Grenland je pro\u0161le godine izgubio rekordnih 586 milijardi tona leda (532 milijardi metri\u010dkih tona) u izuzetno toploj 2019. godini, pokazuje nova studija.<\/p>\n
Istopljena voda od leda mogla bi da pokrije ameri\u010dku dr\u017eavu Kaliforniju sa vi\u0161e od 1,25 centimetara vode, pokazuje nova studija. Pore\u0111enja radi, Njema\u010dka je 80 odsto povr\u0161ine Kalifornije.<\/p>\n
Poslije dvije godine u kojima je topljenje letnjeg leda bilo minimalno, pro\u0161log ljeta pobijeni su svi rekordi sa istopljenih 586 milijardi tona leda (532 milijardi metri\u010dkih tona) prema satelistskim mjerenjima objavljenim danas u studiji. To je vi\u0161e od 532 hiljade milijardi litara vode, prenosi Beta.<\/p>\n
To je daleko vi\u0161e nego prosje\u010dni godi\u0161nji gubitak leda od 259 milijardi tona (235 milijardi metri\u010dkih tona) leda od 2003. godine, i lako prevazilazi stari rekord od 511 milijardi tona (464 milijardi metri\u010dkih tona) zabilje\u017een 2012, navodi se u studiji objavljenoj u \u010dasopisu \u201eNature Communications Earth and Environment\u201c.<\/p>\n
Studija pokazuje da je u 20. vijeku bilo mnogo godina kada se na Grenlandu pove\u0107avala koli\u010dina leda.<\/p>\n
\u201eNe samo da se topi ledeni pokriva\u010d Grenlanda ve\u0107 se topi sve br\u017eim i br\u017eim tempom\u201c, rekao je glavni autor studije Ingo Sasgen, geonau\u010dnik u Institutu Alfred Vegner u Njema\u010dkoj.<\/p>\n
Pro\u0161le godine je otopljeni led sa Grenlada dodao 1,5 milimetara pove\u0107anju nivoa mora globalno. To zvu\u010di kao jako malo ali u svijetu ovih mjerenja to je ogromno, rekao je koautor studije Aleks Gardner, nau\u010dnik za led u Nasi.<\/p>\n
Kada se doda vi\u0161ak vode od topljenja sa drugih ledenih pokriva\u010da i gle\u010dera, uz okean koji se \u0161iri dok se zagrijava, to zna\u010di da polako raste nivo mora, plavljenje obale i drugi problemi, rekao je on.<\/p>\n
Op\u0161ti podaci o topljenju leda na Grenlandu datiraju od 1948. godine ali nau\u010dnici od 2003. imaju precizne podatke o tome koliko se leda otopi jer Nasini sateliti mjere gravitaciju ledenih povr\u0161ina. To je isto kao da se led stavi na vagu i mjeri kako voda oti\u010de, rekao je Gardner.<\/p>\n
Iako je topljenje leda pro\u0161le godine bilo tako ogromno, dvije godine prije toga bilo je samo prosje\u010dno sa 108 milijardi tona (98 milijardi metri\u010dkih tona).<\/p>\n
To pokazuje da postoji i drugi faktor nazvan grenladsko blokiranje, koje ili podsti\u010de ili smanjuje topljenje vezano za klimu, rekao je Gardner.<\/p>\n
Ljeti obi\u010dno imaju dva faktora koji uti\u010du na vrijeme na Grenlandu, rekao je Gardner. Pro\u0161le godine grenlandsko blokiranje, visoki pritisak iznad Kanade koji mijenja sjeverno strujanje vazduha, izazvao je da topao ju\u017eni vazduh do\u0111e iz SAD i Kanade i pro\u0111e do Grenlanda, izazivaju\u0107i vi\u0161e topljenja.<\/p>\n
U 2017. i 2018. bez grenladskog blokiranja hladniji arkti\u010dki vazduh je i\u0161ao sa otvorenog okeana na Grenland, zbog \u010dega je ljeto bilo manje vru\u0107e, rekao je on.<\/p>\n
Ove godine ljetnje topljenje leda na Grenlandu tako\u0111e nije bilo tako jako, bli\u017ee normalnom, rekla je Rut Motram, nau\u010dnica za led u Danskom meteorolo\u0161kom institutu, koja nije u\u010detvovala u Sasgenovom istra\u017eivanju.<\/p>\n
Motram i jo\u0161 nekoliko nau\u010dnika rekli su da Sasgenove kalkulacije imaju smisla. Ona je u svojoj studiji objavljenoj ovog mjeseca prona\u0161la sli\u010dne rezultate i izra\u010dunala da su se priobalni regioni Grenlanda zagrijali u prosjeku tri stepena ljeti od 1991. godine.<\/p>\n
\u201e\u010cinjenica da je 2019. godne postavljen istorijski rekord je vrlo zabrinjavaju\u0107e\u201c, rekao je nau\u010dnik Dejvid Holand sa Njujork univerziteta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Istopljena voda od leda mogla bi da pokrije ameri\u010dku dr\u017eavu Kaliforniju sa vi\u0161e od 1,25 centimetara vode, pokazuje nova studija. Pore\u0111enja radi, Njema\u010dka je 80 odsto povr\u0161ine Kalifornije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288925,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-300105","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=300105"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":300106,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300105\/revisions\/300106"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288925"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=300105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=300105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=300105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}