{"id":298055,"date":"2020-07-28T08:36:41","date_gmt":"2020-07-28T06:36:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=298055"},"modified":"2020-07-28T06:39:34","modified_gmt":"2020-07-28T04:39:34","slug":"zidovi-su-najslobodniji-mediji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/28\/zidovi-su-najslobodniji-mediji\/","title":{"rendered":"Zidovi su najslobodniji mediji"},"content":{"rendered":"<p>Na zidovima Podgorice i ostalih crnogorskih gradova \u010desto se mogu vidjeti grafiti. Neki su samo \u0161krabotine koje su sprejom nanijeli navija\u010di pored grbova i slogana tima za koji navijaju, nekad su to simboli koji predstavljaju odre\u0111enu ideologiju, a u nekim slu\u010dajevima to su sna\u017ene politi\u010dke i druge poruke.<\/p>\n<p>Novinar Pe\u0111a Mili\u0107, \u010dlan novinarsko-ure\u0111iva\u010dke ekipe nekada\u0161njeg alternatvnog magazina \u201cOmladinski grafiti\u201c ka\u017ee da je siguran da je duh \u201cGrafita\u201d prisutan i da ne\u0107e nestati. \u201cMi smo ga samo bili pozajmili iz prostora i stavili \u2018u bocu\u2019. Sad je opet na zidovima &#8211; najslobodnijim medijima dana\u0161njice, kao autenti\u010dni gradski izraz slobode\u201d, ka\u017ee Pe\u0111a.<\/p>\n<p>\u201cOmladinski grafiti\u201c su uga\u0161eni 2001, no, oni na zidovima i dalje \u017eive. Mo\u017eda nijesu dio nekog revolucionarnog pokreta, ali ih, ipak, nadle\u017ene slu\u017ebe uklanjaju.<\/p>\n<p>Pored nekih grafita u podgori\u010dkim naseljima Stara varo\u0161 i Stari aerodrom pro\u0161li smo nebrojano puta. Me\u0111utim, kada smo krenuli da ih fotografi\u0161emo &#8211; oni vi\u0161e nijesu bili tamo. Takav je slu\u010daj sa grafitom \u201eZa Jugoslaviju sa Sarajevom glavnim gradom\u201c, koji je bio ispisan na vi\u0161e lokacija u Podgorici.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-298057\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/Grafit-1-580x364.jpg\" alt=\"\" width=\"580\" height=\"364\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/Grafit-1-580x364.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/Grafit-1-300x189.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/Grafit-1.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/p>\n<p>Prekre\u010deno je i mnogo grafita koji osu\u0111uju i kritikuju rad Uprave policije i MUP-a,\u00a0 iako se te poruke jo\u0161 uvijek naziru ispod \u2018jedne ruke\u2019 farbe. To su obi\u010dno grafiti ACAB iliti All cops are bastrds, \u0161to na engleskom zna\u010di da su svi policajci kopilad, ili brojke 1312, koje u numeri\u010dkom sistemu predstavljaju istu skra\u0107enicu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-298058\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-3-580x390.jpg\" alt=\"\" width=\"580\" height=\"390\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-3-580x390.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-3-300x202.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-3.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/p>\n<p>Neki autori grafita \u0161alju poruke o va\u017enosti o\u010duvanja \u017eivotne sredine. Takav je grafit \u201ePrijatno!\u201c u barskom naselju \u0160u\u0161anj, koji na metafori\u010dan na\u010din osu\u0111uje mje\u0161tane naselja koji odla\u017eu sme\u0107e na lokaciji koja nije za to predvi\u0111ena.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-298059\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-7-580x373.jpg\" alt=\"\" width=\"580\" height=\"373\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-7-580x373.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-7-300x193.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-7-285x184.jpg 285w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-7.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/p>\n<p>Postoje i grafiti koji simbolizuju ljubav prema domovini Crnoj Gori kao i susjednim zemljama.