Sve partije koje smo kontaktirali u vezi ove teme dostavile su odgovore, osim DPS-a. Nakon prvog kra\u0107eg razgovora i poslatih pitanja, njihov PR se vi\u0161e nije javljao na telefon niti odgovarao na poruke.\u00a0 <\/em><\/h2>\n——————-<\/p>\n
\u201e Jo\u0161 uvijek ne postoje politi\u010dke snage koje su istinski svjesne zna\u010daja kulture. I dalje svi oni mije\u0161aju subkulturu i estradu sa kulturom\u201c, ka\u017ee kratko i jasno muzi\u010dar Rambo Amadeus.<\/strong><\/p>\nU novoformiranoj koaliciji \u201eZa budu\u0107nost Crne Gore\u201c smatraju da je kulturna scena u na\u0161oj zemlji ispolitizovana do krajnjih granica. Kako isti\u010du, nedostaje i stvarna kritika, ne samo umjetni\u010dkih djela, ve\u0107 i osnovnog rada institucija.<\/p>\n
\u201eO \u010demu govoriti u zemlji u kojoj su i muzeji orobljeni pod postoje\u0107om vla\u0161\u0107u, koja ne zna za drugu vrijednost, osim one vulgarne i nov\u010dane? Jedna smo od rijetkih zemalja svijeta koja nema dobru koncertnu dvoranu, funkcionalan Muzi\u010dki centar, nema odgovaraju\u0107i i bezbjedan prostor za Kinoteku, na\u0161e najstarije pozori\u0161te Zetski dom, nema stalni ansambl, jedini samoodr\u017eiv bioskop u glavnom gradu nalazi se u tr\u017enom centru\u2026 Potreban je novi Nacionalni savjet za kulturu, koji bi se odrekao politi\u010dkih uticaja, a prije svega mora biti donesen nov Zakon o kulturi, uz obezbije\u0111enu primjenu pravnih propisa. Sada\u0161nju represiju treba zamijeniti stimulacijom, koja \u0107e rezultirati samostalno\u0161\u0107u. Kultura je tu da nas u\u010dini nezavisnim i slobodnim. Ba\u0161 kao \u0161to bi to trebala biti i politika. Ipak, moram ista\u0107i da je, sa par izuzetaka, gotovo potpun nedostatak ozbiljnih kulturnih kriti\u010dara, zapravo najozbiljnija boljka na\u0161e scene – knji\u017eevne, pozori\u0161ne, filmske, likovne, itd”, ka\u017ee profesor Zdravko Krivokapi\u0107<\/strong>, nosilac opozicione liste \u201cZa budu\u0107nost Crne Gore\u201d.<\/p>\n\u201cKulture ima jako malo, u svijesti i porukama strana\u010dkih kampanja ovogodi\u0161njih izbora\u201d ka\u017ee reditelj Nikola Vuk\u010devi\u0107.<\/strong><\/p>\n\u201cPotpuno logi\u010dno, jer kad mnogo toga zavisi od postojanja ili nepostojanja neke ‘plave torbe’ – te\u0161ko da tu uop\u0161te ima mjesta za kulturu. To je nebitno, na \u017ealost. Onoga trenutka kada akcenat bude na kulturi, zna\u0107emo da smo na boljem putu, bez sumnje”, ka\u017ee Vuk\u010devi\u0107.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/izbori-ilustracija.jpg\")
Gra\u0111anski pokret URA je jedna od rijetkih partija koja u svom predizbornom program ima ta\u010dku pod nazivom \u201cZa kulturu\u201d.<\/p>\n
Pod sloganom \u201cCrno na bijelo\u201d nagla\u0161avaju da je \u201ezahvaljuju\u0107i aktuelnoj politici, kultura pretvorena u \u010dekaonicu za privilegije\u201c. Depolitizacija kulture i ovdje je u fokusu.<\/p>\n
