{"id":298588,"date":"2020-08-03T09:10:12","date_gmt":"2020-08-03T07:10:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=298588"},"modified":"2020-08-03T09:10:12","modified_gmt":"2020-08-03T07:10:12","slug":"west-side-story","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/08\/03\/west-side-story\/","title":{"rendered":"West Side Story"},"content":{"rendered":"

Autor: Ladislav Babi\u0107<\/strong><\/p>\n

Zapadni civilizacijski krug uobi\u010dajilo se me\u0111u njegovim pripadnicima i pre\u010desto apriorno smatrati nadmo\u0107nijim u svakom smislu \u2013 posebno tehni\u010dkom i eti\u010dkom \u2013 civilizacijama ostalih naroda ili narodnih skupina. \u010covje\u010danstvo je danas toliko komunikacijski isprepleteno, turizam je postao svakodnevna masovna pojava, svijet je prepun globanih zbivanja kako na ekonomskom, kulturalnom, umjetni\u010dkom, znanstvenom i sportskom polju te se danas mo\u017ee govoriti o za\u010detku jedne globalne civilizacije ljudske vrste. U \u010distom obliku jedva da su odr\u017eane stroge civilizacijske razlike me\u0111u pojedinim narodima, proiza\u0161le iz relativno izoliranog povijesnog razvoja uvjetovanog okolnostima. Danas, dok Masai<\/em> tr\u010de travnjacima Kenije<\/em> u adidasicama<\/em> slu\u0161aju\u0107i Itunes<\/em> i komuniciraju Iphone<\/em>-om sa udaljenim suplemenicima, to je lako shvatljivo. I vrlo nas lako zanese na razmi\u0161ljanje o nadmo\u0107i zapadne civilizacije – \u010dak toliko da i oni li\u010dno sasvim nezainteresirani smatraju kako je \u201ezaostali\u201c narodi svijeta moraju prihvatiti vlastite dobrobiti radi. Kapital pak, itekako svijestan vlastitog interesa, svakodnevno je natura svojim svojstvenim uhodanim mehanizmima. Pritom se ne radi o pukoj tehni\u010dkoj i tehnolo\u0161koj komponenti, ve\u0107 prvenstveno o okviru u kojem djelujemo i koji smatramo toliko savr\u0161enim kao da je bogom dan, mada nam istovremeno ramovi na sve strane pucaju pred o\u010dima. Ovo naturanje ne podrazumijeva isklju\u010divo fizi\u010dku silu (mada se tokom povijesti naj\u010de\u0161\u0107e o tome radilo), ve\u0107 niz mehanizama koji trebaju promijeniti strukture dru\u0161tava i trajno ih skrenuti na prozapadni kolosjek. Danas se \u010de\u0161\u0107e koriste suptilnije metode ekonomskih pritisaka, medijskih manipulacija, promicanja u pojedinim sredinama posve neautohtonih kulturnih sadr\u017eaja na ra\u010dun onih izvornih, istovremeno od njih preuzimaju\u0107i relativno malo, a da kriminalne aktivnosti – kojih obi\u010dan \u010dovjek uljuljkan u vlastiti svijet kakve-takve ekonomske sigurnosti \u010desto nije ni svijestan – ni ne spominjemo. Veliku rolu u cijeloj raboti odigrala je, \u010dine\u0107i to danas na pone\u0161to druk\u010diji na\u010din, i Katoli\u010dka crkva. Promoviranje \u00fcbercivilizacije<\/em> zbiva se svakodnevno, \u010desto i na sasvim eksplicitni na\u010din. No, koja je cijena pla\u0107ena pri njezinu usponu na \u201etron ideala\u201c<\/em> vrlo se rijetko razmatra. A ona, izra\u017eena prvenstveno ljudskim \u017eivotima kao i materijalnim te ekolo\u0161kim gubicima je ogromna.<\/p>\n

***************<\/h1>\n

Mo\u017eda bismo materijalne \u017ertve mogli i zanemariti, da upravo one ne spadaju u gorivo pogonskih motora zapadnja\u010dkog kapitalizma.<\/h1>\n

