{"id":300590,"date":"2020-08-27T07:23:08","date_gmt":"2020-08-27T05:23:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=300590"},"modified":"2020-08-27T07:23:08","modified_gmt":"2020-08-27T05:23:08","slug":"mozak-u-srcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/08\/27\/mozak-u-srcu\/","title":{"rendered":"Mozak u srcu"},"content":{"rendered":"

Autor: \u017deljko Glodi\u0107<\/strong><\/p>\n

Danas je uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje da je srce mi\u0161i\u0107 \u010dija je jedina funkcija pumpanje krvi kroz tijelo. Promatraju\u0107i srce s biolo\u0161ke strane, to je izrazito sna\u017ean mi\u0161i\u0107 koji mo\u017ee \u201craditi\u201d i vi\u0161e od sto godina.<\/p>\n

Za mnoge, srce ima i drugu, mnogo va\u017eniju i dublju funkciju. \u010cesto se za nekoga ka\u017ee da je sr\u010dan ili da slijedi svoje srce, kao i da se samo srcem dobro vidi. Ove i sli\u010dne izreke postoje u svim jezicima, kod svih naroda, u svim vremenima, svim kulturama i civilizacijama. S tog aspekta, o srcu su govorili Grci, Rimljani, Egip\u0107ani, Kinezi i mnogi drugi. Svi su oni dijelili jedno zajedni\u010dko vjerovanje prema kojemu je srce izvor unutarnjeg vodstva, pogotovo u trenucima va\u017enih odluka. Smatrali su da je srce sposobno utjecati i usmjeravati emocije, odluke, nastojanja\u2026<\/p>\n

\u010cini se da najnovija znanstvena istra\u017eivanja potvr\u0111uju tisu\u0107ljetnu mudrost. Otkriveno je da je srce, govore\u0107i modernom terminologijom, informacijsko-procesni centar koji \u0161alje signale u mozak i u ostale dijelove tijela.<\/p>\n

Srce ima slo\u017een nervni sustav koji se naziva sr\u010dani mozak. Taj mozak u srcu \u201cobra\u0107a\u201c se mozgu u glavi, kao da stvara sna\u017eno elektromagnetsko polje od na\u0161ih emocija. Sr\u010dani mozak ima oko 40 000 nervnih stanica koje su identi\u010dne onima u mozgu. Funkcioniraju neovisno od glave i mogu pamtiti, osje\u0107ati pa i misliti. Otkriveno je da stani\u010dni signali, nazvani senzorni neuriti, \u010de\u0161\u0107e putuju iz mozga srca u glavu negoli obratno. Drugim rije\u010dima, srce je aktivnije od glave. Potaknuti ovim rezultatima, znanstvenici su oti\u0161li korak dalje te su mjere\u0107i vrstu signala koji struje iz srca u mozak, do\u0161li do otkri\u0107a da kvaliteta osje\u0107aja odre\u0111uje i vrstu signala.<\/p>\n

Osje\u0107aji tjeskobe, iritacije, frustracije, bijesa te straha i stresa stvaraju kaoti\u010dne i nepravilne signale. Takvi signali u mozgu aktiviraju hormone adrenalina i kortizola, \u0161to je prirodna reakcija tijela na opasnost. To je signal da treba bje\u017eati ili se boriti. U takvom stanju tijelo reagira reduciranjem aktivnosti imunolo\u0161kog sustava, pa je tada organizam podlo\u017eniji bolestima. Sli\u010dan mehanizam prisutan je u situaciji kada nas napada divlja zvijer; tada nam nije potreban sna\u017ean imunolo\u0161ki sustav da nas za\u0161titi od virusa, nego se sva energija koncentrira na bijeg.<\/p>\n

Nasuprot tome, pozitivne emocije stvaraju jedno\u00adli\u010dne, pravilne signale koji tijelo dovode u stanje u kojem ono funkcionira smireno i ujedna\u010deno. Ovo stanje se naziva koherencija (lat. cohaerentia, veza, povezanost) i omogu\u0107uje bolje kori\u0161tenje mentalnih i emocionalnih potencijala, kao i pove\u0107anu u\u010dinkovitost i sinkronizaciju u funkcioniranju fiziolo\u0161kog sustava.<\/p>\n

Ova istra\u017eivanja nam ponovo otkrivaju da su ljudski potencijali daleko ve\u0107i od onih koje danas koristimo. Na\u0161a fiziolo\u0161ka gra\u0111a je \u201cmre\u017ea\u201d koja, ako je dobro vo\u0111ena, omogu\u0107uje povezivanje sa samim sobom, s drugim ljudima i s cjelokupnim \u017eivim svijetom u jednu integriranu cjelinu. Izgleda da najnovija istra\u017eivanja time potvr\u0111uju na\u0161e davne slutnje \u2013 da su srce i mozak zdru\u017eeni i da komuniciraju, a ono o \u010demu komuniciraju, ovisi o nama.<\/p>\n

Nova Akropola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Srce ima slo\u017een nervni sustav koji se naziva sr\u010dani mozak. Taj mozak u srcu \u201cobra\u0107a\u201c se mozgu u glavi, kao da stvara sna\u017eno elektromagnetsko polje od na\u0161ih emocija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":300591,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-300590","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=300590"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300590\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":300592,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300590\/revisions\/300592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/300591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=300590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=300590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=300590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}