{"id":297308,"date":"2020-07-20T08:31:37","date_gmt":"2020-07-20T06:31:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=297308"},"modified":"2020-07-20T08:31:37","modified_gmt":"2020-07-20T06:31:37","slug":"zdravstvena-diktatura-i-kult-vode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/20\/zdravstvena-diktatura-i-kult-vode\/","title":{"rendered":"Zdravstvena diktatura i kult vo\u0111e"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ivan \u017dganec<\/strong><\/p>\n

“Vo\u0111a je trebao stalan rat. Morao je gra\u0111ane dr\u017eati u stalnom strahu od neprijatelja kako bi mu oni dali svu vlast koju po\u017eeli. Ljudi su htjeli \u017eivjeti pa su se zato odrekli svojih prava i slobode. Bilo je to mogu\u0107e samo ako ih se uvjeri\u00a0 da je neprijatelj svugdje, svuda i da mogu u svakom trenutku poginuti.” (George Orwell “1984”)<\/p><\/blockquote>\n

Kada po\u010dnu nestajati ljudska prava stvara se plodno tlo za razvoj diktature. Tada zdravo sjeme civilizacije i razuma odlazi u suton da bi zemlju preuzeo korov bezna\u0111a, bolesti i ludosti.<\/p>\n

Jesu li izbori doista izbori ili su oni samo paravan i predstava za mase? Za\u0161to pobje\u0111uju oni koji pobje\u0111uju? Utje\u010du li na izbor \u010dovjeka vi\u0161e sile i time nam daju do znanja da \u010dovjek u su\u0161tini nema mogu\u0107nosti biranja jer je ve\u0107 unaprijed njegov izbor predodre\u0111en? Za\u0161to raste popularnost skupine ljudi koji su preko no\u0107i ukinuli ljudska prava i uveli policijsku dr\u017eavu zbog navodne za\u0161tite ljudskih \u017eivota, a danas je ta za\u0161tita postala irelevantna? Za\u0161to mase toleriraju iracionalno i dvoli\u010dno pona\u0161anje svojih vo\u0111a i kr\u0161enje temeljnih ljudskih prava?<\/p>\n

To su samo neka od pitanja koje si postavlja odre\u0111en broj ljudi tijekom zadnjih nekoliko mjeseci i tijekom izbora. Pitanja je mnogo, a odgovora ne da nema nego su jednostavniji no \u0161to mo\u017eemo i zamisliti.<\/p>\n

Danas smo do\u0161li do koraka da se manjim trgovinama prakti\u010dki zabranjuje pru\u017eanje uslugama osobama koje nemaju masku. Osim toga mogu\u0107e su kazne (autor se osobno uvjerio) ako u pekari \u017eelite kupiti kruh bez maske. \u0160to dovodi do toga da ako zaboravimo masku za lice \u010dovjek \u0107e biti u strahu kupiti kruh i osnovne namirnice za \u017eivot. Takve zabrane su iracionalne i premazane su dvoli\u010dno\u0161\u0107u (u kafi\u0107ima i na zabavama ima vi\u0161e ljudi nego u malim trgovinama i pekarama), ali \u0161to va\u017enije one negiraju temeljna ljudska prava.<\/p>\n

Treba podsjetiti da se ovakvo dru\u0161tveno stanje mo\u017ee dogoditi isklju\u010divo i jedino u totalitaristi\u010dkim re\u017eimima i policijskim dr\u017eavama.<\/p>\n

Da utvrdimo gradivo i podsjetimo one koji ne \u010ditaju:<\/p>\n

Policijska dr\u017eava se definirao kao:<\/p>\n

Policijska dr\u017eava\u00a0 je izraz koji se rabi za dr\u017eavu u kojoj vlast sustavno koristi svoj represivni aparat – u obliku policije ili tajne policije, ali tako\u0111er u obliku raznih drugih dijelova dr\u017eavne administracije sa ovlastima ka\u017enjavanja i zabranjivanja raznih dru\u0161tvenih aktivnosti – kako bi ostvarili \u0161to ve\u0107u kontrolu nad stanovni\u0161tvom, gospodarstvom, kulturom i svim drugim aspektima dru\u0161tva.[1]<\/p>\n