Aleksandar Makedonski<\/em> ve\u0107 je prije skoro dva i pol tisu\u0107lje\u0107a pro\u0161irio granice zapadne civilizacije \u2013 makar samo na ograni\u010deno vrijeme – daleko prema istoku. Ovo \u0161irenje helenske kulture (ljudi uvijek ratom navodno \u0161ire kulturu!) smatra se samorazumljivim pozitivnim \u010dinom mada je u rangu preuzimanja no\u0107nog lokala ubijanjem osoblja kako bi ono preostalo, u golemoj sre\u0107i \u0161to je \u017eivo, prihvatilo novog gazdu i standarde koje \u0107e on nametnuti. Istrebljenje domorodaca Sjeverne<\/em> i Ju\u017ene Amerike<\/em> tek je jedna od sramnih epizoda razvoja i \u0161irenja civilizacijskog svjetonazora u koji se zaklinjemo, \u010demu je Crkva<\/em> ne samo asistirala ve\u0107 proces i poticala. Napoleonski rato<\/em>vi su kao doprinjeli izgradnji cestovne infrastrukture, mostova i javnih ustanova. Pa jasno, nije general mogao svoju vojsku voditi preko pustopoljina,\u00a0 a rijeke prelaziti s nadutim kozjim mje\u0161inama, dok bi njegova administracija djelovala iz \u0161atora podignutih na livadi. Lijepo je \u0161to su potomci ameri\u010dkih indijanaca, nakon \u0161to su ih istrijebili zajedno sa bizonima, dobili ameri\u010dko dr\u017eavljanstvo<\/a> i pravo glasa.\u00a0 Predivno je \u0161to je Australija<\/em> kona\u010dno po\u010dela pla\u0107ati od\u0161tetu za oko sto hiljada nasilno odvojene aborid\u017einske djece<\/a> od svojih roditelja \u2013 praksi ozakonjenoj do 60-tih godina dvadesetog stolje\u0107a. Super je \u0161to \u0107e 300000 ameri\u010dkih indijanaca ipak dobiti od ameri\u010dke vlade od\u0161tetu<\/a> za protupravno oduzetu imovinu i eksploataciju nafte na njihovoj zemlji. Nije li krasno \u0161to se kanadski premijer ispri\u010dao kanadskim indijancima zbog prisilne asimilacije<\/a>,\u00a0 \u010dija djeca su sve do 70-tih godina pri\u0161log vijeka otkidana od svojih obitelji i kulture te zatvarana u internate, gdje su trpjeli poni\u017eenja i seksualna zlostavljanja. Kako li je dirljiva isprika kanadskog premijera Rudd-a<\/em> (a ne britanskog G.Brown-a<\/em>!) hiljadama britanske djece koju je V.Britanija<\/em> od 1920. do 1967. godine kao nepo\u017eeljne – bez njihova pristanka – deportirala<\/a> u Australiju<\/em>. Kako je \u201ehumana\u201c isprika pokojnog pape Ivana Pavla II<\/em>, i tra\u017eenje oprosta za sve grijehe koje su sinovi i k\u0107eri Katoli\u010dke Crkve<\/a><\/em> u\u010dinili tijekom povijesti, uklju\u010divo i oprost zbog prislinog pokr\u0161tavanja, inkvizicije i kri\u017earskih ratova\u2026 Samo, kakva korist od svih tih aposteriornih, licemjernih izljeva humanizma potomaka izvr\u0161itelja prema ve\u0107 davno pokojnim \u017ertvama? Hrpu sli\u010dnih podataka mo\u017eemo upotpuniti sa koliko \u017eelite mrtvaca \u2013 posljedica razvoja i preslagivanja odnosa unutar zapadne civilizacije. Relevantne procjene ovih, zapadnom civilizacijom (ali ne samo njom) prouzrokovanih katastrofa (ratovi, genocidi, democidi, revolucije,\u2026) lako je prona\u0107i na internetu<\/a> \u2013 one se broje stotinama milijuna \u017eivota. Uostalom, tko se to drzne tvrditi kako Indijci, Kinezi, Muslimani, Arapi,\u2026 <\/em>\u017eude da se na\u0111u izvan svog civilizacijskog kruga? \u0160to bi odgovorili decimirani ili istrebljeni Indijanci, Inke, Maje, Aborid\u017eini,\u2026<\/em>na pitanje bi li dali prednost zapadnoj civilizaciji pred svojom? Priupitajte bilo kojeg objektivnog povjesni\u010dara, kako je to Saladin <\/em>– pripadnik \u201ccivilizacije jadnije\/lo\u0161ije od zapadne\u201d <\/em>– imao humaniji odnos spram svojih \u201ccivilizacijski nadmo\u0107nijih\u201d kr\u0161\u0107anskih neprijatelja no oni spram njegova naroda?<\/p>\n

