{"id":300156,"date":"2020-08-22T08:32:46","date_gmt":"2020-08-22T06:32:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=300156"},"modified":"2020-08-22T08:32:46","modified_gmt":"2020-08-22T06:32:46","slug":"americki-plan-za-plin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/08\/22\/americki-plan-za-plin\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dki plan za plin"},"content":{"rendered":"

Autor: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n

Ljudi su \u010dudni. Suo\u010dava li ih se uvijek iznova s ne\u010dime, bilo \u010dime, po\u010dinju misliti da je to normalno. I po\u010dinju to prihva\u0107ati, a da ni sami toga nisu svjesni. Mo\u017eda to nije vrijedilo za generacije koje su iznijele teret borbe protiv naci-fa\u0161izma i pobjede \u0161to su je tada smatrali kona\u010dnom, ali sasvim sigurno vrijedi za generacije s prijelaza iz 20. u 21. stolje\u0107e. Kako druga\u010dije protuma\u010diti, na primjer, \u010dinjenicu da je povijesni revizionizam postao kategorija u sklopu koje se sve ozbiljnije po\u010dinje razmatrati novija povijest, ne zato \u0161to se do\u0161lo do novih spoznaja, nego naprosto zato \u0161to se uporno ponavlja la\u017e kojom se \u017eeli zamagliti pravi karakter naci-fa\u0161izma, ali i degradirati veli\u010danstveno djelo onih koji su ga pobijedili?<\/p>\n

Kako druga\u010dije protuma\u010diti da je kategorija la\u017enih vijesti (fake news) postala predmetom ozbiljnih analiza, da se prave studije o tome kako prepoznati la\u017enu vijest, a da nikome ne pada na pamet re\u0107i kako je vijest naprosto obavje\u0161tavanje o ne\u010demu \u0161to se dogodilo ili je najavljeno da \u0107e se dogoditi? Dakle, o onome \u0161to jest, odnosno \u0161to je bilo ili \u0107e biti. La\u017ena vijest nije vijest, nego je samo i jedino \u2013 la\u017e. A la\u017eima u novinarstvu mjesta nema. No \u010dovje\u010danstvo kao da je nadraslo, prevladalo tu jednostavnu i \u2018jeftinu\u2019 logiku, logiku \u0161to ju se jo\u0161 ne tako davno smatralo neupitnom (\u0161to ona nedvojbeno i jest!). A pogotovo kao da je zaboravilo neka od klju\u010dnih na\u010dela na kojima su po\u010divali me\u0111unarodni odnosi, ono o nemije\u0161anju u unutarnje stvari drugih dr\u017eava, kao i ono o zabrani upotrebe sile i prijetnje silom u rje\u0161avanju sporova.<\/p>\n

I, napokon, kako druga\u010dije protuma\u010diti da najve\u0107i dio svijeta bilo s odobravanjem, bilo \u0161utke, podnosi siled\u017eijsko (doista nema druge prikladne rije\u010di) pona\u0161anje jedine stvarne super-sile koja iz dana u dan sve agresivnije i sve o\u010ditije provodi politiku nametanja svojih rje\u0161enja, a isklju\u010divo u svojem interesu? Razvrgavaju se multilateralni trgovinski sporazumi, prekidaju se ugovori sklopljeni na bilateralnoj osnovi, ali u interesu cijeloga svijeta, ugovori koji su u najmanju ruku postavljali ko\u010dnice sve opasnijoj utrci u naoru\u017eanju. Uvode se sankcije zemljama \u0161to ih se smatra takmacima, bilo na ekonomskom, bilo na vojnom polju, a uz navo\u0111enje razloga \u0161to su \u2013 objektivno govore\u0107i \u2013 uvreda zdravome razumu. Sve to mimo Ujedinjenih naroda. Pa se prisiljava saveznike (ili ovisnike) da se pridru\u017euju tim sankcijama.<\/p>\n

