{"id":297761,"date":"2020-07-25T05:45:41","date_gmt":"2020-07-25T03:45:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=297761"},"modified":"2020-07-25T05:52:30","modified_gmt":"2020-07-25T03:52:30","slug":"ne-mozemo-govoriti-o-rasizmu-bez-razumijevanja-bjelackosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/25\/ne-mozemo-govoriti-o-rasizmu-bez-razumijevanja-bjelackosti\/","title":{"rendered":"Ne mo\u017eemo govoriti o rasizmu bez razumijevanja bjela\u010dkosti"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Priyamvada Gopal\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><em><strong>&#8220;Bijeli \u017eivoti ve\u0107 su bitniji od drugih, stoga proklamirati da su bitni zna\u010di pridati im dodatnu vrijednost, \u0161to nas opasno pribli\u017eava terenu bjela\u010dke supremacije. To ne zna\u010di da su sve bijele osobe u zapadnim dru\u0161tvima materijalno dobro zbrinute ili da ne trpe oskudicu, nego da to nije posljedica \u010dinjenice da su bijeli. Crni \u017eivoti i dalje su obezvrje\u0111eni, a kako bismo do\u0161li do \u017eeljene situacije u kojoj su svi \u017eivoti (uistinu) bitni, prvo oni moraju ostvariti paritet tako \u0161to \u0107e postati bitni. Ovo uistinu nije toliko te\u0161ko razumjeti, osim ako to odabirete ne razumjeti.&#8221;<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Kada je rije\u010d o rasi i rasizmu, fokusiramo se na one koji izvla\u010de deblji kraj diskriminacije \u2013 od Crnih osoba rutinski podvrgnutih policijskoj brutalnosti do nebijelih osoba kojih nema na utjecajnim pozicijama. Progresivni ideali zazivaju \u201einkluziju\u201c za etni\u010dke manjine, ili specijalno obu\u010davanje protiv predrasuda. Ove su mjere mo\u017eda nu\u017ene, ali se fokusiraju na one koji su podvrgnuti viktimizaciji \u2013 umjesto na sistem koji perpetuira rasizam.<\/p>\n<p>Rezultat je odre\u0111eni oblik benevolentnosti pri \u010demu odre\u0111ene nebijele osobe bivaju \u201euklju\u010dene\u201c kao dio mjera za poticanje raznolikosti, \u010dak i ako dru\u0161tvene hijerarhije i na\u010dini razmi\u0161ljanja u ve\u0107inski bjela\u010dkim dru\u0161tvima u velikoj mjeri ostaju nepromijenjeni.<\/p>\n<p>Istina je da nema ni\u010deg ugodnog u konfrontiranju s realno\u0161\u0107u akutne rasne hijerarhije. Ako je uistinu do\u0161lo vrijeme za promjenu rasnog poretka \u2013 a postoje oni koji to ne \u017eele \u2013 tema rasprave ne bi trebali biti samo Crni \u017eivoti ili rasne manjine, ve\u0107 rasna ideologija koja trenutno vodi igru u zapadnim dru\u0161tvima.<\/p>\n<p>Time dolazimo do \u201ebjela\u010dkosti\u201c \u2013 koja nije biolo\u0161ka kategorija, ve\u0107 niz ideja i praksi o rasi koji je ispuzao ispod kamena temeljca bjela\u010dkog supremacizma, koji je pak naslje\u0111e imperijalizma i ropstva. Konfrontiranje s idejom bjela\u010dkosti podrazumijeva daleko neugodnije rasprave od one o \u201einkluziji\u201c, osobito za ljude koje se smatra bijelima, jer uklju\u010duje samopropitivanje i prihva\u0107anje ru\u017enih realnosti, kako historijskih, tako i suvremenih. Nekima je naprosto lak\u0161e poku\u0161ati ne obazirati se na ovu raspravu ili je zaustaviti.