Mo\u017eda bismo materijalne \u017ertve mogli i zanemariti, da upravo one ne spadaju u gorivo pogonskih motora zapadnja\u010dkog kapitalizma. Jedna od osnovnih pretpostavki suvremene razvojne faze Zapada<\/em> – liberalnog kapitalizma – je konzumerizam. Konzumerizam u smislu zagovaranje visoke potro\u0161nje kao osnove zdrave ekonomije. Pravu su\u0161tinu kapitalizma pogodio je i ne htiju\u0107i, izraelski matemati\u010dar Robert John Aumann<\/a> <\/em>(dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju<\/em>) na ovogodi\u0161njem simpoziju \u201eLogika u ra\u010dunalnoj znanosti\u201c<\/em> odr\u017eanom u Dubrovniku<\/em>. Da nije ni\u0161ta drugo napravio, samo za slijede\u0107u misao trebalo mu je dodijeliti Nobela<\/em>:<\/p>\n

\u201eLjude treba motivirati da investiraju i kupuju. Na taj na\u010din se pokre\u0107e ekonomija!\u201c<\/em><\/p>\n

*******<\/h2>\n

Osnovna zamjerka takozvanoj zapadnoj civilizaciji na ekonomskom planu bila bi, da nije eksplicitno okrenuta \u010dovjeku.<\/h2>\n

Ovime je izra\u017eena nit vodilja ekonomije dana\u0161nje zapadne civilizacije (kapitalizma<\/em>); jedino \u0161to fali je osnovni razlog s kojega to treba raditi na opisani na\u010din. \u0160to \u0107e\u0161 ve\u0107e motivacije ljudima za kupovinu, no da im sve uni\u0161ti\u0161, a kad mukotrpnim radom ponovno sve izgrade prodaje\u0161 im potro\u0161nu robu kratkog vijeka trajanja<\/a>! Ne, ne radi se o hrani, pi\u0107u ili toaletnom papiru, ve\u0107 o artiklima poput namje\u0161taja, elektronike, automobila, televizijskih aparata i sli\u010dnih, koji su sasvim svijesno ugra\u0111enim kratkim \u017eivotnim vijekom pretvoreni u potro\u0161nu robu. Da bi se stimulirala potro\u0161nja i razvoj! Da bi se pove\u0107ala dobit onih koji nas uvla\u010de u ovaj za\u010darani krug iz kojih mnogi ne vide izlaza, s obzirom da je sve to pra\u0107eno i iscrpljivanjem prirodnih resursa, uni\u0161tavanjem \u0161uma, istanjivanjem ozonskog sloja, zaga\u0111ivanjem oceana, tla i zraka derivatima suvremene industrije, pove\u0107anjem radioaktivnosti okoli\u0161a, smanjenjem ve\u0107 dobrano smanjene bioraznolikosti i ubrzanjem klimatskih promjena. Pa smo ve\u0107 kod ekologije. U cijelom tom procesu \u010dovjek je, dakako, najve\u0107a \u017ertva. Od radnika na samom po\u010detku lanca, koji je i sam pretvoren u robu te se govori o tr\u017ei\u0161tu rada, do kona\u010dne etape \u2013 potro\u0161a\u010da (istog onog radnika s po\u010detka) koji jo\u0161 jednom biva obmanut i zloupotrijebljen u ovom naizgled beskona\u010dnom perpetuum mobileu<\/em>. A da pritom intermedijarnih \u017ertava ovog procesa nismo ni svijesni, niti nas \u2013 budimo iskreni \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e ne zanimaju, sem ako kojim slu\u010dajem i sami ne spadamo u njih. Poput iskori\u0161tavanja radnika i sramotnih uvjeta rada u dalekoisto\u010dnim tvornicama<\/a> Apple-a<\/em>, Della, Hewlett-Packarda, I.B.M.-a, Lenova, Motorole, Nokije, Sonyja, Toshibe,\u2026,<\/em> neljudskih uvjeta u ju\u017enoafri\u010dkim rudnicima dijamanata, potpla\u0107enosti radnika u tehnolo\u0161ki suvremenim tvornicama zbog niskih tro\u0161kova proizvodnje preseljenih na daleki istok, neekolo\u0161kih proizvoda vrhunske tehnologije i sli\u010dno. Kona\u010dno, zanima li nas uop\u0107e da \u0107e 30 minutnu dnevnu pauzu uskoro, u susjednoj nam zemlji, izuzeti<\/a> iz osmosatnog radnog vremena i olak\u0161ati otpu\u0161tanje radne snage, sve pod izlikom liberalizacije tr\u017ei\u0161ta rada. Osloba\u0111aju tr\u017ei\u0161te od stega koje kao ometaju njegov slobodni razvoj, istovremeno ste\u017eu\u0107i obru\u010d oko radnih ljudi. Jesmo li uop\u0107e svijesni da smo na tom \u201eliberaliziranom\u201c tr\u017ei\u0161tu i mi postali roba kojom se trguje? A kakvom se samo eufemisti\u010dkom terminologijom koriste: tr\u017ei\u0161te rada!<\/em> Po\u0161tenije je nekada bilo govoriti o trgovini robljem s obzirom da svatko zna kako su robovi ljudi, dok se ovdje \u2013 trguju\u0107i ljudima, navodno trguje ne\u010dim obezpredme\u0107enim i obezosobljenim \u2013 radom! Kaj god.<\/p>\n

