Studije ra\u0111ene na oboljelima od korone pokazale su da imunosistem druga\u010dije reaguje na ovu bolest nego ina\u010de.<\/p>\n
Pokazalo se da imuni sistem nekih pacijenata reaguje sasvim neuobi\u010dajeno, pa kada odre\u0111eni molekuli i c\u0301elije ne mogu da se izbore sa virusom, tijelo uklju\u010duje sve odbrambene mehanizme koji su mu na raspolaganju. A ta nekontrolisana reakcija mo\u017ee da o\u0161teti zdrava tkiva, pi\u0161e Njujork tajms.<\/p>\n
\u201eVidjeli smo neke sasvim \u010dudne stvari u raznim stadijumima infekcije\u201c, ka\u017ee Akiko Ivasaki, imunolog sa Univerziteta Jejl i autor jedne od novijih studija.<\/p>\n
Na druge uobi\u010dajene viruse, poput gripa, imunosistem reaguje tako \u0161to direktno nalazi uljeza i napada ga i tako kupuje vrijeme za pravu reakciju tijela. Taj prvi odgovor zavisi od molekula koji se zovu citokini, a koji nastaju kao odgovor na virus.<\/p>\n
Ovi mikro-alarmi mjesto ustupaju antitijelima i T-c\u0301elijama kojima su cilj virus i c\u0301elije koje je on napao.<\/p>\n
Me\u0111utim, ova metoda kao da pada u vodu kod osoba oboljelih od kovid 19.<\/p>\n
Naime, citokini u pojedinim slu\u010dajevima ne prestaju da, nakon prvog upozorenja, alarmiraju organizam, \u010dak i kad antitijela i T-c\u0301elije preuzmu svoju ulogu.<\/p>\n
To zna\u010di da po\u010detna reakcija, tj. upala zbog infekcije, ne prestaje \u010dak i kad vi\u0161e nije potrebna.<\/p>\n
\u201eNormalno je da se upala javi kod virusne infekcije. Ali problem je kad ne mo\u017eete da je suzbijete\u201c, ka\u017ee Ketrin Bli\u0161, virolog sa Univerziteta Stenford.<\/p>\n
I mo\u017eda ba\u0161 zbog takve neuobi\u010dajene reakcije kod nekih pacijenata bolest traje du\u017ee jer je virus u stanju da prevari imunolo\u0161ki odgovor.<\/p>\n
Zbog tog alarma koji ne prestaje na\u0161e tijelo ja\u010de reaguje i ujedno napada sebe, prenose online mediji.<\/p>\n
\u201eTo je enigma. Imate jak odgovor imunosistema, a virus se ipak umno\u017eava\u201c, ka\u017ee Aver Ogast, imunolog sa Univerziteta Kornel.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci navode i da je moguc\u0301e da pacijenti s bla\u017eom slikom reaguju tako \u0161to se tijelo bori protiv virusa koji napada c\u0301elije, a da je problem, izgleda, \u0161to se kod te\u017eih pacijenata tijelo pona\u0161a kao da ga je napao parazit.<\/p>\n
Imunosistem ne umije da prona\u0111e pravi put do virusa i da ga neutrali\u0161e. A ta zbrka se prenosi i na B i T-c\u0301elije koje treba da sara\u0111uju i bore se protiv bolesti.<\/p>\n
I mada je jo\u0161 uvijek rano rec\u0301i, djeluje kao da korona virus spre\u010dava B i T-c\u0301elije da sara\u0111uju.<\/p>\n
Zato stru\u010dnjaci sada pominju resetovanje imunosistema, odnosno, terapiju koja bi vratila balans u tijelu i iznova povezala B i T-c\u0301elije.<\/p>\n
Me\u0111utim, izazov za ljekare je da prigu\u0161e tu neprimjerenu reakciju citokina na po\u010detku infekcije, a ne da sasvim ugu\u0161e odgovor organizma na infekciju. Uz to, pravi trenutak je izuzetno va\u017ean.<\/p>\n
Ako bi pacijent previ\u0161e rano dobio lijek koji ubla\u017eava reakciju imunosistema, onda odgovor nec\u0301e biti dovoljno sna\u017ean. A ako lijek dobije prekasno, onda c\u0301e mo\u017eda vec\u0301 pretrpjeti veliku \u0161tetu.<\/p>\n
Do sada tretmani koji blokiraju citokine pojedina\u010dno nisu pokazali zna\u010dajne rezultate vjerovatno jer nau\u010dnici jo\u0161 nemaju dovoljno podataka.<\/p>\n
S druge strane, steroidi poput deksametazona jesu moc\u0301no oru\u017eje jer mogu da suzbiju vi\u0161e citokina odjednom.<\/p>\n
Deksametazon nije savr\u0161ena terapija, sla\u017eu se stru\u010dnjaci i ka\u017eu da ima nedostatke, ali do sada se pokazao dobro kod te\u017ee oboljelih pacijenata.<\/p>\n
\u201eTo djeluje kao dobra strategija dok ne saznamo vi\u0161e\u201c, zaklju\u010dila je doktorka Dona Farber, imunolog sa Univerziteta Kolumbija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici su na tragu da razrije\u0161e jednu od najvec\u0301ih misterija koje prate korona virus \u2013 za\u0161to neki ljudi pro\u0111u samo s lak\u0161im simptomima, dok se drugi bore za \u017eivot.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":296200,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-299222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=299222"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299222\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":299225,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299222\/revisions\/299225"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/296200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=299222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=299222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=299222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}