\u201eKultura, kao nauk slobode a ne podani\u0161tva, treba da otvoreno i hrabro postavlja prava pitanja, a ne da nudi la\u017ene odgovore. Takav koncept odbija mlade ljude i tjera ih da se stvarala\u010dki ostvare u dr\u017eavama regiona ili dalekog svijeta. Institucije kulture treba da obezbjede pomo\u0107 mladim stvaraocima i vrijednim projektima, da otvore vrata odva\u017enima, umjesto poslu\u0161nicima. Potrebno je promovisati odgovorniji odnos prema kulturnoj ba\u0161tini i osje\u0107aj pripadnosti evropskom ali i svjetskom kulturnom i svakom drugom identitetu, uz prevazila\u017eenje retrogradnih nacionalizama i \u010duvanje multikulturalnosti Crne Gore”, navode iz URE.<\/p>\n
\u201cOvdje su jedino po\u017eeljni ‘poslu\u0161ni’ umjetnici i zato smo tu \u0111e jesmo\u201d ka\u017ee pozori\u0161na rediteljka Ana Vukoti\u0107.<\/strong><\/p>\n\u201cDoba Korone je samo iznijelo na sto probleme koji ve\u0107 postoje – izostao je institucionalni odgovor jedino u sferi kulture. Vlastodr\u0161ci na\u0161ih kulturnih potreba su odlu\u010dili da zaklju\u010daju kulturu! Jedina smo zemlja koja jo\u0161 uvijek nema zvani\u010dne preporuke za funkcionisanje kulture, jer ih Ministarstvo kulture nije predlo\u017eilo i zahtijevalo od NKT-a. Od prvog juna, kada smo postali Corona free destinacija, rad pozori\u0161ta je dozvoljen, ali su direktori repertoarskih pozori\u0161ta proglasili kolektivni godi\u0161nji odmor?! Sjajna je prilika da na primjeru Corone nau\u010dimo da slu\u0161amo struku”, ka\u017ee rediteljka Vukoti\u0107.<\/p>\n
U propagandnim porukama Socijaldemokrata ovih dana mogli ste \u010duti da \u0107e ta partija inicirati osnivanje pozori\u0161ta u Tivtu, \u0161to je prava rijetkost tokom predizborne kamopanje.<\/p>\n
\u201c\u00a0Tivat je jedini primorski grad koji ima sve potrebne uslove za to. Uvjereni smo da bi se time na najbolji na\u010din zaokru\u017eio period od 20 godina od prve profesionalne pozori\u0161ne\u00a0produkcije u tom gradu. Ciljevi koje smo odredili i na\u0161im programu odnose se pored ostalog na<\/p>\n
profesionalizaciju kulturnog kadra, kreiranje kulturne politike u cilju za\u0161tite jezika i pisma uz pobolj\u0161anje ambijenta za razvoj knji\u017eevnog stvarala\u0161tva, ali i ve\u0107i stepen\u00a0 umjetni\u010dke produkcije. Inicira\u0107emo stimulativno pove\u0107anje bud\u017eeta za one kulturne institucije koje svojim radom u velikoj mjeri unapre\u0111uju kulturu Crne Gore, podsticati razvoj amaterizma u svim oblastima kulture, kao i\u00a0razvoj kulturnog turizma”, \u00a0isti\u010du u SD-u.<\/p>\n
\u201cOtvaranje regionalnih pozori\u0161ta omogu\u0107eno je Zakonom o pozori\u0161tu vi\u0161e od 15 godina. Ko ih je sprije\u010davao da pokrenu tu pri\u010du pri![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Pozoriste-foto-orgaht.jpg\")
je \u010detiri godine?”, pita glumac Stevan Radusinovi\u0107, komentari\u0161u\u0107i najavu SD-a.<\/p>\n
\u201eKoliko je kultura na agendi i kako krizna vremena ogole na\u0161u (ne)potrebu za kulturom najbolje govore proteklih pet mjeseci totalne ‘teatarske smrti’. Bez avantgardne ideje kako ‘dosko\u010diti’ ovoj situaciji, bez mudrog prilago\u0111avanja postoje\u0107em\u2026 Virtualni prostor nije pogodno tlo za ono \u0161to teatar mora da radi, da ukazuje na slabosti i koriguje dru\u0161tvenu zbilju. Za to nam treba ‘\u017eiva’ publika. Kako se mo\u017ee na mitinge i litije, a ne mo\u017ee u pozori\u0161te na otvorenom, pitanje je sad?!”, ka\u017ee Radusinovi\u0107.<\/p>\n