******
\nEkonomija je najjasniji pokazatelj trenutnog stanja neke civilizacije<\/h2>\n

Osnovna zamjerka takozvanoj zapadnoj civilizaciji na ekonomskom planu bila bi, da nije eksplicitno okrenuta \u010dovjeku. Tu se potrebe \u010dovjeka zadovoljavaju tek kao implicitna posljedica zahtjeva koje postavlja kapital za zadovoljavanje vlastitih ciljeva. To mo\u017ee biti vrlo probita\u010dno obi\u010dnom, radno zavisnom stanovni\u0161tvu, sve dok ga ne po\u010dne ograni\u010davati u ishodi\u0161tu svih sloboda \u2013 ekonomskoj i socijalnoj ravnopravnosti, te ne dovede pred ekolo\u0161ki i sirovinski jaz \u0161to se upravo danas de\u0161ava. S druge strane, kr\u0161\u0107anstvo i komunizam \u2013 svaki sa svog aspekta \u2013 na prvo mjesto inauguriraju \u010dovjeka. Li\u0161imo li kr\u0161\u0107anstvo vjerskih mistifikacija i dogmi kojima robuje, to je svakako pozitivni odnos prema najvi\u0161oj nam znanoj postoje\u0107oj vrijednosti \u2013 \u010dovjeku. Ipak, ono ostaje na pasivnim konstatacijama tra\u017ee\u0107i od \u010dovjeka da se samopromijeni temeljem straha od \u201ebo\u017ejeg suda\u201c. Komunizam me\u0111utim tra\u017ei akciju (Filozofi su svijet samo tuma\u010dili, stvar je u tome da se on promijeni<\/em>), shva\u0107aju\u0107i da je \u010dovjek sam gospodar vlastite sudbine i jedini Spasitelj<\/em> koji mu stoji na raspolaganju. Sinergija ova dva svjetonazora \u2013 li\u0161ena obostranih dogmatizama i vjerskih elemenata \u2013 oplemenjena nekim neospornim dostignu\u0107ima kapitalizma, poput li\u010dnih sloboda i sloboda raznorodnih manjinskih grupa, bila bi mogu\u0107e pravi put u bolje sutra. Ostvarivanju raznolikosti interesa dru\u0161tvene zajednice, moglo bi doprinjeti samoupravljanje kao konsenzualni element dogovornog ostvarivanja pluralizma interesa. Dakako da kapitalu takav model u okviru njihove navade bezobzirnog nametanja vlastitih probitaka (\u010desto i na krvave na\u010dine) kroz formalno demokratske institucije sustava, ne odgovara, i njemu je sasvim po volji nemo\u0107 ljevice da smisleno i realno artikulira svoje stavove. U SAD<\/em> su mnogi zatvori ve\u0107 privatizirani<\/a> s tendencijom da se taj sistem pro\u0161iri, Velika Britanija<\/em> pak ve\u0107 razmi\u0161lja o\u00a0 privatizaciji policije<\/a> uz stupidna obja\u0161njenja:<\/p>\n

\u201cVe\u0107ina \u010dlanova javnosti mo\u0107i \u0107e vidjeti ili isti ili \u010dak bolji rad policije, a njih nije briga tko vodi policiju, tko ju financira ili licencira \u2013 njih to stvarno nije briga.\u201c<\/em><\/p>\n

Ne znam za njih ni za vas, no ja sam iskreno zabrinut namjerama da o meni \u201ebrinu\u201c privatni organi reda i represije.<\/p>\n

