{"id":301241,"date":"2020-09-02T08:13:20","date_gmt":"2020-09-02T06:13:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=301241"},"modified":"2020-09-02T08:13:20","modified_gmt":"2020-09-02T06:13:20","slug":"bolesti-koje-su-izmislili-kako-bi-na-nama-zaradili","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/02\/bolesti-koje-su-izmislili-kako-bi-na-nama-zaradili\/","title":{"rendered":"Bolesti koje su izmislili kako bi na nama zaradili"},"content":{"rendered":"<p>Ovih dana brojni novi poreme\u0107aji, zastra\u0161uju\u0107a zdravstvena stanja i mentalne bolesti privla\u010de pa\u017enju ljudi i stvaraju atmosferu straha i brige za zdravlje. Ono \u0161to jedemo nas ubija, ono \u0161to di\u0161emo nas ubija, a \u010dak i vaj-faj i voda za pi\u0107e predstavljaju smrtnu opasnost.<\/p>\n<p>Realno, \u010desto se radi o zastra\u0161ivanju koje podsti\u010du farmaceutske industrije kojima panika poma\u017ee da prodaju proizvode i ostvare profit na ra\u010dun lakoverne javnosti.<\/p>\n<p>\u201eKrajnji cilj vladaju\u0107eg sastava je da svaku pobunu protiv njega okvalifikuje kao mentalni poreme\u0107aj, pa uz pomo\u0107 farmaceutske mafije zdrave ljude pretvori u bolesne, koje \u0107e tako\u0111e tretirati samo kao \u2019pokvarene ma\u0161ine\u2018 i izvor profita\u201c, tvrdi francuski parlamentarni zastupnik i doktor Bernard Debre.<\/p>\n<p>On je koautor knjige \u201e4.000 korisnih, beskorisnih i opasnih lekova\u201c, u kojoj isti\u010de kako je polovina lekova na recept u zapadnoj medicini potpuno nepotrebna i neefikasna, a pet odsto medikamenata je opasno za zdravlje.<\/p>\n<p>Radi se o svojevrsnoj \u201eborbi s vetrenja\u010dama\u201c jer su na drugoj strani kapital i farmaceutska industrija, kao i celi zdravstveni sistem koji to podr\u017eava. U zdravstvu to se odnosi na zaradu medicinske, u prvom redu farmaceutske industrije.<\/p>\n<p>Tako tzv. farmaceutska mafija uti\u0161ava prirodne tradicionalne lekove i proizvodi sinteti\u010dke, koji naj\u010de\u0161\u0107e imaju brojne nuspojave i navikavaju organizam na to da se bez njih vi\u0161e ne mo\u017ee.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci isti\u010du samo neke od modernih i aktuelnih zdravstvenih briga koje su naj\u010de\u0161\u0107e obi\u010dna glupost.<\/p>\n<ol>\n<li>DANAS SU SVI OSETLjIVI NA GLUTEN<\/li>\n<\/ol>\n<p>Gluten je protein koji se nalazi u p\u0161enici i on daje elasti\u010dnost testu, poma\u017eu\u0107i mu da se podigne i zadr\u017ei svoj oblik. On je u p\u0161enici, ra\u017ei, je\u010dmu i zobi. Ve\u0107ina prehrambenih namirnica sadr\u017ei gluten \u2014 od pica, testenina, hleba i raznih industrijski prera\u0111enih namirnica.<\/p>\n<p>Pa\u017enja koju privla\u010di gluten nije nastala toliko zbog pri\u010de o celijakiji, ve\u0107 zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko telo nije sposobno da vari gluten u meri u kojoj ga mi unosimo u sebe.<\/p>\n<p>\u201eZa to ne postoje realni i prihva\u0107eni zdravstveni dokazi. Dokazano je da nekim ljudima smeta gluten, kao i da ga ve\u0107ina ljudi normalno vari\u201c, ka\u017ee dr Zukerbrot.<\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li>HALITOZA JE IZMI\u0160LjENA BOLEST<\/li>\n<\/ol>\n<p>Halitoza naj\u010de\u0161\u0107e nastaje usled fermentacije \u010destica hrane anaerobnim gram negativnim bakterijama u ustima, \u010dime se stvaraju sumporni spojevi, poput vodonikovog sulfida i metala merkaptana.<\/p>\n<p>Kod nekoliko sistemskih bolesti se stvaraju materije koje se mogu osetiti u dahu, a koje se, mada nemaju izrazito neugodan miris, tipi\u010dno smatraju halitozom.<\/p>\n<p>Zbog zadaha sve vi\u0161e ljudi pose\u0107uje lekare, koji pak propisuju specijalne paste za zube i vodice za ispiranje usta, na \u010demu industrija zara\u0111uje ogroman novac. Me\u0111utim, stru\u010dnjaci tvrde da je zadah u ve\u0107ini slu\u010dajeva obi\u010dna izmi\u0161ljotina i da je prirodno da se u dahu ose\u0107a odre\u0111en miris i da se to stanje naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017ee popraviti ve\u0107im unosom vode i promenom ishrane.