{"id":299047,"date":"2020-08-08T07:46:19","date_gmt":"2020-08-08T05:46:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=299047"},"modified":"2020-08-08T07:46:19","modified_gmt":"2020-08-08T05:46:19","slug":"da-li-ste-svjesni-da-zivite-u-kvantnom-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/08\/08\/da-li-ste-svjesni-da-zivite-u-kvantnom-svijetu\/","title":{"rendered":"Da li ste svjesni da \u017eivite u kvantnom svijetu?"},"content":{"rendered":"<p>Za\u0161to vidimo osobu, umjesto trepte\u0107eg snopa svjetlosti?<\/p>\n<p>Zamislite projektor. Film je kolekcija od oko 24 frejma po sekundi. Svaki frejm je odvojen prazninom. Me\u0111utim, zbog brzine u kojoj se svaki frejm kre\u0107e i zamjenjuje jedan drugog, na\u0161e o\u010di budu prevarene i mi mislimo da vidimo konstantno pomjeraju\u0107u sliku.<\/p>\n<p>Pomislite na televiziju. TV cijev je samo cijev sa gomilom elektrona koji udaraju u ekran na odre\u0111en na\u010din, kreiraju\u0107i iluziju forme i kretanja. To je ono \u0161to su objekti ina\u010de. Imate 5 fizi\u010dkih \u010dula ( vida, sluha, dodira, ukusa i mirisa ). Svako od ovih \u010dula ima odre\u0111eni spektrum ( na primjer, pas \u010duje druga\u010diji opseg zvuka od nas, zmija ima druga\u010diji spektrum svijetla od nas, itd.). Drugim rije\u010dima, na\u0161 spoj \u010dula zapa\u017ea more energije iz veoma limitirane ta\u010dke posmatranja i od toga pravi slike. Ni\u0161ta nije kompletno, niti ta\u010dno, ve\u0107 je samo interpretacija.<\/p>\n<p>Sve na\u0161e interpretacije bazirane su na &#8220;unutra\u0161njoj mapi&#8221; realnosti koju imamo, ali to nije prava istina. Na\u0161a mapa je rezultat kolektivnog i li\u010dnog iskustva. Na\u0161e misli su povezane sa ovom nevidljivom energijom i one odlu\u010duju kakva je forma energije. Va\u0161e misli bukvalno mijenjaju univerzum \u010desticu po \u010desticu i na taj na\u010din kreiraju fizi\u010dki svijet.<\/p>\n<p>Pogledajte oko vas. Sve \u0161to vidite u fizi\u010dkom svijetu je nastalo od ideje, ideje koja je rasla, \u0161irila se i iskustveno potkivala, dok nije dovoljno narasla u fizi\u010dki objekat.<\/p>\n<p>Vi bukvalno postajete ono \u0161to mislite. Va\u0161 \u017eivot postaje ono \u0161to zami\u0161ljate i u \u0161ta vjerujete Svijet je bukvalno va\u0161e ogledalo koje vam omogu\u0107ava da iskusite u fizi\u010dkom svijetu ono u \u0161ta vjerujete&#8230;dok god to ne promijenite.<\/p>\n<p>Kvantna fizika nam pokazuje da svijet nije toliko \u010dvrst i nepromenjiv kako izgleda. Umjesto toga, on je veoma te\u010dan i kontinuirano se mijenja koriste\u0107i individualne i kolektivne misli.\u00a0 Ono \u0161to mislimo je zapravo iluzija, skoro kao magija. Na sre\u0107u, po\u010deli smo da otkrivamo iluziju I, \u0161to je najva\u017enije, kako da je promijenimo.<\/p>\n<p>Od \u010dega je va\u0161e tijelo sa\u010dinjeno?<\/p>\n<p>Devet sistema sa\u010dinjavaju ljudsko tijelo, i oni su : cirkulatorni, digestivni, endokrini, mi\u0161i\u0107ni, nervni, reproduktivni, respiratorni, skeletni i urinarni.<\/p>\n<blockquote><p>Od \u010dega su oni sastavljeni? Od tkiva i organa.<\/p>\n<p>Od \u010dega su tkiva i organi sa\u010dinjeni? Od \u0107elija.<\/p>\n<p>Od \u010dega su \u0107elije sa\u010dinjene? Od molekula.