Ekonomija je najjasniji pokazatelj trenutnog stanja neke civilizacije. Robovlasni\u010dko dru\u0161tvo nije propalo zbog ropskog rada, neljudskog odnosa prema robu-\u010dovjeku, niti zbog ustanaka istih. Propalo je stoga \u0161to su, uslijed razvoja proizvodnih snaga, proizvodni odnosi zaostali za njima i ko\u010dili njihov dalnji razvoj. Seljak-kmet, slobodniji od roba ali jo\u0161 uvijek vezan za zemlju i svog gospodara, vi\u0161e je odgovarao novom feudalnom ustroju dru\u0161tva. Da bi, pojavom industrijske revolucije trebalo osloboditi i njega od vezanosti za zemlju, gospodara i prostor u kojem je \u017eivio, jer \u2013 novostasaloj bur\u017eoaziji trebao je pokretljivi \u010dovjek-radnik za rad u fabrikama. Nije li indikativno da se i danas donose zakoni koji jo\u0161 vi\u0161e tjeraju na mobilnost tog radnika u zavisnosti od interesa poslodavca? Omogu\u0107uje mu se da u potrazi za radnim mjestom prokrstari cijelu EU (jer bi on kao ba\u0161 htio raditi stotine kilometara udaljen od rodne ku\u0107e i svoje familije); zavodi za zapo\u0161ljavanje ga tjeraju da prihvati radno mjesto 100 ili vi\u0161e kilometara od doma pod prijetnjom brisanja sa spiska; selidba industrijskih pogona na daleki istok \u010desto tjera i radnike da je u stopu prate; govori se o fleksibilnosti radne snage, \u010dime se podrazumijeva kako njena pokretljivost, tako i sposobnost jednostavnog otpu\u0161tanja ili prekvalifikacije, itd. Sve se to odra\u017eava i na odnose u obitelji i u dru\u0161tvu, te su vlasti \u010desto prinu\u0111ene pristati na legalizaciju razli\u010ditih vidova li\u010dnih sloboda, ako one direktno ne ugro\u017eavaju sposobnost radne snage da odgovori zahtjevima kapitala. Pod takvim i sli\u010dnim pritiscima mijenjaju se i moralni standardi dru\u0161tva i pojedinaca. Stanje ekonomije je najbolji, ali ne i jedini, pokazatelj zdravstvenog stanja dru\u0161tva. I dok danas, u financijskoj krizi zapadnog gospodarstva pucaju njegovi \u0161avovi na sve strane, dok sve vi\u0161e prevladava relativizam najgoreg tipa uslijed kojeg se istina za\u010das pretvori u la\u017e i obrnuto, dok navodno nu\u017ene mjere preko no\u0107i postaju sekundarne da bi se iste pretvorile u nu\u017ene (pred samo nekoliko mjeseci, tada opzicioni hrvatski SDP je podupirao sindikate za referendum protiv<\/em> izmjene Zakona o radu<\/em> da bi ih danas, kao \u010dlan vladaju\u0107e koalcije, upravo \u017eelio nametnuti radnicima; do pobjede Hollande-a<\/em> na francuskim predsjedni\u010dkim izborima osnovni lajtmotiv koji se provla\u010dio kao recept za razrje\u0161avanje krize Evropske Unije<\/em> bio je \u2013 uz fiskalnu disciplinu \u2013 \u0161tednja, e da bi je sad zamijenili zahtjevi za pove\u0107anjem potro\u0161nje i sli\u010dno), mnogi ustrajno zastupaju tezu o superiornosti zapadne civilizacije nad ostalima.<\/p>\n

Povijesna je \u010dinjenica da zapadna civilizacija po\u010diva i na vrijednostima indijske, arapske i drugih civilizacija, a \u0161to se Zapad<\/em> uzjogunio apsolutiziraju\u0107i svoje vrednote je velikim dijelom i pitanje psihologije masa koje to nekriti\u010dki prihva\u0107aju. Ne idu\u0107i suvi\u0161e daleko u pro\u0161lost, mo\u017eemo ustvrditi kako bez starog Egipta<\/em> ne bi bilo anti\u010dke Gr\u010dke<\/em> kakvu poznajemo, bez nje Rimskog carstva<\/em> a bez ovoga bi suvremena zapadna civilizacija sasvim druk\u010dije izgledala. Bez bizantskih i arapskih znanstvenika<\/em> pitanje\u00a0 bi li do nas uop\u0107e do\u0161la djela gr\u010dkih filozofa, matemati\u010dara, astronoma i pisaca, ili bi ostala zauvijek zagubljena. Bi li Renesansa<\/em> tada uop\u0107e bila mogu\u0107a? Uklju\u010de li se u razmatranje i utjecaji indijske, kineske i ostalih kultura koje su svojevremeno bile daleko iznad zapadne, sasvim je jasno da ovaj nije niknuo ex nihilo<\/em> ve\u0107 ima itekako duboke korjene. Uostalom, za bilo koju usporedbu civilizacijskih vrijednosti potrebno je uzeti u obzir sve faktore na objema stranama \u2013 ne samo pozitivne ve\u0107 i negativne \u2013 te njihov utjecaj na dru\u0161tvo. Primjerice, sasvim banalno:<\/p>\n

