Mje\u0161tani Kraljskih Bara nadomak Kola\u0161ina ostaju pri svom stavu da ne\u0107e dopustiti devastaciju tokova rje\u010dica Ljuba\u0161tica, Crnja i \u010cestogaz koje su od sredine jula predatorski napali privilegovani investitori, a ostaje i dalje nejasno \u0161ta je to \u0161to je Vladu opredijelilo na poduhvat da produ\u017ei\u00a0 \u0161tetan Ugovor o koncesiji.<\/p>\n
Podsje\u0107anja radi, investitor \u201eDEKAR\u201c d.o.o Podgorica dobio je prvi koncesioni ugovor 2008. godine, gra\u0111evinsku dozvolu 2011. godine te da do ovog ljeta nije gradio i radio na na\u0161em lokalitetu. Odavno su sve dozvole istekle, a proteklo vrijeme od devet godina i novi zakoni svakako zahtijevaju reviziju svih dozvola, pa i koncesije. Zato nam nije jasno, ako nije bilo gradnje do ovog ljeta, kako je neko 2017. godine iz Uprave za inspekcijske poslove mogao da konstatuje da su radovi u toku III faze koja zahtijeva zavr\u0161en projekat i upotrebnu dozvolu, a da sve to zapravo nije postojalo, jer se tek u julu 2020. godine po\u010delo sa radovima koji su daleko od III faze. Na osnovu pogre\u0161no datih nalaza inspekcije u 2017. godini, za \u0161to treba tra\u017eiti odgovornost insektora iz UIP, Ministarstvo ekonomije je dovedeno u pravnu zabludu na osnovu \u010dega je krajem pro\u0161le godine produ\u017eilo \u0161tetan ugovor o koncesiji sa ovim investitorom.<\/p>\n
Mje\u0161tani su se sa ovim upoznali prije nedelju dana kada su na terenu uo\u010dili kamione sa cijevima koje su istovarane du\u017e rije\u010dnog korita jedne od ovih rje\u010dica. Iako su znali da je koncesionar 2008. godine dobio koncesiju, a 2011. dozvolu za gradnju ve\u0107 tada je bilo nezadovoljstva me\u0111u mje\u0161tanima koji su bili odlu\u010dni da takvo ne\u0161to ne\u0107e dozvoliti. Kako gradnje nije bilo do ljetos, mje\u0161tani su vjerovali da se investitor mudro povukao, da ne\u0107e biti gradnje jer je nije bilo poslednjih 12 godina. Vjerovali smo tada, a i sada da nema kapaciteta na ovom lokalitetu za gradnju postrojenja kakvo je mini hidroelektrana. Nema mjesta takvoj gradnji na ni jednoj od \u201edivljih\u201c netaknutih, nedostupnih crnogorskih rje\u010dica sa pitkom vodom od kojih su ove na\u0161e, izvori\u0161ne pritoke Tare koja je jo\u0161 uvjek pod za\u0161titom UNESCO, iako je ve\u0107 ranjena i devastirana izgradnjom autoputa.\u00a0 Tada se zbog njene devastacije\u00a0 digla opravdana galama, a \u0161ef regionalne kancelarije Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Deni Porej je i sam prilikom devastacije Tare za Radio Slobodna Evropa izjavio \u201cda se ne\u0161to ovako ne radi u ne\u010demu \u0161to je dragulj tvoje zemlje. Da li je tu bilo dva metra tamo ili ovamo nije va\u017eno, ali napraviti gradili\u0161te usred rijeke, da li je ona u parku ili nije, napraviti gradili\u0161te u koritu Tare je primjer jednog nedoma\u0107inskog odnosa. Ovaj slu\u010daj je eklatantan primjer nebrige. To je pogre\u0161no po svakoj ta\u010dki i po svakom principu\u201d.<\/p>\n
Iako upozoreni sa raznih adresa da se radi o nebrizi i zanemarivanju za\u0161tite \u017eivotne sredine, kr\u0161enju osnovnih ljudskih prava i Ustava Crne Gore, stavljaju\u0107i interes\u00a0 privilegovanih investitora ispred javnog, na \u017ealost omogu\u0107eno je propustima ili \u201cpopustima\u201d u Vladi da ovakav dragulj pritoka Tare bude zauvjek izgubljen rizikuju\u0107i da i ovo bude registrovano kao njena devastacija u produ\u017eenom trajanju. Ovo svakako mo\u017ee poljuljati\u00a0 Tarin status u UNESCO-u .<\/p>\n
Na kraju nezadovoljni mje\u0161tani su kroz zahtjeve putem medija i pisanim dopisima brojnim institucijama apelovali i tra\u017eili:<\/p>\n
kao i regulacija samog rije\u010dnog korita koje je radovima naru\u0161eno<\/p>\n
Za Mjesnu zajednicu Kraljske Bare<\/p>\n
predsjednik MZ<\/p>\n
Milovan Mi\u0161o Labovi\u0107<\/strong><\/p>\n ——————————–
\nVezane pri\u010de:<\/p>\n