{"id":297401,"date":"2020-07-21T06:59:48","date_gmt":"2020-07-21T04:59:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=297401"},"modified":"2020-07-21T06:59:48","modified_gmt":"2020-07-21T04:59:48","slug":"ovo-je-doslo-niotkuda-kao-da-je-pao-ogroman-meteor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/21\/ovo-je-doslo-niotkuda-kao-da-je-pao-ogroman-meteor\/","title":{"rendered":"Ovo je do\u0161lo niotkuda, kao da je pao ogroman meteor!"},"content":{"rendered":"

Autor: Elvir Padalovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Dvije velike ekonomske i dru\u0161tvene krize 21.vijeka \u2013 Velika recesija 2008\/09. i koronakriza 2020. predstavljaju uvod u novi vijek u kojemu \u0107e tr\u017ei\u0161ta i tehnolo\u0161ki napredak i dalje pogoniti rast, ali \u0107e se pove\u0107ati kolebanja oko dugoro\u010dnog trenda.<\/p>\n

Nedavno izdata knjiga \u201cKoronaekonomika: pet jaha\u010da apokalipse\u201d sastoji se od tekstova Velimira \u0160onje i Kristijana Kotarskog (koji je napisao poglavlje o Kini), koji su objavljeni na portalu Ekonomski lab<\/a> u vrijeme koronakrize od po\u010detka marta do sredine maja 2020. godine.<\/p>\n

Ugledni ekonomski analiti\u010dar i konzultant i ko-autor knjige \u201cKoronaekonomika: pet jaha\u010da apokalipse\u201d za BUKU govori o pandemiji korona virusa, o tome kakve su ekonomske posljedice krize, vidi li svjetlo na kraju tunela…<\/p>\n

Gdine \u0160onje, \u0161ta mi ovo danas pro\u017eivljavamo, jesmo li ikada prije imali ovakvu ekonomsku krizu?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> U zadnjih nekoliko generacija ova kriza je jedinstvena po tome \u0161to nije proiza\u0161la iz ekonomskog sustava, a posebna je i prema strahovitoj brzini djelovanja. Ekonomske krize postepeno dolaze, ex post mo\u017eemo identificirati njihove uzroke, a to bi se moglo re\u0107i \u010dak i za ratove koji su kulminacija dugoro\u010dnih procesa. Nasuprot tome, koronakriza je do\u0161la niotkuda; najbolje ju je usporediti s padom golemog meteora.<\/p>\n

Kada govorimo o korona krizi i uticaju na ekonomije, \u0161ta to konkretno zna\u010di?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> Sada je svakome jasno da je utjecaj dramati\u010dno sna\u017ean. I jo\u0161 va\u017enije, utjecaj nije samo kratkoro\u010dan. Ljudi koji se ne bave ekonomijom zamislili su da se ekonomija mo\u017ee isklju\u010diti i uklju\u010diti kao struja na prekida\u010du. Me\u0111utim, ekonomija je \u017eiv organizam, to su ljudi. Kada ponovo upalite svjetlo, nema brzog i lakog povratka na staro. Promijene se navike i planovi, sve se mijenja, ulazi se u posve druga\u010dije razdoblje. Zbog toga je ideja o krizi V-oblika, kratak i sna\u017ean pad i isto tako kratak i sna\u017ean rast, pala u vodu. Sada se govori o tome da bi se glavnina ekonomija u Europi mogla vratiti na razinu iz 2019. tek 2022, ali je i to predvi\u0111anje vrlo nezahvalno.<\/p>\n

Ekonomski gledano, koliko nam je na\u0161tetio tvrdi lockdown koji smo imali u martu i aprilu?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> Na\u0161tetio je jako. U Hrvatskoj smo imali pad prometa u trgovini za oko 25%, a sli\u010dno je bilo \u0161irom srednje i isto\u010dne Europe, samo je Njema\u010dka imala manji pad od oko 6%. Industrijska proizvodnja pala je oko 12% i sve druge aktivnosti su u padu. To je mnogo ja\u010di \u0161ok od onoga iz krize 2009.<\/p>\n