J<\/em>e li automobil bolji od sto\u010dne zaprege?<\/em> Odgovor uop\u0107e nije jednozna\u010dan, mada \u0107e se ve\u0107ina zapadnjaka zakleti u njega. Ovisi kojim prosudbenim elementima dajemo prednost. Promatramo li snagu i brzinu \u2013 prednost je na strani automobila. Promatra li se utjecaj na okolinu, na prirodno gnojenje poljoprivrednog zemlji\u0161ta, na prehrambene vrijednosti koje imamo od \u017eivotinjskog motora (mlijeko, meso), odgovor vi\u0161e nije tako \u201ckristalno jasan\u201d.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Je li monogamija bolja od bigamije ili poligamije? <\/em>Sasvim je jasno da tu nema apsolutnog odgovora ve\u0107 \u201eispravan\u201c odgovor ovisi o civilizacijskom kontekstu, mo\u017eda jo\u0161 to\u010dnije \u2013 o svakom pojedincu. Priupitajte bilo kojeg bosanskog muslimana koji si danas mo\u017ee priu\u0161titi 4 \u017eene \u2013 zakonski dozvoljen maksimum (za\u0161to ne 5, 6 ili 3?) \u2013 a prije 20-tak godina bio je socijalisti\u010dkim=zapadnja\u010dkim zakonom limitiran na jednu. Priupitajte zagreba\u010dkog Komaju<\/a> <\/em>i njegov \u017eenski harem smatraju li da \u017eive u grijehu u promiskuitetnoj \u2013 dodu\u0161e, zakonski nereguliranoj \u2013 zajednici.\u00a0 Samo priupitajte i manite se svake osude. Naprosto, gledajte svoja posla ili, jo\u0161 bolje – priupitajte same sebe kad \u201czdravo katoli\u010dki\u201d tabate vlastitu \u017eenu ili je varate s ljubavnicom.<\/p>\n

***********<\/h2>\n

Nametanje civilizacijskih standarda zapadne civilizacije pra\u0107eno je, sem sasvim konkretnim djelovanjima, i pozivanjem na njena navodno superiorna moralna na\u010dela.<\/h2>\n

Gdje je to u stukturi svemira zapisana apriorna jednakost mu\u0161karca i \u017eene?<\/em> Sasvim jasno \u2013 nigdje! \u010cak ni u Bibliji<\/em> to nije izrjekom re\u010deno iako Isus<\/em> donekle ravnopravno tretira spolove. Tek donekle, jer je odabrao samo mu\u0161ke u\u010denike \u2013 izbor koji katoli\u010dka Crkva<\/em> dan-danas, svjetlosnim godinama daleko od duha vremena i civilizacije u koju spada, prakticira. Ali, do kategorije jednakosti kao i drugih prava te sloboda se nismo probili prou\u010davanjem svemira ili Svetog pisma <\/em>ve\u0107 tisu\u0107ljetnom praksom me\u0111uljudskih odnosa u sklopu prevladavaju\u0107ih interesa me\u0111u nama. Nikome ni\u0161ta nije poklonjeno – sve je izboreno, \u010desto i vi\u0161estoljetnom borbom. Mnoge \u017eene u islamskom svijetu \u2013 uklju\u010divo i istaknute intelektualke \u2013 sasvim su zadovoljne svojim polo\u017eajem. Nisam siguran imamo li im pravo nametati vlastite poglede ako to ne bude njihov vlastiti, slobodni izbor. Uostalom, tako\u0111er nisam siguran da bi sve \u017eene svijeta pristale na zapadnja\u010dki tip jednakosti: vi ste jednake nama, \u0161to povla\u010di prava i obaveze. Imate pravo glasati na izborima, obavezu uzdr\u017eavanja vlastite obitelji i svakodnevno, dok se to poslodavcu svi\u0111a, crn\u010diti 8 sati na \u201cmu\u0161kim\u201d poslovima a onda kuhati, pospremati, odgajati djecu i seksualno zadovoljavati partnera s kojim ste \u201eravnopravne\u201c \u2013 je li?<\/em><\/p>\n