Nije Amerika, naravno, prva zemlje \u0161to se poslu\u017eila la\u017eima kako bi opravdala svoje u pravilu osvaja\u010dke i imperijalne, odnosno imperijalisti\u010dke planove i poteze. Atentat na austrijskog prijestolonasljednika godine 1914. u Sarajevu bio je, doslovno, omogu\u0107en od onih krugova u Austro-Ugarskoj koji su \u017eeljeli rat protiv Srbije. Mada je istraga pokazala kako su vlasti u Sarajevu (\u0161to \u0107e re\u0107i austrijske vlasti) prakti\u010dno i\u0161le na ruku atentatorima, to je potpuno zanemareno, Srbiji je postavljen ultimatum za kojega se znalo da \u0107e ga odbiti i pozornica za Prvi svjetski rat bila je pripremljena.<\/p>\n

Napad navodno poljskih vojnika na radio stanicu u malom pograni\u010dnom njema\u010dkom gradi\u0107u bio je predstavljen kao povod njema\u010dkog napada na Poljsku godine 1939. Danas se zna da je napad bio la\u017eiran, da su pucali vojnici Wehrmachta, a da su na popri\u0161tu ostavljeni le\u0161evi logora\u0161a odjeveni u odore poljske vojske. No, Poljska je napadnuta, Britanija i Francuska reagirale su objavom rata Tre\u0107emu Reichu i Drugi je svjetski rat po\u010deo.<\/p>\n

La\u017e svakako nije ameri\u010dki \u2018patent\u2019 u me\u0111unarodnim odnosima. No, Amerika je bez i najmanje sumnje rekorder u kori\u0161tenju la\u017ei kao opravdanja za politiku u\u010dvr\u0161\u0107ivanja i nametanja svojih interesa \u0161irom svijeta. Monroeva doktrina proglasila je (kojim pravom i na osnovi \u010dega?) Latinsku Ameriku \u2018zabranom\u2019 Sjedinjenih Dr\u017eava, iz \u010dega Washington do dana dana\u0161njega izvodi svoje pravo da ru\u0161i, ili uspostavlja re\u017eime u Ju\u017enoj Americi. Potkraj 19. stolje\u0107a nikada potpuno obja\u0161njena eksplozija ameri\u010dkog ratnog broda Maine u luci Havane poslu\u017eila je (uz propagandnu pripremu \u2013 fake news!) kao povod objave rata \u0160panjolskoj. Izmi\u0161ljeni incident u Tonkin\u0161kom zaljevu u drugoj polovici 20. stolje\u0107a bio je izlika za slanje ameri\u010dke vojne pomo\u0107i Ju\u017enom Vijetnamu, \u0161to je bio uvod u dugogodi\u0161nji vijetnamski rat. Irak je po\u010detkom 21. stolje\u0107a prakti\u010dno uni\u0161ten invazijom \u010diji je cilj bio \u2018spasiti svijet od oru\u017eja masovnog uni\u0161tavanja\u2019 (nepostoje\u0107eg \u2013 danas znamo). Dakle i tu su fabricirani dokazi, la\u017ei su podastrte svjetskoj javnosti kako bi se opravdao napad na Irak i okupacija te zemlje. Pa onda jo\u0161 Libija, pa Sirija, pa Venezuela, i tako dalje, i tako dalje.<\/p>\n

