Smatra se da su prvi ljudi sa neandertalskim karakteristikama postojali u Evropi vec\u0301 prije 600.000\u2013350.000 godina, a da su izumrli prije oko 30.000 godina, pi\u0161e Ancient Orignis.<\/p>\n
Kada je u pitanju njihovo pona\u0161anje, neandertalce, posmatrano iz ugla 21. vijeka, prati veoma “lo\u0161 glas”. Me\u0111utim, veliki broj novih istra\u017eivanja, \u010diji su rezultati objavljeni u poslednjih nekoliko godina, ru\u0161e mnoge mitove koji se vezuju za neandertalce.<\/p>\n
\u010cesto su bili prikazanvani kao varvarski i narod koji se sporazumijeva mumljanjem, me\u0111utim, nova istra\u017eivanja su pokazala da su neandertalci imali isti ili sli\u010dan nivo inteligencije kao savremeni ljudi.<\/p>\n
A ovo su neki o naj\u010de\u0161\u0107ih mitova o neandertalcima:<\/p>\n
Prije jedne decenije, me\u0111u arheolozima je vladavalo mi\u0161ljenje da su neandertalci koristili vrlo jednostavne alate, poput nao\u0161trenog kamenja. Me\u0111utim, istra\u017eivanje sprovedeno tokom poslednjih 10 godina revidiralo je ovu perspektivu na osnovu novih arheolo\u0161kih dokaza.<\/p>\n
Na primjer, istra\u017eivanje sprovedeno u Francuskoj analiziralo je artefakte prona\u0111ene na arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu poznatom pod nazivom Abri du Maras, u dolini Srednje Rone. Istra\u017eiva\u010di su na tom lokalitetu prona\u0161li tragove kori\u0161\u0107enja Lavaluazijenske tehnike, tragove upletenih vlakana, \u0161to sugeri\u0161e proizvodnju u\u017eadi ili struna, i dokaze o kori\u0161\u0107enju liti\u010dke tehnologije koje je povezane sa slo\u017eenom tehnologijom izrade projektila, \u0161to je ranije obi\u010dno povezivano sa pojavom homo sapijensa.<\/p>\n
Drugo istra\u017eivanje sugerisalo je da su neandertalci \u010dak prenijeli neke od svojih vje\u0161tine pravljena alata sapijensima.<\/p>\n
Dugo se vjerovalo da neandertalci nisu imali kognitivni kapacitet i govorni aparat razvijen tako da bi bili sposobni da govore i da osmisle svoj jezik. Smatrano je da nisu bili sposobni ni za \u0161ta drugo, osim za gun\u0111anje. Me\u0111utim, nedavna istra\u017eivanja otkrila su da su neandertalci najverovatnije imali sofisticirani oblik govora i jezika koji se nije razlikovao od na\u010din agovora homo sapijensa.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su koristili najnoviju 3D tehniku rendgenskih snimaka da bi pregledali 60-godi\u0161nju neandertalsku podjezi\u010dnu kost otkrivenu u pec\u0301ini Kebara u Izraelu 1989. Hioidna kost je smje\u0161tena u centralnom dijelu gornjeg dijela vrata, ispod donje vilice, a iznad grkljana i temelj je govora. Do sada je otkriveno da postoji samo kod homo sapijensa i neandertalaca. Rezultati su pokazali da se neandertalska podjezi\u010dna kost u pogledu mehani\u010dkog pona\u0161anja u osnovi ne razlikuje od na\u0161e. To sna\u017eno sugeri\u0161e da se ovaj klju\u010dni dio govornog trakta koristio na potpuno isti na\u010din.<\/p>\n
Ne tako davno neandertalci su smatrani primitivnim pec\u0301inskim ljudima, nisu smatrni dovoljno osvije\u0161\u0107enim da bi sahranjivali svoje mrtve. Ali to vjerovanje je oboreno otkric\u0301em brojnih grobova neandertalaca. Otkri\u0107e neandertalskog skeleta starog 50.000 godina u pec\u0301ini u La \u0160apel o Sen, u Francuskoj pokazalo je da je ovaj pojedinac pa\u017eljivo polo\u017een u grob, a da je njegovo tijelo skriveno od predatora.<\/p>\n
Jedan od najpoznatijih grobova neandertalca otkriven je 1961. godine u pe\u0107ini na Rok de Mar\u0161al. Grob je bio u izvanrednom stanju, s obzirom na starost od 70.000 godina. U pitanju je bilo tijelo djeteta, koje je bilo staro oko tri godine. O\u010digledno je bilo postavljeno u oblik luka, sa rukom prema glavi i nogama savijena na 90 stepeni, a potom prekrivena zemljom.<\/p>\n
