{"id":299435,"date":"2020-08-13T06:48:27","date_gmt":"2020-08-13T04:48:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=299435"},"modified":"2020-08-13T06:48:27","modified_gmt":"2020-08-13T04:48:27","slug":"ucenje-stranih-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/08\/13\/ucenje-stranih-jezika\/","title":{"rendered":"U\u010denje stranih jezika"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dragan D. Dragovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Prije neki dan pro\u010ditao sam interesantnu informaciju da “u\u010denje stranih jezika bi u budu\u0107nosti moglo postati puno lak\u0161e zahvaljuju\u0107i novim otkri\u0107ima. U novom istra\u017eivanju koje je objavljeno u \u010dasopisu Science of Learning, nau\u010dnici tvrde da slaba elektri\u010dna stimulacija preko posebno dizajniranih slu\u0161alica poma\u017ee u prepoznavanju tonova koji su dio nekog jezika koji se tek u\u010di\u2026.”<\/p>\n

Fino zvu\u010di, ali ja bih, ipak postavio slede\u0107a dva pitanj :<\/p>\n

Prvo, kako pred\u0161kolska djeca u\u010de jezik?!\u00a0<\/span><\/p>\n

I drugo, da li djeca u\u010de bolje i br\u017ee strani jezik od starijih osoba?!<\/p>\n

Prije nego \u0161to nastavim dalje sa ” mojom teorijom izu\u010davanja stranog jezika”, du\u017ean sam da ka\u017eem da ja nisam niti lingvista, niti je moja profesionalna oblast iz domena dru\u0161tvenih nauka. Naprotiv. Moja profesionalna oblast je iz oblasti tehni\u010dkih nauka, a pi\u0161em ovo iz iskustva, jer sam dosta vremena proveo i na istoku i na zapadu ( i jo\u0161 uvijek sam tamo ), tako da sam neminovno bio izlo\u017eem jakom uticaju stranih jezika. Dakle, ova “moja teorija” je bazirana isklju\u010divo na sopstvenom iskustvu. Ono \u0161to bih, ovim tekstom, volio da uradim jeste da ovo svoje iskustvo podijelim sa vama.<\/p>\n

Vra\u0107am se sada na ona dva gore postavljena pitanja.<\/p>\n

Moj odgovor se svodi na konstataciju da djeca NE U\u010cE\u00a0 <\/span>jezik nego ga usvajaju!<\/p>\n

Kad mi ( stariji ) shvatimo razliku izme\u0111u u\u010denja i usvajanja ( u kontekstu u\u010denja stranog jezika ), onda \u0107e odgovor na drugo pitanje biti o\u010dekivan, i glasi\u0107e: starije osobe u\u010de br\u017ee i bolje strani jezik od djece.<\/p>\n

Ovo su, \u010dini mi se dva klju\u010dna stava, sa kojima se velika ve\u0107ina lingvista ne\u0107e ( ni u snu )\u00a0 <\/span>saglasiti; jedna od njih je i moja supruga, \u010diji je komentar: bavi se svojom profesijom, a nama ostavi da se bavimo svojom.<\/p>\n

Ipak, \u00a0<\/span><\/p>\n

klasi\u010dna \u0161kola u\u010denja stranih jezika bazira se na stavu da su metode u\u010denja jezika istovjetne metodama u\u010denja bilo kojeg drugog \u0161kolskog predmeta ( matematike, fizike, hemije \u2026 ). Istra\u017eivanja nevelikog broja ( savremenih ) lingvista dovodi pod sumnju ove klasi\u010dne metode izu\u010davanja jezika, po kojima je jezik ( maternji ili strani ) neuporedivo kompleksnija oblast od bilo koje gore pomenute oblasti, tako da se metode u\u010denja, recimo matematike, hemije, biologije, istorije\u2026. NE mogu primijeniti na u\u010denje jezika. Po klasi\u010dnoj metodi ( koju smo svi mi prolazili, a i dana\u0161nje generacije prolaze ) u\u010denje stranog jezika se bazira na u\u010denju rije\u010di, gramatike, sintakse\u2026 i sl. Kao \u0161to znamo, beskona\u010dno mnogo vremena smo provodili u\u010de\u0107i neki strani jezik,\u00a0 <\/span>i na kraju kad do\u0111emo u situaciju da razgovaramo sa ljudima \u010diji je to maternji jezik, obi\u010dno je na\u0161a komunikacija sa njima izgledala prili\u010dno jadno. Zvu\u010di poznato, zar ne ?!<\/p>\n