Nadalje, postoje osobe u Hrvatskoj koje su zaboravile na temeljna ljudska prava pa da ih podsjetimo na Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima:<\/p>\n

\u010clanak 3. Op\u0107e deklaracije o ljudskim pravima ka\u017ee: Svatko ima pravo na \u017eivot, slobodu i osobnu sigurnost.<\/p>\n

Nadalje \u010dlanak 5. ka\u017ee: Nitko se ne smije podvrgnuti mu\u010denju ili okrutnom, ne\u010dovje\u010dnom ili poni\u017eavaju\u0107em postupku ili kazni.<\/p>\n

Ukoliko je nekome uskra\u0107eno pravo da kupi kruh u trgovini ta osoba je diskriminirana i povrije\u0111eno joj je pravo na \u017eivot. Svatko tko uskrati pravo na \u017eivot trebao bi biti (\u010ditao morao) ka\u017enjeno gonjen (\u010dovjek bi se pitao kog vraga rade pravnici u Hrvatskoj). Naravno, po\u0161tivanje temeljnih ljudskih prava mogu\u0107e je samo u pravnoj dr\u017eavi, ali ne i u policijskoj. Budu\u0107i da se mo\u017ee primijeniti represija (kazne) za osobe koje kupuju \u017eivotno potrebne namirnice, a nemaju masku, prema definiciji policijske dr\u017eave pravno gledaju\u0107i poprimili smo neke karakteristike policijske dr\u017eave. Kada se po\u010dnu kr\u0161iti temeljna ljudska prava tada \u0107e svakome tko ima imalo pameti zvoniti uzbuna i upaliti se crvena lampica. Historia est magistra vitae \u2013 ali nikada ni\u0161ta nismo nau\u010dili od nje. Povijest nas u\u010di da su svi re\u017eimi u povijesti bili podr\u017eavani od mase, jer su obe\u0107avali sigurnost, prosperitet, napredak… Da bi kasnije shvatili iluziju u koju su vjerovali.<\/p>\n

Naravno, kritika navedenom bila bi da upravo neno\u0161enje maski ugro\u017eava tu\u0111e \u017eivote i kr\u0161i \u010dlanak 3. Op\u0107e deklaracije. Zbog \u010dinjenica koje \u0107emo navesti to je samo floskula za slijepe ljude jer:<\/p>\n

– U kafi\u0107ima i zabavama ima vi\u0161e ljudi bez maske i ljudi su bli\u017ee jedni drugima nego u malim trgovinama i pekarama (licemjerni stavovi)<\/p>\n

– Spomenuto je da se mo\u017eemo zadr\u017eavati u zatvorenom prostoru do 15 minuta (kada nismo morali nositi maske), a onda (od 15.01) kre\u0107e opasna faza prijenosa<\/p>\n

– Capak je sam izjavio da “Ovo \u0161to se tra\u017ei od ljudi da se nose maske kod ulaska u trgovinu, to nema smisla kod zdravih ljudi.”<\/p>\n

– Postoje znanstvene studije koje tvrde da maske imaju simboli\u010dku ulogu<\/p>\n

– Kazali su i da virus slabi<\/p>\n

– Smrtnost nije visoka kao na po\u010detku<\/p>\n

– Logi\u010dno je da sada kada virus nije toliko opasan da se te\u017ei da ga \u0161to vi\u0161e ljudi preboli do zime i da stje\u010du imunitet. Ovakav pristup mo\u017eemo usporediti kao da majka ro\u0111eno dijete dr\u017ei pod “staklenim zvonom” umjesto da stje\u010de imunitet igraju\u0107i se na zemlji (\u0161to ukazuje da bi no\u0161enje maski mogao biti potencijalni Trojanski konj)<\/p>\n