Postojalo je vjerovanje da neandertalci nisu imali organizovanu upotrebu prostora, ne\u0161to \u0161to se pripisuje sapijensima. Ali su arheolozi u Italiji prona\u0161li sru\u0161eno kameno skloni\u0161te koje je otkrilo da su neandertalci dr\u017eali organizovan i uredan dom sa odvojenim prostorima za pripremu hrane, spavanje, pravljenje alata i dru\u017eenje.<\/p>\n
\u010cini se da se gornji nivo pe\u0107ine koristio za pripremanje mesa \u017eivotinja za ishranu jer je u njemu bila velika koncentracija \u017eivotinjskih ostataka. Malo dublji, srednji nivo sadr\u017ei najvi\u0161e tragova ljudskog boravka i \u010dini se da je to podru\u010dje slu\u017eilo za spavanje. Artefakti su raspore\u0111eni tako da se izbjegne nered oko ognji\u0161ta. Najzad, donji nivo bio je mjesto za krac\u0301i boravak.<\/p>\n
\u017divotinjske kosti i kameni alati koncentrisali su se u prednjem dijelu, a ne u zadnjem dijelu skloni\u0161ta, \u0161to sugeri\u0161e da se proizvodnja alata odvijala tamo kako bi radili po sun\u010devoj svjetlosti.<\/p>\n
Neandertalci su nekad bili prikazani kao hominidi, odnosno veliki \u010dovjekoliki majmuni koji jedu sirovo meso svje\u017ee lovine. Me\u0111utim, nedavno istra\u017eivanje koje je sproveo Katalonski institut za istra\u017eivanje i napredne studije u Barseloni otkrilo je kalcifikovanu plo\u010du na fosilima neandertalskih zuba prona\u0111enih u pe\u0107ini Sidron u \u0160paniji koja sugeri\u0161e da je ova izumrla ljudska vrsta kuvala povrc\u0301e i jela ljekovite biljke gorkog ukusa, poput kamilice i hajdu\u010dke trave.<\/p>\n
Na\u017ealost, pogled pun predrasuda na neandertalsku inferiornost i dalje postoji, \u0161to se ogleda u izjavi Laure Bak iz londonskog Prirodnja\u010dkog muzeja, koja je imala suprotno mi\u0161ljenje u odnosu na rezultate studije: “Gre\u0161ka je misliti da su neandertalci jeli biljke. Na\u0111eni fragmenti biljaka su se mogli na\u0107i me\u0111u zubima mesojeda – u ovom slu\u010daju neandertalaca – i zbog toga \u0161to su pojeli ne\u0161to iz sadr\u017eaja zeluca ulovljene \u017eivotinje”.<\/p>\n
Prema mi\u0161ljenju Bakove, neandertalci jednostavno nisu bili dovoljno inteligentni da bi sebi obezbijedili izbalansiranu ishranu ili se lije\u010dili ljekovima. Me\u0111utim, Bak nije predstavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje. Novija istra\u017eivanja pokazuju da su neandertalci jeli meso, ali da su i biljke bile uklju\u010dene u njihovu ishranu.<\/p>\n
Donedavno su neandertalci do\u017eivljavani kao grubi i opasni. Ta perspektiva zasnivala se na predrasudama o neandertalskoj inferiornosti. Iz tih predrasuda proisteklo je i mi\u0161ljenje da su bili nezainteresovani ili nesposobni da za\u0161tite svoju djecu. Me\u0111utim, nedavna istra\u017eivanja pokazuju da to nije bio slu\u010daj.<\/p>\n
U studiji objavljenoj 2014. godine, tim arheologa iz Centra za ljudsku paleoekologiju i evolucijsko porijeklo sa Univerziteta u Jorku osporio je tradicionalno gledi\u0161te. Oni ka\u017eu da su neandertalska djeca imala sna\u017enu emocionalnu povezanost sa svojom grupom. Neandertalci su se brinuli o bolesnoj djeci. Djeca su igrala klju\u010dnu ulogu u dru\u0161tvu, posebno u simboli\u010dkom izra\u017eavanju. Istra\u017eiva\u010dki tim bavio se kulturnim i dru\u0161tvenim dokazima kako bi istra\u017eio iskustva neandertalske djece. Otkrili su, na primjer, da su deca sahranjivana uz mnogo slo\u017eenije rituale od odraslih, \u0161to sugeri\u0161e sna\u017ene emocionalne veze i va\u017enu ulogu koju su djeca imala.<\/p>\n
U akademskoj literaturi se \u010desto navodi da se kulturni izraz pojavio u eri paleolita, prije oko 30.000 godina, \u0161to isklju\u010duje neandertalske zanatlije, jer su oni tada ve\u0107 bili izumrli. Me\u0111utim, dokazi govore da je kultura cvjetala mnogo ranije, u vrijeme kada su i neandertalci \u0161etali planetom. Na primjer, kamena umjetnost u pec\u0301ini El Kastiljo u \u0160paniji datirana je oko 40.800 godine, \u0161to povec\u0301ava moguc\u0301nost da su neke predstave mogli naslikati neandertalci.<\/p>\n