Nametanje civilizacijskih standarda zapadne civilizacije pra\u0107eno je, sem sasvim konkretnim djelovanjima, i pozivanjem na njena navodno superiorna moralna na\u010dela. Ve\u0107 smo do sada mogli pone\u0161to zaklju\u010diti o njima, no o tom dijelu se naj\u010de\u0161\u0107e nastoji ne previ\u0161e govoriti. Razmatranja se \u010de\u0161\u0107e koncentriraju na podru\u010dja koja nisu direktno povezana sa\u00a0 biti cijelog procesa \u2013 stjecanjem profita po svaku cijenu. Usput re\u010deno, etika i moral, ba\u0161 kao i pravni zakoni, relativne su \u201ctvorevine\u201d ovisne o mjestu, vremenu, i civilizacijskom okviru danog dru\u0161tva. U Indiji<\/em> bih sasvim sigurno mogao – barem do nedavno \u2013 po dogovoru<\/a> roditelja \u017eeniti \u010detverogodi\u0161nju djevoj\u010dicu te konzumirati brak davno prije njene 16-te ili 18-te godine i nitko me ne bi optu\u017eivao za pedofiliju (ovo ne shvatiti kao pledoaje za tu vrstu braka, ve\u0107 samo ilustraciju relativnosti moralnih na\u010dela razli\u010ditih civilizacijskih sredina). Kako smo pripadnici ove civilizacije, onda nas obavezuju njeni pravni standardi (poku\u0161ajte djelovati suprotno njima, pa \u0107ete shvatiti). \u017delim li promicati drugu vrstu morala, mogu birati neki drugi ovozemni civilizacijski okvir i u njemu bez straha od kazne u\u017eivati. Da je stvarnost apsolutna, stoji jedino u fizikalnom smislu \u2013 ona je apsolutna fizikalna datost koju ne mo\u017eemo ignorirati. Ni manje ni vi\u0161e od toga! Sve unutar te apsolutne datosti \u2013 posebice ljudske prosudbe koje slijede iz njegova prakti\u010dnog odnosa spram nje\u00a0 \u2013 je relativno. Naro\u010dito moral i etika. Zato je te\u0161ko tvrditi da je zapadna civilizacija bolja od indijske, odnosno \u2013 indijska lo\u0161ija od zapadne. To je pitanje prosudbe, a svaka prosudba po\u010diva na usvojenom sustavu vrijednosti. Ako se usvojene vrijednosti Zapada<\/em> naturaju drugim civilizacijama onda se igramo boga. Nitko nema pravo nametati sud kako je njegov sustav vrijednosti iznad bilo kojeg drugog sustava vrijednosti. Ima pravo samo na toleranciju i\/ili podno\u0161enje razli\u010ditosti. Treba po\u0107i od toga da je velikim dijelom povijesti indijska (kao i mnoge druge) civilizacija u svakom pogledu bila iznad zapadne. Jednako tako, preuzimanje vrijednosti nikada nije isklju\u010divo jednostrano \u2013 utjecaj je\/bio obostran kao \u0161to je to uvijek u bilo kojoj relaciji. Turski knji\u017eevnik Orhan Pamuk<\/em>, u intervjuu<\/a> tjedniku \u201eDani\u201c<\/em> govori:<\/p>\n

\u201e<\/em>Moj moto je uvijek bio: budi hrabar, budi zapadnjak \u0161to mo\u017ee\u0161 vi\u0161e i isto toliko poku\u0161aj biti isto\u010dnjak, istovremeno tradicionalan. Ljudi \u010desto misle da su te dvije stvari opre\u010dne, ali sto vi\u0161e ide\u0161 u oba pravca, vi\u0161e \u0107e se elektriciteta na\u0107i izmedju ta dva pola.\u201c<\/em><\/p>\n

dok u razgovoru za \u201eBlic\u201c<\/em>, neposredno po dobitku Nobelove nagrade<\/em>, izjavljuje<\/a>:<\/p>\n

\u201eSukob Istoka i Zapada i sukob civilizacija – jeste, na\u017ealost, jedna od najopasnijih i naju\u017easnijih ideja koja je nastala u poslednjih 20 godina. Ta \u010dudna ideja sada, na nesre\u0107u, postaje stvarnost, a ta teorija dovodi do sukoba civilizacija i umiranja ogromnog broja ljudi\u2026 Kultura je me\u0161avina. Kultura zna\u010di me\u0161avinu stvari iz raznih izvora. I moj grad, Istanbul, bio je ta vrsta me\u0161avine. Istanbul, i moj rad, zapravo predstavljaju dokaz da Istok i Zapad mogu lepo da kombinuju kulturu, ili da se ponekad na arhai\u010dan na\u010din spajaju; i to je ono za \u010dim moramo tragati.\u201c<\/em><\/p>\n

