Ova dvojica nau\u010dnika, specijalizovanih za kompleksne sisteme, napravili su studiju iz koje proizilazi da je globalni nestanak \u0161uma, uzrokovan \u010dovjekovim djelovanjem, samo usputna stanica na putu “nepovratnog kolapsa” ljudske civilizacije unutar dvije do \u010detiri naredne decenije, prenosi Srna.<\/p>\n
Ako \u010dovje\u010danstvo nastavi da uni\u0161tava i naru\u0161ava svjetske \u0161ume, Zemlja vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i da odr\u017eava veliku ljudsku populaciju u \u017eivotu, isti\u010de se u studiji koja je pro\u0161la nau\u010dnu recenziju i koja je objavljena u \u010dasopisu Nature Scientific Reports.<\/p>\n
U studiji je navedeno da \u0107e, ako uni\u0161tavanje bude nastavljeno ovom brzinom, sve \u0161ume svijeta nestati za, otprilike, 100 do 200 godina.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010d na Institutu Alan Tjuring u Londonu D\u017eerardo Akvino, koji trenutno radi na modelovanju kompleksnog politi\u010dkog, ekonomskog i kulturolo\u0161kog sistema za predvi\u0111anje konflikata, i profesor sa Odsjeka za elektronsko in\u017eenjerstvo Univerziteta Tarapaka u \u010cileu Mauro Bolonja isti\u010du da bez \u0161uma nije mogu\u0107 \u017eivot na Zemlji.<\/p>\n
\u0160ume su va\u017ene za odr\u017eavanje \u017eivota i pokre\u0107u sistem koji podrazumijeva upijanje ugljenika, proizvodnju kiseonika, o\u010duvanje tla, regulisanja kru\u017eenja vode…<\/p>\n
Progresivno naru\u0161avanje \u017eivotne sredine, kao posljedica nestanka \u0161uma, veoma lo\u0161e uti\u010de na ljudsko dru\u0161tvo, pa bi propast \u010dovje\u010danstva mogla po\u010deti ubrzo.<\/p>\n
Istra\u017eivanje dvojice nau\u010dnika koristi trenutnu stopu rasta ljudske populacije i nestanka \u0161uma, \u010dime su do\u0161li do modela potro\u0161nje resursa i izra\u010dunali kolike su \u0161anse \u010dovje\u010danstva da izbjegne kolaps.<\/p>\n
Prije razvoja ljudske civilizacije, Zemlju je prekrivalo 60 miliona kilometara kvadratnih \u0161uma, a danas je to manje od 40 miliona.<\/p>\n
Studija pokazuje da, ako se nastavi trenutna stopa rasta populacije i kori\u0161tenja resursa, naro\u010dito \u0161uma, \u010dovje\u010danstvo ima svega nekoliko decenija normalnog \u017eivota prije propasti civilizacije.<\/p>\n
Autori studije izra\u010dunali su da su \u0161anse za pre\u017eivljavanje \u010dovje\u010danstva bez katastrofalnog kolapsa, ako bude nastavljeno sve po starom, statisti\u010dki vrlo male.<\/p>\n
U najboljem slu\u010daju, ako se ljudi ne promijene, imaju manje od 10 odsto \u0161anse za izbjegavanje ovog scenarija.<\/p>\n
Model koji su autori studije napravili prikazuje ta\u010dku u kojoj ljudska populacija dosti\u017ee “maksimalnu brzinu” uni\u0161tavanja \u0161uma. Kada se pre\u0111e ta ta\u010dka, “nastupa brza i katastrofalna propast populacije”.<\/p>\n
Autori studije daju “tehno-utopijsko” rje\u0161enje problema.<\/p>\n
Oni smatraju da \u010dovje\u010danstvu treba izvor energije jednak onom koji predstavlja teoretska Dajsonova sfera, \u0161to se mo\u017ee dobiti i nuklearnom fuzijom.<\/p>\n
U Francuskoj se ve\u0107 dugo vremena i gradi najve\u0107i fuzijski reaktor na svijetu – ITER.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ako \u010dovje\u010danstvo nastavi da uni\u0161tava \u0161ume trenutnim tempom, za najvi\u0161e \u010detiri decenije do\u0107i \u0107e do “ta\u010dke bez povratka” i katastrofalnog kolapsa \u017eivota na Zemlji, tvrde fizi\u010dari D\u017eerardo Akvino i Mauro Bolonja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":270600,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-298276","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298276","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=298276"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298276\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":298277,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298276\/revisions\/298277"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/270600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=298276"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=298276"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=298276"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}