<\/p>\n<p>Od \u010dega su molekuli sastavljeni? Od atoma.<\/p>\n<p>Od \u010dega su atomi sa\u010dinjeni? Od sub-atoma.<\/p>\n<p>Od \u010dega su sub-atomi sastavljeni? Od Energije!<\/p><\/blockquote>\n<p>Ja i vi smo \u010dista energija svjetlosti u svojoj\u00a0 naj\u010distijoj i inteligentnoj konfiguraciji. Energija koja se konstantno mijenja ispod povr\u0161ine, i mi je kontroli\u0161emo\u00a0 na\u0161im mo\u0107nim umom.<\/p>\n<p>Vi ste zvjezdano i veoma mo\u0107no ljudsko bi\u0107e.<\/p>\n<p>Ako biste mogli da vidite sebe ispod mo\u0107nog elektri\u010dnog mikroskopa i izvr\u0161ite razne eksperimente na sebi, mogli biste da vidite da ste sa\u010dinjeni od snopa promjenljive energije u formi elektrona, neutrona, fotona, itd.<\/p>\n<p>Kvantni fizi\u010dari nam govore da je opa\u017eanje i posmatranje objekata ono \u0161to prouzrokuje da objekat bude tu gdje ga posmatramo. Objekat ne postoji nezavisno od posmatra\u010da, tako da, kako vidite, va\u0161e opa\u017eanje, pa\u017enja i posmatranje ne\u010dega, i va\u0161a namjera, bukvalno kreiraju tu stvar. Ovo je nau\u010dno dokazano.<\/p>\n<p>Na\u0161 svijet je sa\u010dinjen od duha, uma i tela. Svako od ova tri &#8211; duh, um i tijelo, ima svoju funkciju koja je jedinstvena i nedjeljiva sa drugom. \u0160ta vidite o\u010dima, i osjetite u svom tijelu je fizi\u010dki svijet. To nazivamo tijelom. Tijelo je efekat, kreiran namjerom. Ova namjera je Misao. Tijelo ne mo\u017ee da stvara, ono mo\u017ee da osjeti i bude osje\u0107ano&#8230; to je jedinstvena funkcija.\u00a0 Misli ne mogu da osjete, one mogu samo da stvore, kreiraju i interpretiraju, potreban im je svijet relativiteta (fizi\u010dki svijet, tijelo) da bi osjetile sebe. Du\u0161a je sve \u0161to jeste, to \u0161to daje \u017eivot mislima i tijelu. Tijelo nema mo\u0107 da kreira, iako odaje iluziju da mo\u017ee, ta iluzija je uzrok mnogih frustracija. Tijelo je efekat i nema mo\u0107 da uzrokuje ili kreira.<\/p>\n<p>Klju\u010dna stvar ovih informacija je kako nau\u010diti da vidimo univerzum druga\u010dije od onoga kako ga vidimo sada, da bi mogli da manifestujemo ono \u0161to zaista \u017eelimo. <em>(Izvor: Nova svest, autor John Assaraf)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fizi\u010dari, dobitnici Nobelove nagrade, bez ikakve sumnje su dokazali da je fizi\u010dki svijet veliko more energije koje nastaje i nestaje u milisekundama. Ni\u0161ta nije \u010dvrsto. Ovo je svijet kvantne fizike. Dokazali su da su misli ono \u0161ta sastavlja i rastavlja ovo konstantno promjenljivo polje u objekte koje vidimo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":299048,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-299047","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=299047"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299047\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":299049,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/299047\/revisions\/299049"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/299048"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=299047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=299047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=299047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}