– Broj smrtnih slu\u010dajeva \u0107e se morati revidirati jer su podaci neto\u010dni (\u0161to je posebna tema za raspravu)<\/p>\n

– Broj zara\u017eenih je ve\u0107i za nekoliko desetaka puta, pa \u010dak nekoliko stotina puta vi\u0161e od broja evidentiranih \u0161to zna\u010di da postotak smrtnosti drasti\u010dno pada<\/p>\n

– Veliki broj studija najeminentnijih znanstvenika ukazuje da smrtnost nije visoka kao \u0161to se tvrdi. Samo neki od znanstvenika od kojih re\u017eimski mediji bje\u017ee kao vrag od tamjana (jer njihove tvrdnje ne odgovaraju njihovim gospodarima lutaka i jer je rije\u010d o najeminentnijim svjetskim znanstvenicima) su: John Ionnaidis, Beda M. Stadler, Sir David Spiegelhalter, i mnogi drugi.<\/p>\n

O njihovim tvrdnjama i studijama moglo bi se puno toga re\u0107i i trebalo pisati (\u0161to je u teoriji du\u017enost novinara) jer svatko ima pravo na informaciju \u0161to ne pogoduje pristranim znanstvenicima i masovnim medijima pa se o navedenim stru\u010dnjacima ne pi\u0161e. Pogotovo bi se moglo raspravljati o navodima dr. Beda M. Stadlera o pogre\u0161nom tuma\u010denju testova (\u0161to zna\u010di pogre\u0161an broj zara\u017eenih osoba). Budu\u0107i da u tekstu navodimo represija, policijska dr\u017eava, iracionalno pona\u0161anje bilo je nu\u017eno u crticama navesti temelje navedenih tvrdnji. Za detaljni osvrt studija i tvrdnji navedenih znanstvenika ovdje nema prostora jer nam je tema odr\u017eavanje autoriteta na vlasti unato\u010d represiji nad narodom.<\/p>\n

\u00a0Zdravstvena diktatura i kult vo\u0111e<\/h2>\n

Jo\u0161 je u pro\u0161lom stolje\u0107u John Mueller dokazao da u velikim krizama dolazi do okupljivanja masa i zbijanje redova oko vo\u0111e u kojem vide spas. On je tu pojavu definirao kao “efekt ujedinjenja oko zastave” (rally round the flage ffect). Okupljanjem oko vo\u0111e ujedno raste i njihova popularnost. Poznavanjem osnove biologije i pona\u0161anje \u017eivotinja ne treba nam psihologija masa da bismo shvatili i objasnili efekt okupljanja oko vo\u0111e. Okupljanje oko vo\u0111e u kriznim situacijama je biolo\u0161ka uvjetovanost. Razlika izme\u0111u \u017eivotinjskog i ljudskog dru\u0161tva je u tome \u0161to je u njihovom svijetu opasnost uvijek stvarna, dok u ljudskom postoje fenomeni gdje opasnost ne mora biti stvarna, dapa\u010de \u2013 mo\u017ee biti la\u017eirana.<\/p>\n

Pona\u0161anje \u017eivotinja ukazalo je da se one u opasnosti okupljaju u krda i te\u017ee sredini gdje su najve\u0107e \u0161anse za pre\u017eivljavanje. Isto zapa\u017eanje mo\u017eemo uo\u010diti i kod ljudi \u0161to zna\u010di da je efekt “okupljanja oko zastave” biolo\u0161ki (genetski) uvjetovan. Budu\u0107i da je pona\u0161anje \u017eivih bi\u0107a u masi (krdu) u pravilu predvidljivo, rezultati nedavnih izbora su o\u010dekivani s obzirom na okolnosti.<\/p>\n