Ovo su tek natuknice koje problematiziraju tvrdnju \u2013 s osvrtom na zapadnu civilizaciju – o nekoj, tobo\u017ee objektivnoj, prednosti jedne civilizacije nad drugom (o tome govore, primjerice, i film \u201eAvatar\u201c<\/a>\u00a0 <\/em>kao i djela Ursule Leguin<\/em>). Mo\u017eda mi ne bismo htjeli \u017eivjeti izvan zapadnog kruga, ali to je samo na\u0161 problem (uslovljen odgojem, \u201edresurom\u201c, \u017eivotom u zapadnja\u010dkom okviru i dru\u0161tvenim naslije\u0111em) a ne problem prednosti Zapada<\/em>. \u017didovi<\/em> su smatrali svoj narod izabranim, dok svaki politi\u010dki sustav sebe percipira kao bogom dan. Mnogi pak na isti na\u010din percipiraju zapadnu civilizaciju bez dublje analize njenog nastanka i utjecaja, bez komparacije njenih pozitivnih i negativnih vrijednosti sa vrijednostima drugih civilizacija! Tvrde kako bi bez zapadne civilizacije problem gladi<\/a> u svijetu bio mnogostruko ve\u0107i, no –\u00a0 nikada nije bilo vi\u0161e gladi<\/a> u nerazvijenim zemljama no danas (blizu milijarde gladnih ustiju)! Izjalovila su se sva obe\u0107anja razvijenih (\u201esuperiornog\u201c Zapada<\/em>) glede rje\u0161enja tog problema, dana na konferencijama o osiguranju hrane u svijetu<\/em>. Zemlje koje nikada tijekom povijesti nisu trpjele glad (Kambod\u017ea, Somalija, Etiopija, S.Koreja,\u2026<\/em>) sada se \u2013 nakon intervencija zapadnih civilizacija – suo\u010davaju sa tim problemom. Odu\u0161evljenje zapadnom civilizacijom \u2013 koje u velikoj mjeri proizlazi iz nekriti\u010dnog prihva\u0107anja njenih tehnolo\u0161kih dostignu\u0107a (jesmo li pritom zaboravili atomsku bombu, nervni plin, biolo\u0161ke otrove, u sve ve\u0107oj mjeri kompjuterizirane ratove, koncentracione logore, a o genocidima, istrebljenjima naroda,\u2026 da ni ne govorimo) – bolje je malo spustiti na zemlju i proanalizirati njene stvarne vrijednosti, prednosti i mane. \u0160to uvi\u0111a sve vi\u0161e ljudi, \u010dak i zapadnjaka. No, kao da me\u0111u ljudima fali konsenzusa i oko toga \u0161to se podrazumijeva pod tim sveprisutnim a pre\u010desto zloupotrebljavanim op\u0107im pojmom \u2013 civilizacija. Sam pojam ima korijen u latinskoj rije\u010di civilisatio<\/em>, a ozna\u010dava \u201c<\/em>stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se, malo-pomalo, \u010dovjek privikava \u017eivljenju u skladnoj zajednici sa svojim bli\u017enjima; prosvije\u0107enost, \u0161kolovanost, ulju\u0111enost, dru\u0161tvenu\u00a0 uskla\u0111enost\u201d (\u201cRje\u010dnik stranih rije\u010di\u201d, Ani\u0107, Klai\u0107, Domovi\u0107)<\/em>. Ironi\u010dno je da se u \u010dovjeku stvara osje\u0107aj kako se ona uvijek \u0161iri \u201cbarbarima\u201d i to pre\u010desto upravo barbarskim metodama, slo\u017eimo li se barem da rat jeste takav. Nije li zapravo ispravna misao Rabindranath Tagore<\/em> da<\/p>\n

“Civilizaciju ne smijemo suditi i cijeniti na temelju toga koliku je mo\u0107 ostvarila, ve\u0107 po tome koliko je u svojim zakonima i djelima izrazila ljubav prema \u010dovjeku.”<\/em>?<\/p>\n

Ako \u0107emo pravo, kao \u0161to na Zemlji<\/em> postoji samo jedna inteligentna vrsta, ona ljudska, a rase doprinose njenoj uzbudljivoj ljepoti raznolikosti ne bivaju\u0107i ni jedna iznad ili ispod drugih, tako postoji i samo jedna civilizacija \u2013 ona koju stvara Hommo sapiens<\/em>. Sve ono \u0161to mnogi svrstavaju u razli\u010dite, nepomirljive, me\u0111usobno sukobljene i gotovo isklju\u010duju\u0107e civilizacije (subcivilizacije<\/em>), samo su varijacije tog jedinstva koje tek uzete zajedno daju pravi pogled na na\u0161u vrstu, njena dostignu\u0107a i mogu\u0107nosti. A potencijal je tek sjeme, sjeme iz kojega mo\u017ee izrasti drvo neslu\u0107enog napretka, ali i trenuta\u010dnog i\u0161\u010deznu\u0107a s lica kolijevke \u010dovje\u010danstva. Za sada, jo\u0161 uvijek glavinjamo na rubu ponora.<\/p>\n

Napomena PCNEN-a: \u010clanak je prvi put objavljen prije osam godina na portalu tacno.net, a mi ga, uz saglasnost autora, objavljujemo ponovo procjenjuju\u0107i da nije nimalo izgubio na aktuelnosti.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

(za one koji su je spremni slu\u0161ati)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274116,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-298588","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298588","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=298588"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298588\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":298589,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298588\/revisions\/298589"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=298588"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=298588"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=298588"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}