{"id":299867,"date":"2020-08-18T07:08:22","date_gmt":"2020-08-18T05:08:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=299867"},"modified":"2020-08-18T07:08:22","modified_gmt":"2020-08-18T05:08:22","slug":"trampov-napad-na-kinu-unistice-internet-kakav-poznajemo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/08\/18\/trampov-napad-na-kinu-unistice-internet-kakav-poznajemo\/","title":{"rendered":"Trampov napad na Kinu uni\u0161ti\u0107e internet kakav poznajemo"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autori: Robert Mjuga, Rafal Rohozinski<\/strong><\/p>\n<p>Ono \u0161to je ostalo od globalnog, slobodnog interneta, na\u0161lo se pod opsadom ovog meseca. Najnoviju salvu ispalila je Bela ku\u0107a pomo\u0107u dva izvr\u0161na nare\u0111enja kojim se zabranjuju kineske platforme Vi-\u010det (WeChat) i Tik-tok (TikTok) i pro\u0161iruje tzv. \u201eprogram \u010diste mre\u017ee\u201c (clean network program). Namenjene stezanju obru\u010da oko Kine, ove mere rizikuju da pokrenu opasnu lan\u010danu reakciju koja bi donela mnogo ve\u0107e posledice od onih nameravanih. Kada doti\u010dna nare\u0111enja stupe na snagu sredinom septembra, ameri\u010dkim gra\u0111anima i kompanijama \u0107e, izme\u0111u ostalog, biti zabranjeno da ulaze u transakcije sa Bajt-densom (ByteDance \u2013 mati\u010dna kompanija Tik-toka) ili Vi-\u010detom koji je u vlasni\u0161tvu Tensenta. Iako Stejt department ka\u017ee da je cilj spre\u010davanje \u201eagresivnih upada malignih aktera poput Komunisti\u010dke partije Kine\u201c, ove mere \u0107e verovatno podriti slobodu i otvorenost interneta, oja\u010dati autoritarne vlade i usporiti tok globalnih ekonomskih integracija koje su uzrokovale najuspe\u0161nijih 50 godina u istoriji \u010dove\u010danstva.<\/p>\n<p>Ameri\u010dki predsednik Donald Tramp zna da za ja\u010danje pritiska protiv Kine u SAD postoji dvopartijska podr\u0161ka, naro\u010dito kada se radi o pitanjima vezanim za nacionalnu bezbednost i odbranu. On tako\u0111e shvata da \u0107e \u010dvrst stav prema Kini izgledati dobro bira\u010dima u novembru, iako je u pro\u0161losti bio sve samo ne \u010dvrst prema Kini. Ali njegov gambit ima dalekose\u017ene tehnolo\u0161ke, ekonomske i geopoliti\u010dke implikacije. Pre svega, on razbija fasadu slobodnog, interoperabilnog i globalnog interneta koja je opstajala u protekle tri decenije, u \u010demu su Sjedinjene Dr\u017eave bile glavni jemac i beneficijar. Time se tako\u0111e daje dozvola autokratama da se okome na protok informacija, da preseku digitalne linije \u017eivota svojih gra\u0111ana sa spoljnim svetom, a verovatno \u0107e do\u0107i i do o\u0161trog pada svetske trgovine putem digitalnih usluga.<\/p>\n<p>NASTANAK \u201eSPLINTERNETA\u201c<\/p>\n<p>Trampovi koraci verovatno \u0107e ubrzati nastanak onoga \u0161to neki nazivaju \u201esplinternet\u201c (kovanica engleskih re\u010di \u201einternet\u201c i \u201esplinter\u201c koja zna\u010di razbijen, fragmentiran, raspar\u010dan internet). Ve\u0107 postoji nekoliko zemalja koje su uvele regulativu o suverenitetu elektronskih podataka kojim se ograni\u010davaju protok podataka i informacija i digitalne usluge. Ali \u0107e nova pravila kojim se Sjedinjene Dr\u017eave odvajaju od kineskih internet usluga verovatno ubrzati konsolidaciju interneta u najmanje tri odvojena regiona, centrirana oko Sjedinjenih Dr\u017eava, Kine i Evropske unije. Ovo \u0107e, zauzvrat, doneti \u017eestoke i destruktivne trgovinske sporove, koji \u0107e za rezultat imati nove restrikcije onlajn aktivnosti. Dodatno komplikuje stvari to \u0161to ima jako malo prostora za smirivanje situacije: bilo koji ameri\u010dki donosilac odluka koji se bude protivio stezanju Kine merama kakve je Tramp doneo bi\u0107e tretiran kao slabi\u0107.