Od po\u010detka industrijske revolucije do danas temperatura planete se uvec\u0301ala za cijeli stepen. Tope se gle\u010deri na planinama i pucaju ledene plo\u010de Sjevernog pola. Od 1980. godine do danas svaka decenija je sve toplija. Ove tvrdnje su britanski mediji izdvojili iz izvje\u0161taja o globalnom zagrijavanju koji je, kako navode, sa\u010dinilo 520 nau\u010dnika iz 60 zemalja.<\/p>\n
Profesor Vladan Ducic\u0301 na to ka\u017ee da je dokazano da na\u0161a planeta cikli\u010dno prolazi kroz toplije i hladnije periode i da su vruc\u0301ine nalik dana\u0161njim zabilje\u017eene \u010detrdesetih i pedesetih godina pro\u0161log vijeka.<\/p>\n
“Smak sveta zbog globalnog otopljavanja nije nau\u010dna, vec\u0301 politi\u010dka pri\u010da. Dokazano je da na\u0161a planeta cikli\u010dno prolazi kroz toplije i hladnije periode. Vruc\u0301ine nalik dana\u0161njim zabele\u017eene su \u010detrdesetih i pedesetih godina pro\u0161log veka, pa \u010dove\u010danstvo nije izumrlo. Klimatolog Majkl Man, koji sada \u0161alje pani\u010dne poruke, svojevremeno je radio pri Me\u0111uvladinom panelu za klimatske promene i tvrdio da je temperatura naglo porasla tokom poslednjih 100 godina. Kasnija istra\u017eivanja su potpuno opovrgla te tvrdnje i njegovi podaci se vi\u0161e nisu pojavljivali”, ka\u017ee profesor dr Vladan Ducic\u0301, prenose Novosti.<\/p>\n
U nauci postoje mnoge projekcije promjena klime, ali se javnosti prezentuju naj\u010de\u0161c\u0301e one katastrofi\u010dne, u kojima se potencira ljudski uticaj na atmosferu.<\/p>\n
“Te informacije su ta\u010dne, ali delimi\u010dno, pa kod laika stvaraju iskrivljenu sliku. Ako posmatrate rezultate sa meteorolo\u0161kih stanica, koje imaju merenja du\u017ea od 150 godina, morate da imate u vidu da su one sagra\u0111ene u prirodi, a danas se uglavnom nalaze u gradovima koji su ‘ostrva toplote’ gde je temperatura po nekoliko stepeni vi\u0161a u odnosu na okolinu. Meteorolo\u0161kim stanicama nisu pokriveni ni veliki delovi svetskog kopna, ni okeani koji \u010dine 70 odsto povr\u0161ine Zemlje. Zato ti podaci ne mogu da budu relevantni za dono\u0161enje zaklju\u010daka za celu planetu”, obja\u0161njava prof. dr Ducic\u0301.<\/p>\n
Satelitsko prac\u0301enje meteorolo\u0161kih podataka koje pokriva cijelu zemljinu kuglu postoji od 1979. i jedino daje pravu sliku.<\/p>\n
“Podaci satelitskih merenja pokazuju da nema dramati\u010dnog zagrevanja. Od 1979. temperatura na planeti je porasla za samo 0,14 stepeni, pri \u010demu je postojala i pauza od 1998. do 2014. kada nije bilo vec\u0301ih promena. Tek kasnije po\u010dinje manji porast”, ka\u017ee prof. dr Ducic\u0301.<\/p>\n
On upozorava da se selektivno prezentovanje nau\u010dnih podataka slu\u017ei ciljevima koji nemaju veze s naukom.<\/p>\n
“Na primer, satelitska merenja pokazuju da se najvec\u0301i skok temperature dogodio u severnoj polarnoj oblasti, \u0161to je u skladu s modelima antropogenog uticaja na atmosferu i stvaranja efekta staklene ba\u0161te. Istovremeno, podaci pokazuju i da u oblasti oko Ju\u017enog pola temperatura opada, \u0161to nije u skladu sa dominantnom pri\u010dom o globalnom zagrevanju. Iz nekog razloga o ovome se c\u0301uti, a u prvi plan se guraju oni koji podupiru vladajuc\u0301u pri\u010du o staklenoj ba\u0161ti. Bojim se da nauka po\u010dinje da li\u010di na dogmu, u kojoj se odbacuju istinite \u010dinjenice koje ne odgovaraju ne\u010dijim ciljevima. Cela pri\u010da o klimatskim promenama dobila je zna\u010dajnu politi\u010dku konotaciju, koja mo\u017eda ima pozadinu u kvotama dozvoljene emisije ugljen-dioksida”, konstatuje prof. dr Ducic\u0301.<\/p>\n
<\/p>\n
Istra\u017eivanja tokom posljednjih nekoliko decenija u velikoj mjeri su rasvijetlila sliku i pokazala da se klima mijenja u ciklusima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Smak svijeta zbog globalnog otopljavanja nije nau\u010dna, vec\u0301 politi\u010dka pri\u010da, ka\u017ee profesor dr Vladan Ducic\u0301, srpski klimatolog sa Geografskog fakulteta u Beogradu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-300049","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300049","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=300049"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300049\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":300050,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300049\/revisions\/300050"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=300049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=300049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=300049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}