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-298060\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-2-580x353.jpg\" alt=\"\" width=\"580\" height=\"353\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-2-580x353.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-2-300x183.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-2.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/p>\n<p>Neki grafiti u Podgrici tjeraju na razmi\u0161ljanje i postavljaju pitanja koja mu\u010de gra\u0111ane, a ti\u010du se ekonomsko-politi\u010dkog \u017eivota u Crnoj Gori.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-298061\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-4-580x326.jpg\" alt=\"\" width=\"580\" height=\"326\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-4-580x326.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-4-300x169.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-4.jpg 640w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/p>\n<p>Na \u0161etali\u0161tu u Baru, odmah pri mostu rijeke \u017deljeznice, ovih dana je osvanuo veliki grafit koji govori o uticaju medija na dru\u0161tvo: \u201cZamisli, cio grad ugasi televizore i od jednom nema vi\u0161e korone\u201c.<\/p>\n<p>Dejan Tof\u010devi\u0107, satiri\u010dar i \u010dlan ure\u0111iva\u010dke ekipe portala PCNEN, pripada generaciji koja je pro\u017eivljavala mladost kada su se pojavile boje u spreju, ali ih on i njegovo dru\u0161tvo nijesu koristili za pisanje politi\u010dih poruka, jer tada politika nije interesovala klince. Oni su sprejeve koristili da na zidovima pi\u0161u o muzici i sportu. On je pripadao grupi koja je naj\u010de\u0161\u0107e ispisivala imena bendova.<\/p>\n<p>Dejan misli da je pisanje grafita sa dobrom politi\u010dkom porukom svojstveno urbanim sredinama, a da su kod nas, u Crnoj Gori, to obi\u010dno navija\u010dke i huliganske poruke bez imalo \u0161arma.<\/p>\n<p>\u201eStrit art koji upravo poti\u010de sa fasada i plo\u010dnika, ali nekih drugih geografskih odrednica, je evoluirao u umetnost murala, a originalne tekstualne poruke imaju prili\u010dno veze sa umetno\u0161\u0107u aforizma, kojim se bavim, a srodne su i sa jo\u0161 nekim kratkim knji\u017eevnim formama. Ove bezidejne \u0161krabotine ne\u0107e izrasti ni u \u0161ta\u201c, ka\u017ee Dejan.<\/p>\n<p>On daje prednost digitalnim zidovima na kojima \u010desto izra\u017eava svoju politi\u010dku misao. To \u010dini zbog direktnog kontakta sa publikom od koje dobija povratne informacije. Napominje da uprkos velikim prednostima piskaranja po digitalnim zidovima mnogi korisnici nijesu svjesni odgovornosti koju to nosi.<\/p>\n<p>\u201cNedavno smo imali jedan sme\u0161an slu\u010daj, gde je \u2018veliki brat\u2019 sa druge strane digitalnog sveta u jednoj ironiji Omera \u0160arki\u0107a prepoznao poziv na nezakonito delovanje i pozvao ga da da izjavu o tome, \u0161to je izazvalo urnebesan smeh svih ljudi koji su to pratili. To govori da i oni ljudi koji nadziru de\u0161avanja na mre\u017eama moraju biti edukovani da prepoznaju razli\u010dite stilske figure, a to je druga strana iste one odgovornosti koju pomenuh\u201c, osvrnuo se Dejan na slu\u010daj blogera Omera \u0160arki\u0107a.<\/p>\n<p>Grafi\u010dki umjetnik Sr\u0111a Dragovi\u0107 ka\u017ee da se nikada nije izra\u017eavao na taj na\u010din i dijeli mi\u0161ljenje sa Dejanom kada je u pitanju odgovornost za djelo. On ka\u017ee \u201cda vjeruje da je klju\u010d u izra\u017eavanju vlastitog stava, \u0161to te\u0161ko mo\u017eemo na\u0107i u sve vidljivijim projektnim, sponzorisanim muralima i grafitima koji sa takvim, li\u010dnim, prkosnim izrazom nemaju nikakve veze\u201c.<\/p>\n<p>Sr\u0111a ka\u017ee da su politi\u010dki grafiti i murali ravni \u0161umu ponavljaju\u0107ih poruka, gdje ne vidimo ni\u0161ta novo ve\u0107 godina, i tu situaciju vidi kao direktan odraz politi\u010dke scene. On suger\u0161e da zaboravimo moleraj, navija\u010de, sponzore, i dekor i shvatimo da je situacija grubo jednostvana-potrebna je samo ideja.