Tako\u0111e, dokazi govore da su neandertalci imali svoju muziku. Smatra se da je najstariji muzi\u010dki instrument ikad otkriven flauta prona\u0111ena u kra\u0161koj pe\u0107ini Divje Babe u Sloveniji, 1995. godine, mada je to sporno. Predmet je napravljen od komada butne kosti pec\u0301inskog medvjeda, i izbu\u0161en je rupama koje stoje na jednakom razmaku. Ovaj predmet datiran je u period od 60.000 do 43.000 godina. Nau\u010dnici koji nisu mogli da prihvate moguc\u0301nost da su neandertalci svirali, odbacili su tvrdnju i rekli su da su savr\u0161eno raspore\u0111ene i uredno izrezbarene rupe rezultat ugriza neke \u017eivotinje. Me\u0111utim, op\u0161ti stav da je flauta iz pe\u0107ine Divje Babe zapravo muzi\u010dki instrument, sve vi\u0161e ja\u010da.<\/p>\n
Daleko je od toga da su bili egocentri\u010dni pojedinci nesposobni da brinu o bilo kome osim o sebi, zapravo postoji mnogo dokaza koji pokazuju da su neandertalci u svojim zajednicama brinuli o bolesnima i starima. “Stari \u010dovjek iz La \u0160apel o Sena” naziv je ostataka neandertalca koji su prona\u0111eni zakopani u pe\u0107ini u bilizini La \u0160apel o Sena, u Francuskoj 1908. godine.<\/p>\n
\u017divio je prije 56.000 godina i bio je prvi skoro kompletan kostur neandertalca ikada prona\u0111en. Nau\u010dnici procjenjuju da je bio relativno star kada je umro. Kostur starca ukazuje da je imao niz preloma i bolesti, uklju\u010dujuc\u0301i artritis, \u0161to zna\u010di da se veoma te\u0161ko kretao bez pomo\u0107i. Dakle, ostali \u010dlanovi grupe morali su da se brinu o njemu neko vrijeme prije nego je umro.<\/p>\n
I drugi ostaci neandertalaca pokazali su da su neke povrede opasne po \u017eivot, u potpunosti bile izlije\u010dene. To sugeri\u0161e da je osobi koja je zadobila povrede, zdravlje vratila druga osoba iz grupe.<\/p>\n
Nekada se vjerovalo da su neandertalci izumrli prije nego \u0161to su se pojavili homo sapijensi. Me\u0111utim, ova tvrdnja je pobijena kada su arheolo\u0161ki dokazi otkrili da su se ove dvije vrste ljudskih bi\u0107a preklapale, odnosno dijelile Zemlju, hiljadu godina, ako ne i du\u017ee.<\/p>\n
Me\u017eutim ideja o mije\u0161anju DNK izme\u0111u dvije vrste dugo se smatrala gotovo bogohulnom, a mnogi nau\u010dnici nisu vjerovali da je to biolo\u0161ki mogu\u0107e.<\/p>\n
Me\u0111utim, poslednjih godina, razvojem tehnika za analizu drevne DNK, brojna istra\u017eivanja su otkrila da su se neandertalci i sapijensi mije\u0161ali i da do 20 procenata neandertalske DNK \u017eivi u homo sapijensima.<\/p>\n
Postoji \u010desta zabluda, da su neandertalci direktni preci homo sapijensa. U stvari, neandertalci i razumni ljudi \u017eivjeli rame uz rame, kao dvije odvojene grupe. DNK studije su otkrile da su neandertalci proiza\u0161li iz druge evolutivne linije, pa ih \u010desto nazivaju ‘dalekim ro\u0111acima’ sapijensa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
D\u017eoana Gilan je u Nacionalnoj geografiji objavila \u010dlanak o 10 najpoznatijih mitova o neandertalcima, koje uglavnom nepravedno prati lo\u0161 glas<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284150,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-299872","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299872","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=299872"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299872\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":299873,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299872\/revisions\/299873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284150"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=299872"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=299872"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=299872"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}