Nagon za pre\u017eivljavanje jedan je od najja\u010dih nagona i on uvjetuje ljudsko pona\u0161anje. Ukoliko dolazi do prijetnje izvana, bi\u0107a \u0107e naginjati krdu i jedinki koja \u0107e pokazati karakter vo\u0111e ili je ve\u0107 postavljen za vo\u0111u. \u017divot uvijek kalkulira i odabire najbolju opciju za pre\u017eivljavanje. Koja je opcija bolja ovisi o sposobnosti vo\u0111e i procjeni mase jesu li njegove mogu\u0107nosti realne. U ljudskom dru\u0161tvu postoje opcije koje se nazivaju terminima “desni” i “lijevi” (sociolo\u0161ki uvjeti).<\/p>\n

Desni se deklariraju kao zatvoreniji, dok lijevi kao liberalniji ili otvoreniji. Budu\u0107i da smo spomenuli da \u017eivot kalkulira i uvijek odabire opciju gdje je ve\u0107i postotak pre\u017eivljavanja, ve\u0107ina \u0107e u opasnosti odabrati desnu opciju (zatvoreniju) \u0161to je povijesna \u010dinjenica koja je utvr\u0111ena i tijekom tzv. korona krize. Ja\u010danje desnice (ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi), najizra\u017eenije je bilo tijekom masovnog dolaska imigranata. Te tendencije su nastavljene i pod prijetnjom virusa, kao i popularnost vo\u0111a bez obzira na njihovu orijentaciju.<\/p>\n

Dakle, potpuno je irelevantno je li prijetnja u obliku virusa ili imigranata jer popularnost vo\u0111e, ali i desnice \u0107e ja\u010dati. Oblik prijetnje samo \u0107e uvjetovati na\u010din obrane, ali biolo\u0161ka i djelomi\u010dno dru\u0161tvena uvjetovanost odlu\u010divat \u0107e na \u010dovjekov “izbor”. Stoga ve\u0107ina ljudi nema mogu\u0107nosti biranja jer je njihov izbor unaprijed predodre\u0111en genetikom i dru\u0161tvenim uvjetima. Jedino i samo ako osvijestimo vi\u0161e sile koje utje\u010du na na\u0161e pona\u0161anje \u010dovjek bi imao potencijal slobodnog odabira.<\/p>\n

Mo\u017eemo zaklju\u010diti da su rezultati nedavnih izbora samo potvrda da je ljudska priroda nepromjenjiva i uvjetovana \u0161to ukazuje na tezu da sloboda izbora mo\u017eda doista \u2013 ne postoji.<\/p>\n

Osim vanjske sile (prijetnje u obliku virusa), dogodio se zanimljiv sociolo\u0161ki fenomen. Popularnost vo\u0111a porasla je unato\u010d tome \u0161to su bacili ekonomiju na noge, uveli policijsku dr\u017eavu i ukinuli ljudska prava i unato\u010d tome \u0161to su nedvosmisleno pokazali da postoje iznimke \u2013 svi su jednaki, ali neki su jednakiji od drugih. U ovom trenutku gra\u0111ani Njema\u010dke, Austrije i ostalim zemalja EU su vi\u0161e vrijedni (\u010ditaj imaju vi\u0161e ovaca za potro\u0161iti), od gra\u0111ana recimo Srbije i BiH. Osim toga osobe koje nas vode u ovoj krizi nedvosmisleno su pokazali svoju pristranost \u0161to dovodi pod znak pitanja njihovu profesionalnost. Unato\u010d tome oni su i dalje na vlasti i dr\u017ee kontrolu.<\/p>\n