Kako vi gledate na odnos vlasti prema gra\u0111anima za vrijeme tvrdog lockdowna?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> Jasno je da se ne\u0161to trebalo napraviti, promijeniti navike ljudi, uvesti distanciranje, maske, obimno testiranje, reorganizirati bolni\u010dki sustav. Me\u0111utim, u prvoj fazi se pretjeralo s politi\u010dkim i medijskim terorom umjesto da se bolje educiralo ljude. Politika je igrala na strah. Ljudi su snimani u \u0161etnji na zraku, stigmatizirani su kao neodgovorni, tjerani u ku\u0107e, da bi danas i nadle\u017eni priznali da je zbog imuniteta dobro da ljudi borave vani. Mislim da su propustili educirati ljude, a probudio se i totalitarni duh, pu\u0161ten je iz boce.<\/p>\n

Evropska komisija je nedavno objavila prognozu kako \u0107e pad BDP- u Hrvatskoj biti oko 11%. \u0160ta to konkretno zna\u010di?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> EK se nakon inicijalno optimisti\u010dnih prognoza o jednocifrenom padu sada pomakla do ruba realnog intervala prognoza, koji se po meni nalazi izme\u0111u 11% i 15% pada BDP-a. To je drama, tako ne\u0161to nismo imali od rata, i to je dvostruko vi\u0161e od pada koji se o\u010dekuje u BiH. Konkretno, to zna\u010di ni\u017ei \u017eivotni standard, vi\u0161e nezaposlenih i ve\u0107i deficit i javni dug. Vlada poku\u0161ava amortizirati udar na nezaposlenost kroz financiranje pla\u0107a u privatnom sektoru, no javni novac za te svrhe nije neograni\u010den. Hrvatska ipak ima sre\u0107e da je u EU, pa ima pristup europskim sredstvima za financiranje takvih intervencija.<\/p>\n

Kakvi su podaci za ostale zemlje EU, ima li neki podatak koji bi Vas mogao brinuti?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> Svi podaci me brinu! EK sada prognozira pad ekonomije EU za 8,3% i, \u0161to je jo\u0161 gore, o\u0161tru podjelu izme\u0111u sjevera s manjom kontrakcijom ekonomske aktivnosti, i juga s ja\u010dom kontrakcijom, gdje je otprije nastalo razvojno zaostajanje. Takva divergencija u EU mo\u017ee imati i politi\u010dke posljedice te se nadam da \u0107e EU prona\u0107i dovoljno politi\u010dke i ekonomske mudrosti da razvije fiskalne i razvojne instrumente ekonomske politike kojima \u0107e se taj jaz zadr\u017eati pod kontrolom. Pregovori koji se sada vode oko programa Nova generacija EU, koji je \u201cte\u017eak\u201d 750 milijardi eura, posebno su va\u017eni za to.<\/p>\n

Koje su grane privrede najte\u017ee pogo\u0111ene ovom pandemijom?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> Turizam, ugostiteljstvo, transport, logistika i – \u0161to se \u010desto zaboravlja – tzv. kulturne industrije koje podrazumijevaju okupljanja velikog broja ljudi poput kina i kazali\u0161ta. Ljudi se obi\u010dno iznenade kada ka\u017eem da kultura direktno stvara oko 3% BDP-a u Hrvatskoj, a u razvijenim zemljama jo\u0161 vi\u0161e.<\/p>\n

Ho\u0107e li turizam uspjeti i\u0161ta nadoknaditi izgubljenu predsezonu i po\u010detak sezone? Jesu li tu makar prognoze ne\u0161to optimisti\u010dnije?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> Nema nadokna\u0111ivanja, samo je pitanje koliki \u0107e biti minus. Podaci za prva dva tjedna srpnja su ohrabruju\u0107i, ali i dalje govorimo o pribli\u017eno polovici aktivnosti iz 2019. Ni u najoptimisti\u010dnijoj varijanti ne\u0107emo izgubiti manje od 5 milijardi eura prihoda. Sam turizam \u0107e generirati pad BDP-a od oko 5-6%, a onda na to treba dodati i druge efekte zbog smanjenja robnog izvoza i osobne potro\u0161nje.<\/p>\n

