{"id":298239,"date":"2020-07-30T07:09:47","date_gmt":"2020-07-30T05:09:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=298239"},"modified":"2020-07-30T07:15:06","modified_gmt":"2020-07-30T05:15:06","slug":"toplinski-valovi-globalno-su-sve-dulji-i-ucestaliji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/30\/toplinski-valovi-globalno-su-sve-dulji-i-ucestaliji\/","title":{"rendered":"Toplinski valovi globalno su sve dulji i u\u010destaliji"},"content":{"rendered":"

<\/code>Autor: Ian Angus<\/strong><\/p>\n

Sveobuhvatno globalno istra\u017eivanje o toplinskim valovima sve do regionalnih razina, otkriva da su toplinski valovi u gotovo svakom dijelu svijeta od 1950-ih sve u\u010destaliji i dulji. Istra\u017eivanje, koje je 3. srpnja objavljeno u \u010dasopisu Nature Communications dolazi do zaklju\u010dka:<\/p>\n

\u201eToplinski valovi sve su intenzivniji, u\u010destaliji i dulji, a predvi\u0111a se da \u0107e se ovi trendovi pogor\u0161ati uslijed ja\u010danja globalnog zatopljavanja (\u2026) Trendovi u\u010destalosti, trajanja i kumulativne topline ja\u010daju od 1950-ih (\u2026)\u201c<\/p>\n

\u201eIzme\u0111u 1950. i 2017. godine u ve\u0107ini regija svakog je desetlje\u0107a zabilje\u017een barem jedan dodatni dan toplinskog vala (me\u0111utim, to mo\u017ee narasti na tri do pet dana u podru\u010djima niske zemljopisne \u0161irine), koji su se produljili za od 0,2 do preko jednog dana po desetlje\u0107u (\u2026)<\/p>\n

Razmjeri ovih trendova (\u2026) najve\u0107i su u regijama koje su poznate po tome \u0161to ih poga\u0111aju disproporcionalno nepovoljniji u\u010dinci klimatskih promjena.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Autori i autorice kreirali su novu mjernu jedinicu, kumulativnu toplinu, koja otkriva koliko se to\u010dno topline nalazi u pojedina\u010dnim toplinskim valovima i sezonama toplinskih valova. Kao \u0161to je bilo i o\u010dekivano, i ta je brojka u porastu. Tijekom najgore sezone toplinskih valova, diljem zemlje osjetilo se dodatnih 80\u00b0C kumulativne topline. U Rusiji i na Mediteranu, najekstremnije sezone donijele su dodatnih 200\u00b0C i vi\u0161e.<\/p>\n

Prema vode\u0107oj autorici studije, dr. Sarah Perkins Kirkpatrick, \u201ena globalnoj razini tijekom proteklih 70 godina nismo samo svjedo\u010dili ve\u0107em broju sve duljih toplinskih valova, ve\u0107 i upadljivom ubrzanju ovog trenda. Kumulativna toplina pokazuje sli\u010dni trend ubrzavanja, rastu\u0107i globalno u prosjeku 1-4,5\u00b0C svakog desetlje\u0107a, no na nekim mjestima, poput Bliskog Istoka, te u dijelovima Afrike i Ju\u017ene Amerike, i do 10\u00b0C po desetlje\u0107u.\u201c<\/p>\n

Jedina mjerna jedinica za toplinske valove koja nije do\u017eivjela ubrzanje jest intenzitet toplinskih valova, \u010dime se mjeri prosje\u010dna temperatura me\u0111u toplinskim valovima. Razlog tome je \u0161to globalno svjedo\u010dimo ve\u0107em broju dana toplinskih valova, a sami toplinski valovi traju dulje. Kada se prosje\u010dna temperatura mjeri za vrijeme duljih toplinskih valova, bilo kakve varijacije u intenzitetu gotovo su neprimjetne. Jedino se na jugu Australije i u malim podru\u010djima Afrike i Ju\u017ene Amerike primje\u0107uje uo\u010dljivi porast prosje\u010dnog intenziteta toplinskih valova.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo da utjecaj prirodne varijabilnosti na toplinske valove na regionalnim razinama mo\u017ee biti velik. Ova varijabilnost mo\u017ee nadma\u0161iti trendove toplinskih valova, stoga regionalni trendovi kra\u0107i od nekoliko desetlje\u0107a op\u0107enito nisu pouzdani. Kako bi detektirale promjene u trendovima, istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice razmatrali su kako su se trendovi mijenjali tijekom vi\u0161edesetljetnih intervala izme\u0111u 1950-2017. Promjene su bile goleme.<\/p>\n

Primjerice, mjerenjima na Mediteranu tijekom period\u00e2 od vi\u0161e desetlje\u0107a zabilje\u017een je drasti\u010dni porast toplinskih valova. Od 1950. do 2017. godine, toplinski valovi na Mediteranu porasli su za dva dana po desetlje\u0107u. Me\u0111utim, od 1980. do 2017. ovaj se trend poja\u010dao na 6,4 dana po desetlje\u0107u.<\/p>\n

Regionalni pristup tako\u0111er je pokazao na koji na\u010din trendovi variraju. Regije poput Amazonije, sjevernoisto\u010dnog Brazila, zapadne Azije i Mediterana pro\u017eivljavaju nagle promjene po pitanju toplinskih valova, dok su podru\u010dja kao \u0161to su Ju\u017ena Australija i Sjeverna Azija i dalje na udaru promjena, ali sporijeg tempa.<\/p>\n

Me\u0111utim, neovisno o tome jesu li ove promjene nagle ili polagane, \u010dini se neizbje\u017enim da \u0107e ranjive zemlje sa slabijom infrastrukturom biti najte\u017ee pogo\u0111ene ekstremnim vru\u0107inama.<\/p>\n

\u201eKlimatski znanstvenici jo\u0161 su odavno predskazali da \u0107e se globalno zatopljavanje jasno ukazati promjenom toplinskih valova\u201c, ka\u017ee dr. Perkins Kirkpatrick.<\/p>\n

\u201eDrasti\u010dna promjena u toplinskim valovima u pojedinim regijama kakvoj svjedo\u010dimo tijekom proteklih 70 godina, te nagli porast broja ovih doga\u0111aja, nedvosmisleni su indikatori da je globalno zatopljavanje tu i da ubrzava. Ovo istra\u017eivanje samo je posljednji dio dokaznog materijala koji bi trebao poslu\u017eiti kao jasan apel na kreatore politika da je urgentno djelovanje smjesta potrebno, ako nam je namjera sprije\u010diti najgore posljedice globalnog zatopljavanja. Vrijeme za pasivnost je pro\u0161lo.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

(Izvorno objavljeno 5. srpnja 2020. godine na portalu Climate and Capitalism.)<\/p>\n

Slobodni filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Nova studija donosi \u201enedvosmislene indikatore\u201c da globalno zagrijavanje nije samo u tijeku, ve\u0107 da i ubrzava. Znanstvenici i znanstvenice inzistiraju kako je \u201evrijeme za pasivnost pro\u0161lo\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-298239","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=298239"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298239\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":298245,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298239\/revisions\/298245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=298239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=298239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=298239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}