<\/p>\n<p>\u201cPodrazumijeva se da nemate ni vremena ni sredstava, a ni prostora da tu ideju materijalizujete \u2013 upravo to su idealni uslovi za kreiranje poruka koje govore jasno i glasno. I \u010dine da zastanete\u201c, ka\u017ee Sr\u0111a.<\/p>\n<p>Uz tu misao se prisjetio i Kita Heringa i \u0160eparda Ferija, ameri\u010dkih pop i grafiti umjetnika koji su svojim djelom \u0161irili dru\u0161tveno odgovorne poruke.<\/p>\n<p>Sr\u0111a nema omiljeni grafit u glavnom gradu, ali jedan mu je posebno skrenuo pa\u017enju. Nalazi se u centru Podgorice a njemu se dopada jer je jednostavan, dirljiv i tipografski savr\u0161en grafit.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-298062\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-5-580x381.jpg\" alt=\"\" width=\"580\" height=\"381\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-5-580x381.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-5-300x197.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafit-5.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/p>\n<p>Grafiti postoje jo\u0161 od drevnog Egipta, dok su procvat do\u017eivjeli u SAD sedamdesetih godina kada su bili jako popularni u podzemnim \u017eeljeznicama.\u00a0 Jedno vrijeme su bili ilegalni, a ve\u0107inu svog postojanja su kori\u0161\u0107eni kao sredstvo pobune i alatka za slobodu govora.<\/p>\n<h2><span style=\"color: #ff0000;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Iscjeliteljski trag \u2018Grafita\u2019<\/span><\/h2>\n<blockquote><p>Podgori\u010dki alternativni magazin \u201cOmladinski gafiti\u201d rodio se 15. maja 1993. godine na Dan <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-298063\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/grafiti.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"276\" \/>mladosti, kao odgovor \u201cvjernika\u201d bratstva i jedinstva na posljedice cunamija nacionalizma, mr\u017enje i bratoubila\u010dkog rata. Pe\u0111a Mili\u0107 ka\u017ee da su \u010dasopisu dodijelili takav naziv upravo zbog slobode izra\u017eavanja, ali i kao poruku za mlade ljude koji nisu pristajali na taj horor, da imaju gdje da pi\u0161u. Od tada\u0161nih medija i zidova \u201cGrafiti\u201d su se izdvajali po tome \u0161to u njima nije bilo mjesta za nacionalizam i ratno hu\u0161kanje, obja\u0161njava Mili\u0107.<\/p>\n<p>Pokretu \u201cGrafita\u201d se priklju\u010dilo ne\u0161to oko 200 mladih ljudi a glavni urednik i osniva\u010d, Sa\u0161a Raoni\u0107, koji je pokrenuo tu pri\u010du i bio njen spiritus movens, pod nerazja\u0161njenim okolnostima je ubijen u Beogradu. Pe\u0111a obja\u0161njava da su \u201cuprkos tom ubistvu, raznim pritiscima i napadima koje su novinari pretrjeli, sabotiranja od strane vlasti, njihove satiri\u010dne poruke uspijevale da budu prene\u0161ene\u201c. On dodaje da je trag koji su te poruke ostavljale u njima, a vjeruje i u njihovim \u010ditaocima, \u201cbio iscjeliteljski\u201d.<\/p><\/blockquote>\n<p><strong>Marija PE\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na vama je ho\u0107ete li po njima \u0161krabati ili slati poruke koje \u0107e druge zamisliti, pokrenuti na dru\u0161tveno korisnu akciju ili&#8230;.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":298065,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-298055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=298055"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298055\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":298069,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/298055\/revisions\/298069"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/298065"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=298055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=298055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=298055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}