Dok sam radio i \u017eivio u Rusiji, imao sam priliku da upoznam briljantne umove koji su bili izuzetno jaki u svojoj profesiji ( koja nije bila lingvistika ), i koji su u\u010dili, recimo, engleski jezik u \u0161kolama, institutima, fakultetima, vi\u0161e od 20 godina – i to po istovjetnim metodama, onako kao su u\u010dili i druge predmete. Svi i svo vrijeme svoga \u0161kolovanja, oni su imali najvi\u0161e ocjene iz engleskog, \u010dak su dobijali i najve\u0107e nagrade.\u00a0 <\/span>Ipak, u\u00a0 <\/span>susretu sa strancima, \u010diji je engleski jezik bio maternji, ovi moji poznanici nisu mogli da razgovaraju sa njima, \u010dak i na elementarnom novou. Ve\u0107ina njih je bila saglasna da je “ogromno” znanje jezika koji su izu\u010davali uz pomo\u0107\u00a0 <\/span>klasi\u010dnih metoda, ustvari\u00a0 <\/span>bila brana njihovoj ” lako\u0107i ” komuniciranja sa strancima. Od najbanalnije re\u010denice, oni su pravili izuzetno slo\u017eene jezi\u010dke konsrukcije. Ta\u00a0 <\/span>“brana” je, zapravo, kasnije bila njihova “jezi\u010dka om\u010da”.\u00a0 <\/span>Mogli su da \u010ditaju, \u010dak i veoma slo\u017eenu literaturu, da pi\u0161u izuzetno pravilno, da znaju gramatiku tog stranog jezika, tvrde, bolje od osoba \u010diji je to maternji jezik,\u00a0 <\/span>ali govorni jezik je za njih bio i ostao na elementarnom nivou – po nekad i ni\u017ee od toga.\u00a0 <\/span>Svaku re\u010denicu, ka\u017eu, koji su htjeli da izgovore, prvo su ( u glavi ) formirali na ruskom, a onda su je prevodili na engleski: tzv. “komunikacija sa zadr\u0161kom”. To im je vremenom predstavljao problem tako da su obi\u010dno odustajali od daljeg razgovora sa strancima.<\/p>\n

Za\u0161to je to tako?<\/p>\n

Prvo, zapitajmo se da li mo\u017eemo da nau\u010dimo da plivamo tako \u0161to \u0107emo da “sjednemo i zagrijemo klupu”, okru\u017eeni knjigama u kojima pi\u0161e kako se pliva. \u0160to mislite kakav bi bio ishod kad pro\u010ditamo “sve mogu\u0107e knjige” iz ove oblasti i\u00a0 <\/span>kad savladamo svo mogu\u0107e teorijsko znanje,\u00a0 <\/span>i sko\u010dimo u more. Da li ste uvjereni da \u0107emo da zaplivamo ili \u0107emo prije da potonemo?!<\/p>\n

Jezik ( maternji ili strani )\u00a0 <\/span>je sredstvo komuniciranja i kao takvo ono se koristi za komunikciju – ne sa sobom – ve\u0107 sa drugima, i to gotovo svakog trenutka u na\u0161em \u017eivotu. Hemiju, fiziku, biologiju, istoriju, \u2026ne koristimo ba\u0161 svakog trenutka, ali zato jezik koristimo. Da bi mogli lako da komuniciramo, zaboravite ( bar za prvo vrijeme ) na knjige i “veliku teoriju”. Prestanite da u\u010dite strani jezik i po\u010dnite\u00a0 <\/span>da ga usvajate\u00a0 <\/span>– ba\u0161 onako kako to djeca rade: bez velike teorije, bez velike “nauke”. Pred\u0161kolska djeca ne u\u010de jezik – oni ga usvajaju,\u00a0 <\/span>i tek nakon nekoliko godina, polaskom u \u0161kolu djeca po\u010dinju da u\u010de pravila, u bilo kojoj oblasti, pa i u jeziku. Zamislite djecu u stranoj dr\u017eavi, kojima jezik te dr\u017eave nije maternji jezik. Djeca u \u0161koli,\u00a0 <\/span>na igrali\u0161tu, na ulici…, provode ogromno vrijeme i prinu\u0111ena su da razgovaraju isklju\u010divo na stranom jeziku, i to iz dana u dan. \u0160to mislite kakav je nivo znanja njihovog jezika, ve\u0107 nakon dva- tri mjeseca.\u00a0 <\/span>Sad, zamislite da vi provodite po nekoliko sati dnevno, izlo\u017eeni isklju\u010divo tom stranom jeziku, prinu\u0111eni da ga slu\u0161ate, \u010ditate, razgovarate\u2026 Kakav bi bio ishod u va\u0161em znanju tog stranog jezika?<\/p>\n