<\/p>\n<p>Dok pravnici jo\u0161 uvek de\u0161ifruju Trampova nare\u0111enja, istorijat ameri\u010dkih zabrana i sankcija lako nas dovodi do zaklju\u010dka da \u0107e se ona primenjivati ne samo prema Amerikancima, nego i prema mnogo \u0161irem segmentu svetske populacije \u2013 makar i samo zato \u0161to \u0107e neameri\u010dke kompanije nastojati da izbegnu izlaganje rizicima tako \u0161to \u0107e preventivno odvojiti svoje digitalne mre\u017ee i usluge od Kine, Sjedinjenih Dr\u017eava ili obe zemlje. Iako \u0107e sveobuhvatno nametanje ovih pravila biti prakti\u010dno nemogu\u0107e, a pravni izazovi se gomilaju, \u0161teta ve\u0107 nastaje.<\/p>\n<p>Sedi\u0161te tehnolo\u0161ke kompanije Tensent u \u0160en\u017eenu. Tensent je vlasnik aplikacije Vi-\u010det i peta najve\u0107a tehnolo\u0161ka kompanija na svetu po tr\u017ei\u0161noj kapitalizaciji, ispred ameri\u010dkog Fejsbuka<\/p>\n<p>O\u010digledno je da \u0107e ovi koraci ka presecanju digitalnih veza produbiti jaz izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i Kine. Ove dve dr\u017eave su ve\u0107 skliznule u hladni rat koji se uglavnom odvija u arenama trgovine i tehnologije, a dobar deo tenzija fokusiran je na kineski pristup tehnologijama i nadmetanje za budu\u0107nost 5G telekomunikacija. U najmanju ruku, najnovija nare\u0111enja predsednika ubrza\u0107e deglobalizaciju: nova pravna neizvesnost i pretnja sankcijama, koja lebdi nad velikim delovima digitalnih tehnologija i usluga, sna\u017ean su faktor u me\u0111unarodnoj trgovini. Kako su kineski telekomunikacioni proizvodi, komponente i usluge tako rasprostranjeni \u0161irom sveta, gotovo svi \u0107e osetiti uticaj Trampovih odluka.<\/p>\n<p>KAKO \u0106E ODGOVORITI PEKING?<\/p>\n<p>Naravno, Trampovo mahanje tehnolo\u0161kim sabljama od koristi je kineskom predsedniku Siju \u0110inpingu. Bez obzira na to da li \u0107e Majkrosoft uspeti da pre isteka propisanog roka slede\u0107eg meseca sklopi sporazum sa Bajt-densom o preuzimanju njegovih struktura u SAD, Kina \u0107e sigurno odgovoriti akcijama protiv svog rivala. Si ima mno\u0161tvo meta za odabir. Prvo, Kina bi mogla da poja\u010da me\u0161anje u ameri\u010dke novembarske izbore, a neki veruju da se to ve\u0107 de\u0161ava, i to primenom specifi\u010dnih sankcija koje \u0107e disproporcionalno pogoditi politi\u010dki kolebljive dr\u017eave (\u201eswing states\u201c \u2013 u ameri\u010dkoj politikolo\u0161koj terminologiji dr\u017eave koje nisu striktno opredeljene ni za jednu od dve glavne politi\u010dke partije u SAD, nego nekad glasaju za republikance, a nekad za demokrate, prim. prev.) \u2013 \u0161to bi potencijalno uticalo na ishod izbora.<\/p>\n<p>Dalje, kao drugi najve\u0107i vlasnik ameri\u010dkog duga nakon Japana, Kina bi mogla da se ratosilja obveznica, potencijalno uve\u0107avaju\u0107i kamatne stope u ve\u0107 poljuljanoj ameri\u010dkoj ekonomiji. Iako bi ovo privremeno moglo da uti\u010de na trgovinski bilans Kine, tako\u0111e bi na\u0161kodilo i Trampovoj \u0161ansi za reizbor. Tre\u0107e, Kina bi tako\u0111e mogla da pritisne nekog ameri\u010dkog saveznika poput Australije, stvaraju\u0107i jo\u0161 glavobolja za ameri\u010dke kreatore politike.<\/p>\n<p>\u010cak i bez verovatne osvete Pekinga, \u0161ire ekonomske posledice Trampovog poteza su obimne. Vode\u0107e kompanije sektora elektronske trgovine, poput Amazona, mora\u0107e da razmisle odakle \u0107e da izvla\u010de komponente hardvera za ra\u010dunarstvo u oblaku (tzv. cloud computing, prim. prev). Tehnolo\u0161ke kompanije sa direktnim investicijama u Kini (uklju\u010duju\u0107i investicije kroz partnerstvo sa Tensentom i Bajt-Densom) mogle bi da pretrpe ogromne gubitke, pad vrednosti i odmazdu koja cilja direktno njih i njihove proizvode.