<\/p>\n<p>Otkrila sam to na vlastitu nesre\u0107u pro\u0161log tjedna, kada sam na Twitteru objavila svoju reakciju na rasno raspiriva\u010dki transparent s porukom \u201ebijeli \u017eivoti su bitni\u201c, koji je preletio preko stadiona Etihad nakon \u0161to su nogometa\u0161i Manchester Cityja i Burnleyja \u201ekleknuli\u201c kako bi odali po\u010dast Georgeu Floydu. Moj tvit, u kojem sam se namjerno poigrala formulacijom s transparenta ne bih li je dovela u pitanje, poentirao je kako se ne mo\u017ee smatrati da su bijeli \u017eivoti bitni zbog toga \u0161to su bijeli \u2013 da bjela\u010dkost ne bi trebalo biti ono \u0161to im daje vrijednost. Povrh tsunamija rasisti\u010dkih fekalija koji me smjesta zapljusnuo, prepunog rasisti\u010dkih i seksisti\u010dkih uvreda, fantazija o silovanju, prijetnji smr\u0107u i otvorenih izjava da su \u201ebijeli \u017eivoti \u010dak i bitniji\u201c, opetovano se tra\u017eilo da odgovorim za\u0161to su Crni \u017eivoti bitni, ako bijeli \u017eivoti nisu bitni kao bijeli \u017eivoti. Ne po\u010diva li i to na rasisti\u010dkoj logici?<\/p>\n<p>Ne, to nije rasisti\u010dki. Bijeli \u017eivoti ve\u0107 su bitniji od drugih, stoga proklamirati da su bitni zna\u010di pridati im dodatnu vrijednost, \u0161to nas opasno pribli\u017eava terenu bjela\u010dke supremacije. To ne zna\u010di da su sve bijele osobe u zapadnim dru\u0161tvima materijalno dobro zbrinute ili da ne trpe oskudicu, nego da to nije posljedica \u010dinjenice da su bijeli. Crni \u017eivoti i dalje su obezvrje\u0111eni, a kako bismo do\u0161li do \u017eeljene situacije u kojoj su svi \u017eivoti (uistinu) bitni, prvo oni moraju ostvariti paritet tako \u0161to \u0107e postati bitni. Ovo uistinu nije toliko te\u0161ko razumjeti, osim ako to odabirete ne razumjeti.<\/p>\n<p>Studije \u201ebjela\u010dkosti\u201c nisu nova stvar. Priznati znanstvenici, poput pokojnog Noela Ignatieva, autora knjige How the Irish Became White (Kako su Irci postali bijeli), i Davida Roedigera, vrlo su detaljno pro\u010davali historiju i sociologiju bjela\u010dkosti. Ignatiev, koji je \u017eidovskog podrijetla, pisao je o \u201eaboliciji bjela\u010dkosti\u201c, ne kao pozivu na eliminaciju bijelih ljudi nego sistema rasnih povlastica koji se nu\u017eno temelji na isklju\u010divanju onih koje se smatra manje vrijednima. Za Ignatieva, bjela\u010dkost nije biolo\u0161ka \u010dinjenica, koliko neka vrsta ideolo\u0161kog kluba u kojem \u201e\u010dlanovi idu kroz \u017eivot prihva\u010daju\u0107i povlastice \u010dlanstva, ali bez razmi\u0161ljanja o cijeni\u201c koju zbog toga pla\u0107aju drugi.<\/p>\n<p>S vremenom ljudi bivaju pridru\u017eeni tom klubu ili te\u017ee \u010dlanstvu u istome, od Iraca i europskih \u017didova, do mnogih Azijaca u dana\u0161nje vrijeme. Jedna od distinktivnih zna\u010dajki bjela\u010dkosti kao ideologije jest da se mo\u017ee u\u010diniti nevidljivom i stoga posti\u0107i da njezine operacije budu jo\u0161 smrtonosnije i da ih bude jo\u0161 te\u017ee osporiti. Prirodne znanosti i humanistika uglavnom se sla\u017eu kako \u201erasa\u201c nije biolo\u0161ka kategorija, nego na\u010din proizvo\u0111enja razlika u mo\u0107i s prakti\u010dnim posljedicama. Ako je namjera da se ova razlika u mo\u0107i ukloni, potrebno je ukinuti i ideologiju koja se nalazi na njezinom vrhu \u2013 bjela\u010dkost. Tek tada mo\u017ee uistinu do\u0107i do abolicije svih drugih rasnih kategorija \u2013 kao i do post-rasnog svijeta koji \u010desto tvrdimo da zastupamo.