U Socijal demokratskoj partiji ka\u017eu da \u0107e se zalagati\u00a0 da se proces internacionalizacije crnogorske kulture i umjetnosti sprovodi temeljno i u svim oblastima.<\/p>\n
\u201cUmjesto okretanja ka svijetu i uklju\u010divanja u evropske kulturne tokove, crnogorske kulturne institucije ostajale su zatvorene i zarobljene u lokalnim estetikama i poetikama, bez stvarne komunikacije sa savremenim evropskim i svjetskim kulturnim i umjetni\u010dkim politikama. Va\u017ena strategija u modernizaciji kulture bi\u0107e i uskla\u0111ivanje sa evropskim modelima finansiranja kulture i umjetnosti. Dr\u017eava mora zadr\u017eati primarnu ulogu, ali sve oblasti produkcije kulturnih sadr\u017eaja treba uklju\u010diti u evropske fondove, koji \u0107e omogu\u0107iti zna\u010dajnije finansiranje crnogorske umjetni\u010dke produkcije, ali i veliku mogu\u0107nost plasmana i prisustva na evropskim kulturnim scenama”, poru\u010duju iz SDP-a.<\/p>\n
Promjena kulturne politike u Crnoj Gori koja bi bila oslobo\u0111ena partijskih privilegija postala je neophodnost. Komunikacija bi se podigla na vi\u0161i nivo sa kojeg svi bolje vidimo sebe i onog do sebe, na putu ka progresivnom dru\u0161tvu budu\u0107nosti.<\/p>\n
Irena \u010cEJOVI\u0106 <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Kultura i politi\u010dka propaganda \u2013 Izbori 2020<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":300255,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,14,12],"tags":[],"class_list":["post-300252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=300252"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":300256,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300252\/revisions\/300256"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/300255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=300252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=300252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=300252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
U novoformiranoj koaliciji \u201eZa budu\u0107nost Crne Gore\u201c smatraju da je kulturna scena u na\u0161oj zemlji ispolitizovana do krajnjih granica. Kako isti\u010du, nedostaje i stvarna kritika, ne samo umjetni\u010dkih djela, ve\u0107 i osnovnog rada institucija.<\/p>\n
\u201eO \u010demu govoriti u zemlji u kojoj su i muzeji orobljeni pod postoje\u0107om vla\u0161\u0107u, koja ne zna za drugu vrijednost, osim one vulgarne i nov\u010dane? Jedna smo od rijetkih zemalja svijeta koja nema dobru koncertnu dvoranu, funkcionalan Muzi\u010dki centar, nema odgovaraju\u0107i i bezbjedan prostor za Kinoteku, na\u0161e najstarije pozori\u0161te Zetski dom, nema stalni ansambl, jedini samoodr\u017eiv bioskop u glavnom gradu nalazi se u tr\u017enom centru\u2026 Potreban je novi Nacionalni savjet za kulturu, koji bi se odrekao politi\u010dkih uticaja, a prije svega mora biti donesen nov Zakon o kulturi, uz obezbije\u0111enu primjenu pravnih propisa. Sada\u0161nju represiju treba zamijeniti stimulacijom, koja \u0107e rezultirati samostalno\u0161\u0107u. Kultura je tu da nas u\u010dini nezavisnim i slobodnim. Ba\u0161 kao \u0161to bi to trebala biti i politika. Ipak, moram ista\u0107i da je, sa par izuzetaka, gotovo potpun nedostatak ozbiljnih kulturnih kriti\u010dara, zapravo najozbiljnija boljka na\u0161e scene – knji\u017eevne, pozori\u0161ne, filmske, likovne, itd”, ka\u017ee profesor Zdravko Krivokapi\u0107<\/strong>, nosilac opozicione liste \u201cZa budu\u0107nost Crne Gore\u201d.