Ja mislim, da \u0107ete sada biti saglasi sa mojim odgovorom na ono drugo pitanje, sa po\u010detka ovog teksta.<\/p>\n

Vama, naravno, kao odrasloj osobi, normalnog intelekta i normalnog obrazovanja ne\u0107e trebati tako dug put da ovladate stranim jezikom, kao \u0161to treba djeci. Ali da bi ovladali,\u00a0 <\/span>krenite “drugim putem”. Najbolji na\u010din jeste da prona\u0111ete svoga ” mentora ” \u010diji je maternji jezik taj strani jezik, koji ho\u0107ete da savladate, i da sa mentorom razgovarate ( isklju\u010divo na tom jeziku ). Ako je mogu\u0107e: sat ili dva dnevno. Razgovarajte! Zapi\u0161ite pravilne re\u010denice, i koristite ih u razgovoru. Slu\u0161ajte savremeni jezik na Youtubu. \u010citajte laku literaturu, i tek posle odre\u0111enog vremena ( dva- tri mjeseca takvog ” rada ” ), po\u010dnite polako da ” virite ” u gramatiku. Ipak, ne mnogo! Zapamtite, strani jezik nije va\u0161a profesija, pa da ga detaljni i strogo ” izu\u010davate”, vi treba da nau\u010dite da komunicirate sa lako\u0107om, a to mo\u017eete posti\u0107i samo korak po korak, i to na na\u010din koji ne pripada klasi\u010dnoj metodologiji izu\u010davanja stranog jezika. Pri ovome, zaboravite na \u0161kole stranog jezika, zaboravite na institute i sl., vama treba samo jedna osoba preko puta sa kojom pri\u010date ” tih sat-dva vremena dnevno”, i to\u00a0 <\/span>islju\u010divo na maternjem jeziku te osobe. I ni\u0161ta vam vi\u0161e ne treba. Za trenutak zamislite kako je D\u017eek Ma ( Alibaba ) nau\u010dio engleski. Pa, isklju\u010divo – usvajaju\u0107i engleski jezik. Ili Zoran\u00a0 <\/span>\u0110in\u0111i\u0107. Za\u0161to mislite da je \u0110in\u0111i\u0107 ( koji je ina\u010de doktorirao filozofiju na Hejdelbergu ) u\u010dio engleski isklju\u010divo razgovaraju\u0107i bar sat vremena – svakodnevno, sa svojim “mentorom”\u00a0 <\/span>( pa \u010dak i u autu dok je kao premijer,\u00a0 <\/span>i\u0161ao sa sastanka na sastanak ).<\/p>\n

Ono \u0161to ho\u0107u da ka\u017eem jeste: ako ste ve\u0107 20 godina izu\u010davali strani jezik ( u \u0161koli, fakultetu, institutu\u2026) ,\u00a0 <\/span>i na kraju niste u mogu\u0107nosti da\u00a0 <\/span>razgovarate sa lako\u0107om na tom jeziku, onda ste o\u010digledno na pogre\u0161nom putu. Dakle, ni\u0161ta vas ne ko\u0161ta da krenete ovim drugim putem. Probajte.<\/p>\n

I tako, ja bih ostavio sa strane onu gore pomentu “stimulaciju\u00a0 <\/span>lutaju\u0107eg nerva (nervus vagus) preko slu\u0161alica\u00a0 <\/span>\u2026”,\u00a0 <\/span>i krenuo da “plivam” bez predhodnog izu\u010davanja teorije plivanja.\u00a0 <\/span>Jer, kako ka\u017ee Hegel :\u00a0 <\/span>“Htjeti sazanati pre nego \u0161to se saznaje, isto je tako apsurdno kao i mudra predostro\u017enost onog skolasti\u010dara koji je htio da nau\u010di da pliva pre nego \u0161to se u vodi oku\u0161ao”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvo, zapitajmo se da li mo\u017eemo da nau\u010dimo da plivamo tako \u0161to \u0107emo da “sjednemo i zagrijemo klupu”, okru\u017eeni knjigama u kojima pi\u0161e kako se pliva<\/p>\n","protected":false},"author":3267,"featured_media":284212,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-299435","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299435","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3267"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=299435"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299435\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":299470,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299435\/revisions\/299470"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=299435"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=299435"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=299435"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}