Dud ili murva je listopadna drvenasta kultura, a pripada porodici dudovki (Moraceae). Nepravedno je zaboravljeno, ali ukusno i zdravo vo\u0107e, koje raste pojedina\u010dno posa\u0111eno ili samoniklo. U na\u0161im krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto.<\/p>\n
Ukus dudovog ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda \u010desto izgleda starije nego \u0161to zaista jeste, budu\u0107i da se obi\u010dno vrlo rano po\u010dne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svijetlozeleni, \u0161iroki, ovalni, dugi oko 12 cm, a \u0161iroki 10 cm.<\/p>\n
Sastav i ljekovitost duda<\/p>\n
Plodovi duda sadr\u017ee slobodne organske kiseline (limunska i jabu\u010dna), vitamine C, B, K, A, i E, \u017eeljezo, kalijum, mangan i magnezijum, pektine i druge korisne tvari.<\/p>\n
Posjeduje veliku koli\u010dinu antioksidansa antocijanina. Stru\u010dnjaci tvrde da zaslu\u017euje da bude uvr\u0161ten u superhranu jer spre\u010dava starenje organizma i poma\u017ee kod mnogih bolesti. U lije\u010denju se koriste plodovi, listovi i kora.<\/p>\n
Sadnja i uzgoj duda<\/p>\n
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pa\u017enju na \u010dinjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina mo\u017ee dose\u0107i i 20 m, a oblik kro\u0161nje je \u0161iroko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultivisanom obliku rezidbom se posti\u017eu ni\u017ei uzgojni oblici, \u010dime se olak\u0161ava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do vise\u0107eg, koji je i naju\u010destaliji na na\u0161im prostorima. Obi\u010dno se zbog dugovje\u010dnosti sade uz puteve.<\/p>\n
Razmno\u017eavanje duda<\/p>\n
Razmno\u017eavanje je mogu\u0107e vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obi\u010dno zdravija, ali za komercijalan uzgoj se preporu\u010duje vegetativno razmno\u017eavanje, kojim se odr\u017eavaju \u017eeljene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano prolje\u0107e. Obi\u010dno su du\u017eine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.<\/p>\n
Berba i plodovi duda<\/p>\n
Dud cvate tokom maja, a dozrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obi\u010dno traje od juna, preko jula, pa i cijeli avgust. Plodovi se mogu jesti u svje\u017eem stanju ili su\u0161eni. Prera\u0111eni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit \u010daj od dudovog li\u0161\u0107a.<\/p>\n
Ljekovita svojstva duda<\/p>\n
podmla\u0111uje organizam<\/p>\n
reguli\u0161e nivo \u0161e\u0107era u krvi<\/p>\n
smanjuje rizik od degenerativnih bolesti<\/p>\n
ja\u010da bubrege<\/p>\n
\u010disti jetru<\/p>\n
poma\u017ee kod zatvora<\/p>\n
pobolj\u0161ava krvnu sliku<\/p>\n
ubla\u017eava simptome gripa i prehlade<\/p>\n
ubrzava zarastanje rana (Izvor:hayat.ba)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Plodovi duda sadr\u017ee slobodne organske kiseline (limunska i jabu\u010dna), vitamine C, B, K, A, i E, \u017eeljezo, kalijum, mangan i magnezijum, pektine i druge korisne tvari.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":298667,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-298666","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298666","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=298666"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298666\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":298668,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298666\/revisions\/298668"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/298667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=298666"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=298666"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=298666"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}