<\/p>\n \u201cKulture ima jako malo, u svijesti i porukama strana\u010dkih kampanja ovogodi\u0161njih izbora\u201d ka\u017ee reditelj Nikola Vuk\u010devi\u0107.<\/strong><\/p>\n \u201cPotpuno logi\u010dno, jer kad mnogo toga zavisi od postojanja ili nepostojanja neke ‘plave torbe’ – te\u0161ko da tu uop\u0161te ima mjesta za kulturu. To je nebitno, na \u017ealost. Onoga trenutka kada akcenat bude na kulturi, zna\u0107emo da smo na boljem putu, bez sumnje”, ka\u017ee Vuk\u010devi\u0107.<\/p>\n Pod sloganom \u201cCrno na bijelo\u201d nagla\u0161avaju da je \u201ezahvaljuju\u0107i aktuelnoj politici, kultura pretvorena u \u010dekaonicu za privilegije\u201c. Depolitizacija kulture i ovdje je u fokusu.<\/p>\n \u201eKultura, kao nauk slobode a ne podani\u0161tva, treba da otvoreno i hrabro postavlja prava pitanja, a ne da nudi la\u017ene odgovore. Takav koncept odbija mlade ljude i tjera ih da se stvarala\u010dki ostvare u dr\u017eavama regiona ili dalekog svijeta. Institucije kulture treba da obezbjede pomo\u0107 mladim stvaraocima i vrijednim projektima, da otvore vrata odva\u017enima, umjesto poslu\u0161nicima. Potrebno je promovisati odgovorniji odnos prema kulturnoj ba\u0161tini i osje\u0107aj pripadnosti evropskom ali i svjetskom kulturnom i svakom drugom identitetu, uz prevazila\u017eenje retrogradnih nacionalizama i \u010duvanje multikulturalnosti Crne Gore”, navode iz URE.<\/p>\n \u201cOvdje su jedino po\u017eeljni ‘poslu\u0161ni’ umjetnici i zato smo tu \u0111e jesmo\u201d ka\u017ee pozori\u0161na rediteljka Ana Vukoti\u0107.<\/strong><\/p>\n \u201cDoba Korone je samo iznijelo na sto probleme koji ve\u0107 postoje – izostao je institucionalni odgovor jedino u sferi kulture. Vlastodr\u0161ci na\u0161ih kulturnih potreba su odlu\u010dili da zaklju\u010daju kulturu! Jedina smo zemlja koja jo\u0161 uvijek nema zvani\u010dne preporuke za funkcionisanje kulture, jer ih Ministarstvo kulture nije predlo\u017eilo i zahtijevalo od NKT-a. Od prvog juna, kada smo postali Corona free destinacija, rad pozori\u0161ta je dozvoljen, ali su direktori repertoarskih pozori\u0161ta proglasili kolektivni godi\u0161nji odmor?! Sjajna je prilika da na primjeru Corone nau\u010dimo da slu\u0161amo struku”, ka\u017ee rediteljka Vukoti\u0107.<\/p>\n U propagandnim porukama Socijaldemokrata ovih dana mogli ste \u010duti da \u0107e ta partija inicirati osnivanje pozori\u0161ta u Tivtu, \u0161to je prava rijetkost tokom predizborne kamopanje.<\/p>\n \u201c\u00a0Tivat je jedini primorski grad koji ima sve potrebne uslove za to. Uvjereni smo da bi se time na najbolji na\u010din zaokru\u017eio period od 20 godina od prve profesionalne pozori\u0161ne\u00a0produkcije u tom gradu. Ciljevi koje smo odredili i na\u0161im programu odnose se pored ostalog na<\/p>\n profesionalizaciju kulturnog kadra, kreiranje kulturne politike u cilju za\u0161tite jezika i pisma uz pobolj\u0161anje ambijenta za razvoj knji\u017eevnog stvarala\u0161tva, ali i ve\u0107i stepen\u00a0 umjetni\u010dke produkcije. Inicira\u0107emo stimulativno pove\u0107anje bud\u017eeta za one kulturne institucije koje svojim radom u velikoj mjeri unapre\u0111uju kulturu Crne Gore, podsticati razvoj amaterizma u svim oblastima kulture, kao i\u00a0razvoj kulturnog turizma”, \u00a0isti\u010du u SD-u.