Najnoviji je primjer grubog mije\u0161anja u unutarnje stvari drugih dr\u017eava i promicanja vlastitih (ameri\u010dkih) interesa, ovoga puta gospodarskih, sve ja\u010di i bezobzirniji pritisak usmjeren na to da se onemogu\u0107i zavr\u0161etak projekta Sjeverni tok 2, plinovoda kojim bi prirodni plin iz Rusije dolazio u Njema\u010dku, ali i Evropu. Nije rije\u010d samo o rusko-njema\u010dkom projektu, u njemu sudjeluje ve\u0107i broj evropskih zemalja, odnosno tvrtki iz tih zemalja. Podupiru\u0107i svoju politiku la\u017enim tvrdnjama da \u0107e u slu\u010daju pu\u0161tanja u rad novog plinovoda Njema\u010dka do\u0107i u potpunu ovisnost o ruskim energentima (\u0161to egzaktne brojke jasno demantiraju!), ali i da \u0107e porasti ovisnost cijele zapadne Evrope o tim energentima, dok \u0107e Rusija mo\u0107i uskratiti plin Ukrajini, \u2018ameri\u010dkom klijentu\u2019, Washington je ve\u0107 uveo sankcije protiv 120 (!) tvrtki \u0161to rade na projektu Sjeverni tok 2. Polazi pri tome nedvojbeno od pretpostavke da \u0107e logika kapitala natjerati (privatne) tvrtke da se povuku, kako bi izbjegle gubitke. \u0160to, usput budi re\u010deno, name\u0107e pitanje nije li inzistiranje na privatizaciji prakti\u010dno svega u funkciji omogu\u0107avanja pritiska na privatne tvrtke, kakvome ne bi podlegle one u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu? I dalje: nije li \u2018sveta\u2019 privatizacija odraz dugoro\u010dne politike usmjerene na to da se stvori ranjivost privatnih tvrtki na sankcije usmjerene na promicanje interesa onih koji sankcije uvode?<\/p>\n

Najnovije poglavlje u sagi o Sjevernom toku 2 otvorilo je pismo trojice ameri\u010dkih senatora (republikanaca) koji najavljuju, doslovno, \u2018uni\u0161tavaju\u0107e\u2019 sankcije za sve (!) zaposlenike u sjevernonjema\u010dkoj luci u koju se dopremaju elementi za polaganje posljednje dionice podmorskog plinovoda \u2013 \u010dime bi Sjeverni tok 2 bio zavr\u0161en. Naravno, tu je zabrana ulaska u Sjedinjene Dr\u017eave, tu je zamrzavanje ra\u010duna u inozemnim (ameri\u010dkim) bankama, cijeli repertoar \u2018udaranja po d\u017eepu\u2019, ali i otvorenih prijetnji. Pri tome stvar je jasna svakome laiku. Ruski je prirodni plin jeftiniji od ameri\u010dkog ukapljenog plina za kojega Washington po svaku cijenu \u017eeli izboriti\/osigurati tr\u017ei\u0161te. To i samo to razlog je cijele drame oko plinovoda iz Rusije. Nikakva briga za eventualnu njema\u010dku ili evropsku ovisnost o ruskim energentima, nego samo i jedino otvaranje tr\u017ei\u0161ta za svoje \u2013 ameri\u010dke \u2013 energente i izbacivanje konkurencije s toga tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Njema\u010dka je vlada inicijalno reagirala vrlo suzdr\u017eano \u2013 konstatacijom da je pismo \u2018primila na znanje\u2019. No to sada definitivno vi\u0161e nije samo pitanje Njema\u010dke i njezinih odnosa s Amerikom. To je daleko vi\u0161e od pitanja jednoga plinovoda kojega \u2013 i opet po mi\u0161ljenju Amerike \u2013 ne smije biti. Sjeverni tok 2 pretvara se u ono pitanje na kojemu \u0107e se pokazati ima li ujedinjena Evropa (ili barem njezine klju\u010dne \u010dlanice) snage oduprijeti se imperijalnoj politici Washingtona. Ne bude li tu snagu pokazala, sama je sebe osudila na budu\u0107nost na margini svjetskih zbivanja, budu\u0107nost onoga koji slu\u0161a i izvr\u0161ava, ali ne da bi zadovoljio svoje, nego tu\u0111e interese.<\/p>\n

Da se od Hrvatske, kao \u010dlanice EU, tu apsolutno ni\u0161ta ne treba o\u010dekivati, jasno je od trenutka kada je Zagreb pristao graditi LNG terminal na Krku \u2013 za ameri\u010dki ukapljeni plin. Ili mo\u017eda grije\u0161imo?<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sjeverni tok 2 pretvara se u ono pitanje na kojemu \u0107e se pokazati ima li ujedinjena Evropa snage oduprijeti se imperijalnoj politici Washingtona. Ne bude li tu snagu pokazala, sama je sebe osudila na budu\u0107nost na margini svjetskih zbivanja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295932,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-300156","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300156","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=300156"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300156\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":300157,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300156\/revisions\/300157"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=300156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=300156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=300156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}