Kao \u0161to smo spomenuli odr\u017eavanje na vlasti unato\u010d represiji mo\u017ee se objasniti nagonom za pre\u017eivljavanje (geni): ljudi su upla\u0161eni i samo \u017eele pre\u017eivjeti pa \u0107e odluke prepustiti navodno sposobnim liderima. Budu\u0107i da je \u010dovjek i misaono bi\u0107e, odgovor fenomena uzdizanja vo\u0111a unato\u010d represiji moramo potra\u017eiti i u psihoanalizi i fenomenu koji \u0107emo nazvati Kolektivni Stockholmski sindrom.<\/p>\n

\u00a0Kolektivni Stockholmski sindrom<\/h2>\n

Stockholmski sindrom definira se kao dru\u0161tveni fenomen koji se o\u010dituje emotivnom povezano\u0161\u0107u, povjerenjem i identifikacijom s otmi\u010darem odnosno agresorom. Nakon agresije \u017ertve se pona\u0161aju iracionalno na na\u010din da brane agresora, prihva\u0107aju njegove metode kao za\u0161titni\u010dke i dobronamjerne i ve\u017eu se za njih na emotivnoj i psihi\u010dkoj razini. Dublja veza mo\u017ee biti jednostrana ili obostrana. Takvo pona\u0161anje \u017ertve je nesvjesno i uvjetovano je kompleksima nastalim tijekom agresije.<\/p>\n

Stockholmski sindrom postao je poznat nakon plja\u010dke banke 1973. godine u Stockholmu. Otmi\u010dari su dr\u017eali taoce \u0161est dana. Na su\u0111enju djelatnice banke nisu htjele svjedo\u010diti protiv otmi\u010dara jer su bile emotivno povezane s njima. Vrhunac parade bila je \u017eenidba izme\u0111u jednog otmi\u010dara i zato\u010dene djelatnice.<\/p>\n

Smatra se da se povezano\u0161\u0107u s agresorom \u017ertva poku\u0161ava nositi s te\u0161kim emocijama i nastoji izbje\u0107i svijest o vlastitoj nemo\u0107i, podre\u0111enom polo\u017eaju i poni\u017eavanju kroz koje je pro\u0161la. Takav odnos je nesvjestan i paradoksalan. Osobe koje imaju slabi karakter i pro\u0111u kroz poni\u017eavanje te\u0161ko \u0107e se suo\u010diti s vlastitim emocijama i suo\u010davanje s njima moglo bi ih psihi\u010dki slomiti. Da bi se obranile od potencijalnog sloma, osobe nastoje poni\u017eavanje prihvatiti kao jedini mogu\u0107i izbor i soluciju. Nemogu\u0107nost izbora daje utjehu i uvjerenje da je poni\u017eavanje i agresija bio jedini mogu\u0107i put. Prihva\u0107anje istine da su postojale i druge opcije, ra\u0111a se opasnost od psihi\u010dkog sloma. Stoga je za \u017ertvu nu\u017eno da na\u0111e sebi racionalan razlog za\u0161to je agresor po\u010dinio nasilje.<\/p>\n

Kod Stockholmskog sindroma racionalizacija i prihva\u0107anje agresije je iracionalno.<\/p>\n

U primjeru otmice, \u017ertva ne vidi izlaz osim da se pove\u017ee s agresorom jer jedino u povezanosti vidi spas. Otmica je kavez u kojem se majmun\u010di\u0107 ve\u017ee za jedini mogu\u0107i izlaz \u2013 svoju majku. \u017drtva smatra da ako se na neki na\u010din pribli\u017ei agresoru da \u0107e imati ve\u0107e \u0161anse da pre\u017eivi. Mo\u017eda \u0107e se agresor smilovati, zavoljeti ga ili po\u0161tedjeti. U Stockholmskom sindromu \u017ertva svaki postupak agresora smatra dobronamjernim (odlazak na WC ili davanje hrane, \u010ditaj: odlazak u trgovinu). Na takve ustupke \u017ertva gleda kao na pozitivne znakove. \u017drtva u agresoru prepoznaje mo\u0107 i \u017eeli se povezati s njim, \u0161to se o\u010dituje odobravanjem njegovih poteza. Povezivanje \u017ertve s agresorom je nu\u017eno kod osoba slabog karaktera jer u njemu vidi mo\u0107 i snagu. Budu\u0107i da \u017eeli pre\u017eivjeti pridru\u017euje se ja\u010dima.<\/p>\n