<\/p>\n \u201cOtvaranje regionalnih pozori\u0161ta omogu\u0107eno je Zakonom o pozori\u0161tu vi\u0161e od 15 godina. Ko ih je sprije\u010davao da pokrenu tu pri\u010du pri \u201eKoliko je kultura na agendi i kako krizna vremena ogole na\u0161u (ne)potrebu za kulturom najbolje govore proteklih pet mjeseci totalne ‘teatarske smrti’. Bez avantgardne ideje kako ‘dosko\u010diti’ ovoj situaciji, bez mudrog prilago\u0111avanja postoje\u0107em\u2026 Virtualni prostor nije pogodno tlo za ono \u0161to teatar mora da radi, da ukazuje na slabosti i koriguje dru\u0161tvenu zbilju. Za to nam treba ‘\u017eiva’ publika. Kako se mo\u017ee na mitinge i litije, a ne mo\u017ee u pozori\u0161te na otvorenom, pitanje je sad?!”, ka\u017ee Radusinovi\u0107.<\/p>\n U Socijal demokratskoj partiji ka\u017eu da \u0107e se zalagati\u00a0 da se proces internacionalizacije crnogorske kulture i umjetnosti sprovodi temeljno i u svim oblastima.<\/p>\n \u201cUmjesto okretanja ka svijetu i uklju\u010divanja u evropske kulturne tokove, crnogorske kulturne institucije ostajale su zatvorene i zarobljene u lokalnim estetikama i poetikama, bez stvarne komunikacije sa savremenim evropskim i svjetskim kulturnim i umjetni\u010dkim politikama. Va\u017ena strategija u modernizaciji kulture bi\u0107e i uskla\u0111ivanje sa evropskim modelima finansiranja kulture i umjetnosti. Dr\u017eava mora zadr\u017eati primarnu ulogu, ali sve oblasti produkcije kulturnih sadr\u017eaja treba uklju\u010diti u evropske fondove, koji \u0107e omogu\u0107iti zna\u010dajnije finansiranje crnogorske umjetni\u010dke produkcije, ali i veliku mogu\u0107nost plasmana i prisustva na evropskim kulturnim scenama”, poru\u010duju iz SDP-a.<\/p>\n Promjena kulturne politike u Crnoj Gori koja bi bila oslobo\u0111ena partijskih privilegija postala je neophodnost. Komunikacija bi se podigla na vi\u0161i nivo sa kojeg svi bolje vidimo sebe i onog do sebe, na putu ka progresivnom dru\u0161tvu budu\u0107nosti.<\/p>\n Irena \u010cEJOVI\u0106 <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kultura i politi\u010dka propaganda \u2013 Izbori 2020<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":300255,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,14,12],"tags":[],"class_list":["post-300252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=300252"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":300256,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300252\/revisions\/300256"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/300255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=300252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=300252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=300252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Gra\u0111anski pokret URA je jedna od rijetkih partija koja u svom predizbornom program ima ta\u010dku pod nazivom \u201cZa kulturu\u201d.<\/p>\nje \u010detiri godine?”, pita glumac Stevan Radusinovi\u0107, komentari\u0161u\u0107i najavu SD-a.<\/p>\n