<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li>DETOKSIKACIJA JE GLUPOST<\/li>\n<\/ol>\n<p>Dodaci prehrani i razni preparati za detoksikaciju tela jedno su od najbr\u017ee rastu\u0107ih tr\u017ei\u0161ta na svetu \u2014 ka\u017ee dr Nik Fuler sa Univerziteta \u201eSidni\u201c, koji isti\u010de da za njihovo delovanje postoji vrlo malo dokaza. Na primer, vrlo su popularni detoks-proizvodi na bazi \u010di\u010dkovog mleka ili pak masla\u010dka, iako nema studije koja potvr\u0111uje njihov efekt.<\/p>\n<p>Fuler ka\u017ee kako jetra prirodno elimini\u0161e ne\u017eeljene materije iz tela kroz izmet i urin, a uzimanje skupih lekova ne samo da ne mo\u017ee pomo\u0107i, ve\u0107 optere\u0107uje jetru dodatnim sastojcima koje mora da razgradi.<\/p>\n<p>\u201eOno \u0161to treba preduzeti je izbegavanje alkohola i treba se hraniti zdravo, ako ve\u0107 \u017eelite da se detoksikujete, uzimajte prirodne \u010dajeve, vo\u0107e i povr\u0107e\u201c, nagla\u0161ava Fuler.<\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li>SNI\u017dAVANjE LO\u0160EG HOLESTEROLA SPRE\u010cAVA BOLEST SRCA<\/li>\n<\/ol>\n<p>Mo\u017eda jedan od najve\u0107ih zdravstvenih mitova zapadne kulture jest zloupotreba izmi\u0161ljenog termina \u201elo\u0161 holesterol\u201c. Osim toga, naivna javnost je prevarena la\u017enom vezom holesterola i kardiovaskularnih bolesti. Nikad nije dokazano da holesterol uzrokuje bolesti srca. Naprotiv, holesterol je od vitalnog zna\u010daja za telo i bilo kakav poku\u0161aj njegovog sni\u017eavanja mo\u017ee imati pogubne posledice, naro\u010dito kako starimo.<\/p>\n<p>Postali smo dru\u0161tvo toliko opsednuto jedenjem hrane niskog holesterola i masno\u0107e da se sada mnogi zdravstveni stru\u010dnjaci pitaju koje su posledice toga, kao i brojnih lekova koji se uzimaju za sni\u017eavanje holesterola.<\/p>\n<ol start=\"6\">\n<li>SVAKI \u010cETVRTI \u010cOVEK DEPRESIVAN<\/li>\n<\/ol>\n<p>Britanski nau\u010dnici tvrde da prozak, seroxat i sli\u010dni antidepresivi deluju kao la\u017eni, placebo lekovi i nisu delotvorni. Do rezultata, objavljenih u u \u010dasopisu \u201ePloS medicine\u201c, do\u0161li su analizom 47 klini\u010dkih studija, od kojih su neke bile sve do danas nedostupne javnosti.<\/p>\n<p>Osim toga, danas je svaki \u010detvrti \u010dovek u zapadnom svetu depresivan \u2014 a name\u0107e se pitanje kako je to mogu\u0107e i za\u0161to tako nije bilo pre.<\/p>\n<p>Prevelika koncentrisanost na sebe i na vlastitu sre\u0107u kao i nametnuti ideal sre\u0107nog \u017eivota mnogima daje iluziju da su bolesni, premda se mo\u017eda samo nalaze u prirodnoj, lo\u0161ijoj \u017eivotnoj fazi.<\/p>\n<ol start=\"7\">\n<li>POSTOJE SIGURNE DOZE HEMIKALIJA U LEKOVIMA<\/li>\n<\/ol>\n<p>Mere su \u201eprihvatljive\u201c od strane industrije i regulatornih standarda, ali na\u0161a izlo\u017eenost \u201eprihvatljivim nivoima\u201c drugih toksi\u010dnih hemikalija koje u na\u0161em telu ulaze u interakciju i izazivaju razne probleme nikad nisu uzeti u ozbiljno razmatranje.<\/p>\n<p>Ne postoji sigurna doza otrova jer telo prepoznaje i najni\u017ee doze i odmah stvara upalne procese i imuni odgovor kako bi se borio sa stranim telom. Toksi\u010dne hemikalije se sada nalaze svuda, u \u0161kolama i na na\u0161im radnim mestima. Oni uzrokuju postupno propadanje svakog sastava u na\u0161em telu i uzrokuju mnoge bolesti. (Izvor:sputniknews.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Medicina nikad pre nije imala toliko dijagnoza, pa ni lekova \u2014 veza profita i farmacije je o\u010digledna<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":301242,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-301241","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301241","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=301241"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301241\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":301243,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/301241\/revisions\/301243"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/301242"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=301241"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=301241"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=301241"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}