Velike su \u0161anse da ste ponekad osjetili bolove tokom promjene vremena, bilo da je u pitanju glavobolja, ili bolovi na nekoj staroj rani (na primjer od operacije ili loma). Ako niste, onda sigurno poznajete nekoga ko se \u010desto \u017eali na bolove prilikom promjene ili nekoga \u010dije se raspolo\u017eenje mo\u017ee zna\u010dajno promjeniti.<\/p>\n
Da li ste se ikada zapitali za\u0161to se ovo de\u0161ava? Kako to da promjena vremena mo\u017ee imati tako sna\u017ean utjecaj na ljudsko tijelo? Pitanje koje je Hipokrat postavio jo\u0161 prije 2400 godina, a na koje jo\u0161 uvijek nemamo konkretan nau\u010dno potkrijepljen odgovr. Ipak postoje neke teorije\u2026<\/p>\n
Za\u0161to osje\u0107amo bolove tokom promjene vremena?<\/strong><\/p>\n Nema nikakve sumnje da vremenske prilike mogu utjecati na neke ljude, a \u010dak je i jedno cijelo nau\u010dno polje posve\u0107eno ovom fenomenu: biometeorologija, mala, ali raznovrsna skupina atmosferskih nau\u010dnika koji prou\u010davaju kako \u2013 i za\u0161to \u2013 vrijeme utje\u010de na \u017eivotinje, biljke i ljude.<\/p>\n Ideja da neki ljudi mogu \u201cosjetiti\u201d promjene vremena i prije nego se dese \u010desto spadaju u kategoriju \u2018narodnih pri\u010da\u2019, ali istra\u017eivanja, iako ograni\u010dena, su pokazala da su vremenske prilike i bol ipak povezani. Ljude na koje promjene najvi\u0161e utje\u010du \u010desto nazivamo meteoropatima (od gr\u010dkih rije\u010di Meteora, nebeske pojave; i Pathos, bol, patnja), a pojam se odnosi na fizi\u010dko stanje ili simptom koji je povezan sa vremenskim uslovima, kao \u0161to su vlaga, temperatura i pritisak.<\/p>\n U nau\u010dnoj zajednici jo\u0161 uvijek ne postoji kona\u010dano obja\u0161njenje ovog fenomena, ali, prema rje\u010dima dr. Robert Newlin Jamisona, profesora psihijatrije i anesteziologije na Harvardu i istra\u017eiva\u010du koji je prou\u010davao u\u010dinke vremena na hroni\u010dne bolesnike, postoji nekoliko teorija.<\/p>\n Jedna od vode\u0107ih se fokusira na promjene atmosferskog pritiska koji se mo\u017ee najbolje opisati kao \u2018te\u017eina atmosfere koja nas okru\u017euje\u2019. Visok atmosferski pritisak gura tkiva prema tijelu i jednostavno im ne dozvoljava da se \u0161ire. Ali, atmosferski pritisak \u010desto padne prije nego nastupe lo\u0161i vremenski uslovi. Tada ni\u017ei pritisak manjom snagom gura tkiva, \u0161to im dozvoljava de se pro\u0161ire \u2013 a pro\u0161irena tkiva onda stvaraju pritisak na sam zglob. \u201cTo su mikroskopske razlike i te\u0161ko ih mo\u017eemo primijetiti, osim ako ih ne osjetimo\u201d, ka\u017ee dr. Jamison.<\/p>\n \u201cOsim toga, kada ljudi imaju hroni\u010dne bolove ponekad \u017eivci mogu postati osjetljivi zbog ozljede, upale ili o\u017eiljka.\u201d \u017divci su preosjetljivi, a po\u0161to se tijelo mo\u017ee [mikroskopski] pro\u0161iriti ili smanjiti na temelju vanjske promjene pritiska \u2013 preosjetljivi \u017eivci \u0107e odmah registrovati promjenu, uglavnom u obliku boli.<\/p>\n Jamison ka\u017ee da niko ne zna kako ta\u010dno vrijeme utje\u010de na tijelo, ali da je za sad najpopularnija teorija ta da ljudi s artritisom ili drugim vrstama hroni\u010dne boli imaju pretjerano osjetljive \u017eivce koji detektuju promjenu pritiska koju atmosfera vr\u0161i na na\u0161e tijelo, a koju ve\u0107ina ljudi nikada i ne primjeti. Osim toga, hladno i vla\u017eno vrijeme mo\u017ee pogor\u0161ati bol zatezanjem mi\u0161i\u0107a i ligamenata.<\/p>\n Ipak, veza izme\u0111u bola i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su razli\u010dita istra\u017eivanja do\u0161la do razli\u010ditih zaklju\u010daka. Pored toga \u0161to su rezultati poprili\u010dno nejasni, tu je i cijela populacija koja tvrdi da promjene vremena nemaju apsolutno nikakav utjecaj na njih.