<\/p>\n<p>Iako sam u Britaniji rasijalizirana kao \u201enebijela\u201c ili Azijatkinja, u svojoj rodnoj zemlji Indiji imam ne\u0161to iskustva s time kako je biti \u010dlanica mo\u0107ne, ali nevidljive vladaju\u0107e kategorije. Kao brahminka (\u201enajvi\u0161e rangirana\u201c razina duboko hijerarhijskog hinduisti\u010dkog kastinskog sistema), pripadam dru\u0161tvenoj skupini koja u velikoj mjeri funkcionira kao bjela\u010dkost. Vlada koko\u0161injcem, nije optere\u0107ena nepogodnostima temeljem kaste (iako ima onih koji mo\u017eda pate zbog siroma\u0161tva ili mizoginije), a svaki izazov svojoj mo\u0107i tretira kao oblik viktimizacije ili \u201eobrnute opresije\u201c. \u010cisto da bude jasno: takvo \u0161to ne postoji \u2013 opresija djeluje samo prema dolje. Iz toga razloga, dok istovremeno podupirem Ignatiev poziv na ukidanje \u201ebjela\u010dkosti\u201c, ponavljam da i brahminsku supremaciju u Indiji tako\u0111er treba ukinuti.<\/p>\n<p>Jedan od mojih manje nepristojnih sugovornika od pro\u0161log tjedna upitao me, koriste\u0107i tek jednu uvredu, za\u0161to je ljudima potreban \u201epriru\u010dnik za rasne odnose\u201c kada bismo se naprosto mogli odnositi jedni prema drugima s po\u0161tovanjem. Na\u017ealost, dok ne stignemo do to\u010dke u kojoj svi \u017eivoti uistinu jesu bitni, nema smisla tvrditi da rasa ni\u0161ta ne mijenja ili da jednakost postoji, kada o\u010dito nije tako. \u201eBijeli \u017eivoti su bitni\u201c implicitno sugerira da su bijelci bitniji od ostalih ljudi. \u201eCrni \u017eivoti su bitni\u201c ukazuje kako ti \u017eivoti trebaju biti bitniji negoli je dosad bio slu\u010daj, da im dru\u0161tvo mora pridati vi\u0161e zna\u010daja. Sve dok ne ra\u0161\u010distimo s ru\u017enom stvarno\u0161\u0107u toga kako bjela\u010dkost funkcionira \u2013 smrtonosno, nevidljivo, mo\u0107no \u2013 osu\u0111eni smo na toksi\u010dni i besmisleni kulturni rat, u kojem su jedini pobjednici oni koji \u017eele da prevlada mr\u017enja.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/slobodnifilozofski.com\/2020\/07\/ne-mozemo-govoriti-o-rasizmu-bez-razumijevanja-bjelackosti.html\">Slobodni Filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bijeli \u017eivoti ve\u0107 su bitniji od drugih, stoga proklamirati da su bitni zna\u010di pridati im dodatnu vrijednost, \u0161to nas opasno pribli\u017eava terenu bjela\u010dke supremacije. To ne zna\u010di da su sve bijele osobe u zapadnim dru\u0161tvima materijalno dobro zbrinute ili da ne trpe oskudicu, nego da to nije posljedica \u010dinjenice da su bijeli.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":297762,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-297761","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297761","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=297761"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297761\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":297764,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297761\/revisions\/297764"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/297762"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=297761"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=297761"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=297761"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}