<\/p>\n<p>Sedi\u0161te kompanije Bajt-dens u Pekingu. Ova kompanija je vlasnik Tik-toka, prve globalno prihva\u0107ene neameri\u010dke dru\u0161tvene mre\u017ee. Tik-tok je u aprilu 2020. imao 500 miliona aktivnih korisnika van Kine, da bi ve\u0107 u avgustu dostigao cifru od milijardu aktivnih korisnika. Ameri\u010dka administracija je na to odgovorila najavom da \u0107e zabraniti rad Tik-toka u SAD ukoliko kompanija odbije da proda svoje poslovanje nekom od ameri\u010dkih konkurenata<\/p>\n<p>Tensent je je jedna od najve\u0107ih tehnolo\u0161kih kompanija u svetu i ima akcije u sektorima video igara, aplikacija za dru\u0161tvene mre\u017ee i muzi\u010dkim kompanijama. Mnoge ameri\u010dke firme, uklju\u010duju\u0107i Vizu, Masterkard i Starbaks, tako\u0111e koriste Vi-\u010detovu platformu za pla\u0107anje i njene funkcije digitalne trgovine u Kini. Trampova nare\u0111enja mogla bi da primoraju ove i mnoge druge firme na skupo rekonfigurisanje \u2013 pa \u010dak i preispitivanje prisustva u Kini.<\/p>\n<p>KINA, IRAN, RUSIJA, INDIJA\u2026<\/p>\n<p>Ameri\u010dko-kineski odnosi na rekordno su niskom nivou, a mogli bi jo\u0161 da potonu po\u0161to ovaj najnoviji ameri\u010dki potez nagove\u0161tava po\u010detak nove faze ubrzane konkurencije. Akcije protiv Tik-toka i Vi-\u010deta \u2013 zajedno sa skora\u0161njim sankcijama protiv vode\u0107ih zvani\u010dnika iz Pekinga i Hong-Konga ume\u0161anih u implementaciju novog zakona o nacionalnoj bezbednosti \u2013 deo su sve \u0161ire strate\u0161ke kampanje protiv Kine. Trampova administracija \u010dvrsto je re\u0161ena da ubrza ameri\u010dko odvajanje od Kine, pa je potencijal za eskalaciju realan.<\/p>\n<p>Jedan od najve\u0107ih gubitnika u Trampovim odlukama mogle bi da budu same Sjedinjene Dr\u017eave. Od 1989, ova zemlja je imala koristi od otvorenog interneta kao kanala za \u0161irenje ameri\u010dke kulture i vrednosti, uklju\u010duju\u0107i i \u0161irenje tr\u017ei\u0161nog kapitalizma. \u201eKineski vatreni zid\u201c, iranski \u201ehalal-net\u201c i ruski Zakon o suverenom internetu najve\u0107im delom su imali za cilj da ograni\u010de ameri\u010dki uticaj na internetu, istovremeno ja\u010daju\u0107i doma\u0107u kontrolu i gu\u0161e\u0107i opoziciju. Sve ve\u0107i broj zemalja, me\u0111u kojima su Indija, Severna Koreja, Saudijska Arabija, Tajland i Vijetnam, kre\u0107e istim stopama. Uvo\u0111enjem novih restrikcija, Sjedinjene Dr\u017eave \u0107e dodatno umanjiti svoj uticaj.<\/p>\n<p>Sedi\u0161te kompanije Jandeks u Moskvi, ruskog pandana ameri\u010dkom Guglu. U Rusiji je od 1. novembra 2019. godine na snazi Zakon o suverenom internetu, a sli\u010dne zakone imaju i brojne druge zemlje<\/p>\n<p>\u0160tavi\u0161e, Trampovo digitalno odvajanje nosi rizik od uvla\u010denja celog sveta u spor koji se prevashodno ti\u010de Amerike i Kine. Ameri\u010dki plan, koji sadr\u017ei i listu od tridesetak tzv. \u201e\u010distih zemalja\u201c, ubrza\u0107e komadanje i dezintegraciju globalnog interneta, \u0161to je ishod koji su predvideli tehnolo\u0161ki entuzijasti jo\u0161 pre vi\u0161e od decenije. Poput Pekinga, Va\u0161ington primorava dr\u017eave da biraju stranu. Ne samo da \u0107e ovo podriti jedan od najmo\u0107nijih izraza ameri\u010dke meke mo\u0107i ikada stvorenih, nego rizikuje i da podruje stabilnost digitalne ekonomije u periodu u kojem svet to najmanje mo\u017ee da priu\u0161ti.<\/p>\n<p>Novi Standard<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Trampova zabrana kineskih aplikacija i dru\u0161tvenih mre\u017ea ubrza\u0107e konsolidaciju interneta u najmanje tri odvojena regiona, centrirana oko SAD, Kine i Evropske unije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":272938,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[699,700,573],"class_list":["post-299867","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-internet","tag-kina","tag-sad"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=299867"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299867\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":299868,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299867\/revisions\/299868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/272938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=299867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=299867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=299867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}