Nagon za pre\u017eivljavanje ka\u017ee da se treba \u010dim dalje dr\u017eati od opasnosti. Osobe koje su slabog karaktera nastoje se pribli\u017eiti agresoru i poistovjetiti s njim. S druge strane, stabilne osobe i jakog karaktera racionalno \u0107e sagledati situaciju, uvidjeti iracionalno pona\u0161anje agresora, ukazati mu na njegovo neprihvatljivo pona\u0161anje i poku\u0161ati na\u0107i rje\u0161enje.<\/p>\n

Neki od specifi\u010dnih simptoma Stockholmskog sindroma su:<\/p>\n

– Odobravanje metoda koje primjenjuje agresor<\/p>\n

– Emotivna povezanost<\/p>\n

– Vjerovanje da je \u010din agresije dobronamjeran<\/p>\n

– Vjerovanje da je otpu\u0161tanje mjera prema \u017ertvi dobronamjeran<\/p>\n

– Iracionalno pona\u0161anje unato\u010d dokazima da je agresija bila nepotrebna<\/p>\n

– Opravdavanje postupaka agresora<\/p>\n

– Divljenje i veli\u010danje agresora (ponekad veli\u010danje kao spasioca)<\/p>\n

Za razliku od uobi\u010dajenog Stockholmskog sindroma koji je temeljen na prisnom odnosu agresora i \u017ertve u kolektivnom takav odnos je nemogu\u0107. U kolektivu da bi se ostvarila bliskost i emotivna povezanost nu\u017ena je propaganda.<\/p>\n

Propaganda<\/h2>\n

Ljudsko dru\u0161tvo je kompleksno jer ga \u010dini veliki broj dru\u0161tvenih fenomena koji utje\u010du na mi\u0161ljenje pojedinaca i masa. Jedan od njih je propaganda.<\/p>\n

Medijskom propagandom stvara se emotivna veza izme\u0111u manje skupine ljudi (ili pojedinca) i mase. Autoriteti se moraju prikazati kao obi\u010dni ljudi (\u0161to i jesu), da u javnosti ne djeluju poput nedodirljive elite. Tim procesom zapo\u010dinje prihva\u0107anje i emotivno zbli\u017eavanje izme\u0111u manjine i ve\u0107ine. Upravo je emotivna povezanost bitan element Stockholmskog sindroma. Kada vo\u0111e steknu status jednog oblika kulta mogu se pona\u0161ati prema pravilu: svi su jednaki ali neki su jednakiji od drugih.<\/p>\n

Osim emotivne povezanosti, specifi\u010dnost za Stockholmski sindrom jest i iracionalno pona\u0161anje.<\/p>\n

Ljudi se ne mogu nositi s vlastitom nemo\u0107i stoga ju poku\u0161avaju racionalno objasniti \u0161to dovodi do iracionalnog pona\u0161anja kao \u0161to je prihva\u0107anje autoriteta koji se uzdi\u017eu iznad pravila koje bi trebale vrijediti za sve gra\u0111ane.<\/p>\n

Jedan dio svjetske populacije tvrdi da su im preko no\u0107i otete temeljna ljudska prava. Jedan dio svjetske populacije tvrdi da su preko no\u0107i zato\u010deni i zarobljeni. Tvrde da su im nametnute stroge mjere bez konkretnih dokaza da \u0107e ih za\u0161tititi. Tvrde da opasnost mo\u017eda i nije bila prava opasnost\u2026 Je li lopov doista tijekom no\u0107i u\u0161ao u na\u0161 dom, oteo i zato\u010dio \u010dovjeka i njegovo bi\u0107e?<\/p>\n