Da li se posebno bojite neke ekonomske posljedice koju \u0107e imati ova pandemija?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> Bojim se produbljavanja podjela izme\u0111u sjevera i juga u EU, duljeg trajanja krize nego \u0161to se sada o\u010dekuje i prevladavanja lo\u0161ih ideja. Upravo bi afirmacija i realizacija lo\u0161ih ideja mogla produljiti krizu. U knjizi ‘Koronaekonomika’ identificirao sam pet lo\u0161ih ideja ili lakih rje\u0161enja koja se nude, a koja se uklapaju u onu poslovicu da je put u pakao poplo\u010den dobrim \u017eeljama. Prvo je helikopterski novac, ideja da se sve mo\u017ee rije\u0161iti tiskanjem novca. Drugo je ideja o samodostatnosti – da svatko treba proizvoditi samo za sebe, jer dolazi kraj me\u0111unarodne trgovine. Tre\u0107e je ideja da se EU u ovoj krizi kompromitirala, iako je stvarnost posve suprotna – i dosada\u0161nje reakcije Europske centralne banke i Komisije bile su do sada nevi\u0111eno jake. \u010cetvrto je ideja dr\u017eave majke – da nam privatni sektor ne treba u rje\u0161avanju ove krize jer \u0107e sve rije\u0161iti dr\u017eava kontrolom cijena i organizacijom proizvodnje nu\u017enih dobara. Samo nam jo\u0161 to treba pored sve birokracije i razgranatosti politi\u010dkog sektora, po \u010demu je situacija u Hrvatskoj sli\u010dna kao i drugdje na jugoistoku Europe. Peto je ideja o kraju demokracije, jer autoritarna dru\u0161tva su navodno bolje reagirala od liberalnih demokracija na ovu krizu, me\u0111utim, ova ideja, inspirirana kineskim pristupom, naprosto ne stoji.<\/p>\n

Kada \u0107emo vidjeti neko svjetlo na kraju tunela, odnosno, ima li nade?<\/strong><\/p>\n

V\u0160:<\/strong> Iako je ovih pet jaha\u010da apokalipse izjahalo iz svojih staja i te ideje se \u0161ire, one ipak nisu prevladale. Zapad je izdr\u017eao udar pandemije i sada se problemu ipak pristupa racionalnije. Vi\u0161e nitko ne razmi\u0161lja o tvrdom lockdownu. Osvijestila se \u010dinjenica da socijalni, psiholo\u0161ki i ekonomski gubici zbog tvrdog lockdowna u smislu izgubljenih perspektiva i \u017eivota brzo mogu postati mnogo ve\u0107i od vidljivih gubitaka ljudskih \u017eivota zbog COVID-19. U\u010dimo \u017eivjeti uz virus, racionalnije formiramo moralne stavove uva\u017eavaju\u0107i \u010dinjenicu da je svaki ljudski \u017eivot jednako va\u017ean, i poku\u0161avamo se \u0161to vi\u0161e pribli\u017eiti nekoj ranijoj normali, iako znamo da se ne mo\u017eemo brzo vratiti na staro. Odgovornost gra\u0111ana i dobra organizacija zdravstva su klju\u010devi za su\u017eivot s virusom, u kome \u0107e ekonomija koliko-toliko funkcionirati.<\/p>\n

BUKA<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ugledni ekonomski analiti\u010dar Velimir \u0160onje za BUKU ka\u017ee da ga brinu svi podaci korona krize<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-297401","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=297401"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297401\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":297403,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297401\/revisions\/297403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=297401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=297401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=297401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}