<\/p>\n Me\u0111utim, sa sigurno\u0161\u0107u znamo da vrijeme utje\u010de na neke procese u na\u0161em tijelu, kao na primjer \u2013 promjena atmosferskog pritiska mijenja i na\u0161 krvni pritisak, a ovo mo\u017ee izazvati niz daljih posljedica.<\/p>\n Razli\u010diti vremenski uslovi izazivaju razli\u010dite posljedice<\/strong><\/p>\n Nau\u010dne studije su pokazale da razli\u010diti vremenski uslovi mogu imati poprili\u010dno razli\u010dite utjecaje na ljudsko tijelo, a ove razlike najvi\u0161e osjete meteoropati.<\/p>\n Nevrijeme popra\u0107eno grmljavinom: Prema studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Cincinnatiju, nevrijeme popra\u0107eno grmljavinom pove\u0107ava rizik od glavobolje za 31% i rizik od migrene kod hroni\u010dnih bolesnika za 28% (dovoljno je da grom udari \u010dak i 40 km dalje od osobe da izazove ovakve posljedice).<\/p>\n Istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da munje imaju u\u010dinak na glavobolje bez obzira na ostale vremenske nepogode. Ta\u010dan razlog nije jasan, ali nau\u010dnici pretpostavljaju da elektromagnetni valovi emitirani iz munja mogu biti okida\u010d. Munje tako\u0111er pove\u0107avaju volumen ozona u zraku, a on lak\u0161e prenosi spore gljivica koje mogu donijeti migrene.<\/p>\n Smog<\/strong>: Istra\u017eiva\u010di sa John Hopkins Universityja su povezali izlo\u017eenost sitnim \u010desticama tvari u zraku \u2013 drugim rije\u010dima, smogom \u2013 s pove\u0107anim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih problema. \u201cSmog utje\u010de na kardiovaskularni sistem na razne na\u010dine\u201d, ka\u017ee kardiolog Stephen Sinatra. \u201cKad udi\u0161ete \u010destice, smog vr\u0161i pritisak na plu\u0107a koja samim time mogu pove\u0107ati pritisak na srce.<\/p>\n Zaga\u0111en zrak tako\u0111er mo\u017ee pove\u0107ati aktivnosti autonomnog nervnog sistema koji upravlja vitalnim tjelesnim nenamjernim funkcijama, uklju\u010duju\u0107i i rad srca. \u201cDisanje \u010distog ili filtriranog zraka je jako bitno za za\u0161titu kardiovaskularnog sistema\u201d, dodaje Sinatra.<\/p>\n Magla<\/strong>: Za razliku od smoga, magla mo\u017ee pogodovati osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao \u201cradijacijska magla\u201d, to jest, kada je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode se isparavaju, a prljav\u0161tine i \u010destice pra\u0161ine koje tokom dana budu u zraku padaju na tlo.<\/p>\n \u201cVa\u0161 nos, usta, grlo i gornji di\u0161ni putevai su, naravno, u\u010dinkoviti kod filtriranja\u201d, ka\u017ee dr. Raymond Casciari, iz St. Joseph bolnice u Kaliforniji. \u201cAli male \u010destice jo\u0161 uvijek mogu do\u0107i do alveola, si\u0107u\u0161nih zra\u010dnih vre\u0107ica u plu\u0107ima \u2013 i uzrokovati \u0161tetu. Po\u0161to magla sama \u010disti ove sitne \u010destice u zraku, ona mo\u017ee biti i korisna.\u201d<\/p>\n Oluje<\/strong>: Nagli padovi atmosferskog pritiska obi\u010dno dolaze prije same oluje. Prema istra\u017eivanju nau\u010dnika iz Sveu\u010dili\u0161ta u Barceloni, oluje mogu pove\u0107ati rizik simptoma depresije kod nekih pojedinaca, posebno kod onih koji su skloni sezonskim poreme\u0107ajima.<\/p>\n Sasvim druga studija provedena od strane istra\u017eiva\u010da sveu\u010dili\u0161ta Louisville i objavljena u kanadskom \u010dasopisu Journal of Psychiatry povezala je nizak atmosferski pritisak sa pove\u0107anim brojem hitnih psihijatrijskih slu\u010dajeva, posebno onih koji se odnose na nasilna djela.