogu\u0107nost povla\u010denja jasne linije izme\u0111u partije i dr\u017eave, rasprostranjenost klijentelizma i favoriziranje li\u010dnih veza u dono\u0161enju odluka neka su od ograni\u010denja koja ote\u017eavaju realizaciju punog potencijala brojnih ulaganja.<\/p>\n

Upravo je najve\u0107i kineski infrastrukturni projekat u zemlji, auto-put Bar-Boljare koji gradi Kineska korporacija za puteve i mostove (CRBC), primjer lo\u0161eg planiranja. Vlada je odabrala investitora bez javnog poziva, dok je zbog dva prethodna neuspjela tendera bila prisiljena ponuditi povlastice (osloba\u0111anje od poreza na plate, materijale itd.) koje, primjera radi, neke zemlje u regionu nisu bile spremne obezbijediti. Uprkos savjetima stru\u010dnjaka, Vlada je odlu\u010dila zapo\u010deti izgradnju auto-puta s najslo\u017eenijom dionicom, \u0161to se odrazilo na isplativost cjelokupnog ulaganja.<\/p>\n

Iako su pripremljene tri studije izvodljivosti, Vlada nije mogla precizno definisati obaveze investitora. Tokom gradnje se ispostavilo da kineska kompanija nije obavezna graditi va\u017ean dio auto-puta, \u0161to je dodatno negativno uticalo na javne finansije. Zbog obaveze Vlade da otpla\u0107uje kredit, javni dug sada iznosi oko 80 posto BDP-a, \u0161to je pove\u0107anje od 18 posto od 2012. godine. Gra\u0111anke i gra\u0111ani Crne Gore razli\u010dito percipiraju izgradnju auto-puta i njegovu odr\u017eivost. Preko 70 posto njih vidi prednosti izgradnje auto-puta, dok su mi\u0161ljenja podijeljena \u0161to se ti\u010de njegove finansijske odr\u017eivosti, pokazuje\u00a0istra\u017eivanje javnog mnjenja koje je za potrebe Politikon mre\u017ee<\/a>\u00a0sprovedeno u martu 2020. godine. Iako jo\u0161 uvijek nije vidljiv politi\u010dki uticaj, postoji neizvjesnost u vezi daljeg razvoja odnosa izme\u0111u Crne Gore i Kine. Svako nepo\u0161tovanje roka za otplatu kredita mo\u017ee imati posljedice. Budu\u0107i da ugovor s CRBC-om nije javno dostupan, postoje navodi o tome da jedna od odredbi predvi\u0111a da, ako Vlada ne bude u mogu\u0107nosti redovno pla\u0107ati kredit Kinezima, kompanija mo\u017ee zaplijeniti neki od crnogorskih resursa. Dosada\u0161nji primjeri, posebno onaj u \u0160ri Lanci, pokazuju da kineska strana koristi slabosti zemalja koje imaju probleme poput klijentelizma i elemente zarobljenih dr\u017eava, a nisu u stanju ispuniti svoje obaveze. Konkretno u slu\u010daju \u0160ri Lanke, kineska kompanija je postala ve\u0107inski vlasnik luke u ovoj zemlji.<\/p>\n

Turska<\/strong><\/h2>\n

Ekonomska saradnja izme\u0111u Crne Gore i Turske bi trebalo da bude zna\u010dajno unaprije\u0111ena u narednim godinama. Nakon posjete turskog ministra vanjskih poslova po\u010detkom godine, najavljeno je da \u0107e trgovina biti gotovo udvostru\u010dena, a ona trenutno iznosi 140 miliona eura. Tako\u0111e je najavljeno i otvaranje konzulata u Istanbulu i na sjeveru Crne Gore. Zanimljivo je napomenuti da je\u00a0broj registrovanih turskih kompanija, trenutno je taj broj iznad 2000<\/a>, koje posluju u Crnoj Gori ve\u0107 sada ve\u0107i od npr. broja srpskih ili ruskih kompanija koje su dugo u samom vrhu. Taj trend se naj\u010de\u0161\u0107e obja\u0161njava pove\u0107anom sigurno\u0161\u0107u turskih investitora nakon pristupanja Crne Gore NATO-u i usled potpisanih formalnih sporazuma o unapre\u0111enju saradnje. Za sada nema naznaka da \u0107e se pove\u0107ana ekonomska prisutnost Turske preliti na politi\u010dku zonu uticaja. Jedan od razloga je to \u0161to se politi\u010dki uticaj Turske usmjerava putem Bo\u0161nja\u010dke stranke (BS) u Crnoj Gori koja je \u010dlanica vladaju\u0107e koalicije. Ova stranka podr\u017eava politiku Vlade zagovaraju\u0107i demokratizaciju zemlje u okvirima EU.<\/p>\n

Perspektiva uticaja nezapadnih aktera<\/strong><\/h2>\n

Budu\u0107i da nezapadni akteri trenutno ne nude okvir za demokratizaciju, ne doprinose reformama u zemlji i nemaju dugoro\u010dnu agendu, nisu kompatibilni partner u pristupanju Crne Gore EU, niti su u tom pogledu privla\u010dni za vladaju\u0107u stranku i ve\u0107inu opozicije. Me\u0111utim, zbog pomenutih trendova, posve\u0107enost EU Zapadnom Balkanu razvijanjem metodologije predstavljene u februaru 2020. godine i postupnim integrisanjem dr\u017eava regiona u politike EU od velikog je zna\u010daja. Ekonomski interes i krediti koje Kina nudi Zapadnom Balkanu mogu biti osnov za ja\u010di politi\u010dki uticaj u ovom dijelu Evrope ako EU ne bude anga\u017eovana u dovoljnoj mjeri. U Crnoj Gori je situacija jo\u0161 slo\u017eenija ako se uzme u obzir nepovoljan finansijski okvir za izgradnju auto-puta koji, ako dr\u017eava ne bude u mogu\u0107nosti da vrati kredit, se mo\u017ee preliti i na politi\u010dku sferu odnosa.<\/p>\n

S obzirom na to da je centralni problem realizacije punog potencijala pove\u0107anog interesovanja investitora slabo stanje vladavine prava u zemlji, pru\u017eanje mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije ostaje klju\u010dni zadatak i izazov za crnogorsku Vladu. Upravo je ovo od presudnog zna\u010daja za izgradnju imid\u017ea sigurne destinacije. Ja\u010danje mjera integriteta i njihova nepristrasna primjena, zajedno s izgradnjom kulture vladavine prava, jedini je put za demokratsku i ekonomsku konsolidaciju i za potencijalno \u010dlanstvo u EU. Suo\u010davanje s velikim korupcijskim skandalima bio bi prvi znak takve vladine posve\u0107enosti i opredijeljenosti.<\/p>\n

respublica.edu.mk<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Budu\u0107i da nezapadni akteri trenutno ne nude okvir za demokratizaciju, ne doprinose reformama u zemlji i nemaju dugoro\u010dnu agendu, nisu kompatibilni partner u pristupanju Crne Gore EU<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":301485,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-301484","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301484","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=301484"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301484\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":301490,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301484\/revisions\/301490"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/301485"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=301484"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=301484"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=301484"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}