<\/p>\n Hladno\u0107a<\/strong>: Osobe s reumatoidnim artritisom \u010desto do\u017eivljavaju nagle bolove u zglobovima tokom hladnog vremena, a ovaj simptom su potvrdili i \u0161panjolski nau\u010dnici u nedavnom istra\u017eivanju. Oni su otkrili da su \u0161anse za pove\u0107anje bolova ve\u0107e za 16% na niskim temperaturama.<\/p>\n Jedna teorija povezuje pad pritiska zraka koji \u010desto prati hladno, ki\u0161ovito vrijeme sa pove\u0107anim upalama i boli koju izazivaju tkiva u tijelu koja se \u0161ire. \u201cIako su podaci nejasni, moji se pacijenti sigurno \u017eale vi\u0161e tokom vla\u017enog i hladnog vremena nego kada je sun\u010dano i toplo\u201d, ka\u017ee reumatolog Nathan Wei, direktor Centra za lije\u010denje artritisa u Fredericku. \u201cVje\u017ebanje u zatvorenoj teretani ili plivanje u toplom bazenu mo\u017ee pomo\u0107i da se bol ubla\u017ei.\u201d<\/p>\n Kako da ubla\u017eite bol uzrokovanu promjenom vremena?<\/strong><\/p>\n Prije svega, va\u017eno je znati da bol uzrokovana promjenom vremena nije trajna. Zapravo, ljudi se vremenom po\u010dnu prilago\u0111avati ovim pojavama.\u00a0 To znanje \u2013 znanje \u0161ta se ta\u010dno doga\u0111a \u2013 mo\u017ee biti donekle ohrabruju\u0107e za meteoropate, jer realno gledaju\u0107i, ne mo\u017eemo promijeniti vrijeme, ve\u0107 samo \u010dekati da promjena pro\u0111e.<\/p>\n Nau\u010dnici ipak poru\u010duju da je mogu\u0107e da se simptomi donekle ubla\u017ee. Tokom vremenskih promjena, neki ljudi s artritisom \u0107e uzimati vi\u0161e lijekova protiv bolova, ali tako\u0111er mogu poduzeti i neke dodatne korake koji \u0107e im pru\u017eiti olak\u0161anje.<\/p>\n Toplota: Toplota je jedan od klju\u010dnih faktora koji mo\u017ee ubla\u017eiti bol uzrokovanu vremenskim promjenama. Odijevanje u slojevima, dodatno zagrijavanje doma ili zagrijavanje automobila prije nego u njega sjednete mo\u017ee pomo\u0107i da se bolovi ubla\u017ee (istra\u017eivanje: National Institutes of Health). Tako\u0111er, poku\u0161ajte spavati pod elektri\u010dnim pokriva\u010dem ili dodatno zagrijte odje\u0107u. Toplota \u0107e vam opustiti mi\u0161i\u0107e, a samim time i ubla\u017eiti bol.<\/p>\n Kretanje: Prije nego iza\u0111ete van tokom hladnog vremena, zagrijte zglobove nekim jednostavnom vje\u017ebama.<\/strong><\/p>\n Poku\u0161ajte pobolj\u0161ati raspolo\u017eenje: Ljudi s hroni\u010dnim bolovima \u010desto osje\u0107aju tjeskobu, depresiju i razdra\u017eljivost. Nau\u010dnici tvrde da u mnogim slu\u010dajevima mozak mo\u017ee nadja\u010dati ove osje\u0107aje. Pobolj\u0161avanje raspolo\u017eenja je va\u017eno. Prije svega, poku\u0161ajte pobolj\u0161ati san, a stru\u010dnjaci preporu\u010duju da se tokom promjena bavite ne\u010dim \u0161to \u0107e vam odvratiti pa\u017enju, nekom stra\u0161\u0107u koja \u0107e vas u potpunosti zaokupirati.(Izvor:pixelizam.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako to da promjena vremena mo\u017ee imati tako sna\u017ean uticaj na ljudsko tijelo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":297770,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-297769","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297769","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=297769"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297769\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":297771,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297769\/revisions\/297771"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/297770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=297769"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=297769"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=297769"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}