Naravno, ideja kolektivnog Stockholmskog sindroma samo je hipoteza, jer kad bismo ljudima kazali da su do\u017eivjeli Stockholmski sindrom, ali kolektivne prirode oni bi:<\/p>\n

– Odbacili takvu ideju ba\u0161 kao i svaka \u017ertva Stockholmskog sindroma.<\/p>\n

– Ljudi bi nijekali agresiju “otmi\u010dara” kao i svaka \u017ertva Stockholmskog sindroma.<\/p>\n

– Ljudi bi branili agresora kao i svaka \u017ertva Stockholmskog sindroma.<\/p>\n

– Ljudi bi vjerovali da su ograni\u010denja uvedene za njihovo dobro kao i svaka \u017ertva Stockholmskog sindroma.<\/p>\n

– Ljudi bi\u2026<\/p>\n

Jedan od najve\u0107ih darova Freudove misli jest da su ljudi nesvjesna bi\u0107a upravljana vi\u0161im silama. Od te spoznaje pro\u0161lo je vi\u0161e od stotinu godina. Niti dan danas navedena spoznaja tajne ljudskog uma nije pomogla \u010dovjeku da napreduje u dru\u0161tvenoj evoluciji. Upravo suprotno, svjedoci smo pada evolucije dru\u0161tvenosti.<\/p>\n

Ovo je jedan veliki eksperiment i vidjet \u0107emo dokle je \u010dovjek spreman trpjeti agresiju zbog navodne za\u0161tite \u017eivota. Peter Singer u kultnoj knjizi “Oslobo\u0111enje \u017eivotinja” navodi primjer eksperimenta gdje su “znanstvenici” stvorili mehani\u010dku majku koja je majmunu mladun\u010detu stvarala bol. Napravili su prvu la\u017enu majku, da bi nastavili dalje s eksperimentom.<\/p>\n

“Me\u0111utim nismo odustali. Napravili smo drugu la\u017enu majku koja bi se toliko sna\u017eno njihala da bi glava i zubi majmun\u010di\u0107a zveketali. Sve \u0161to je beba u\u010dinila bilo je to da se sve vi\u0161e i vi\u0161e stiskala k la\u017enoj majci. Tre\u0107i monstrum kojeg smo napravili imao je ugra\u0111eni \u017ei\u010dani okvir koji bi isko\u010dio i izbacio mali\u0161ana sa trbuha naprave. Mali\u0161an bi se nakon toga podigao s poda, sa\u010dekao da se okvir vrati u krpeno tijelo, te bi se opet stisnuo k majci surogatu. Na kraju smo napravili svoju majku-dikobraza. Ta bi majka na zapovijed izbacila o\u0161tre mjedene \u0161iljke po cijeloj povr\u0161ini svojeg trbuha. Premda su mali\u0161ani bili rastu\u017eeni tim o\u0161trim odbacivanjem, oni su jednostavno \u010dekali sve dok se \u0161iljci nisu povukli, te su se vratili i stisnuli k majci.”<\/p>\n

Ovakvo mu\u010denje mo\u017ee i\u0107i u nedogled, sve do smrti ako jedinka nema izlaza i nalazi se u nekom obliku kaveza. Kritika tezi da mu\u010denje mo\u017ee i\u0107i sve do smrti (kod ljudi) mo\u017ee biti povijesna \u010dinjenica da su tijekom povijesti pokrenuto na tisu\u0107e revolucija kada su ljudi bili potla\u010deni. Ako gledamo povr\u0161no na navedeni problem ostat \u0107emo u iluziji i zablude jer stoji \u010dinjenica: Ljudi ne di\u017eu revolucije jer su postali svjesni svojeg potla\u010denog polo\u017eaja, nego jer su vo\u0111e izgubile sposobnost i mo\u0107 odr\u017eavanja hijerarhije i strukture dru\u0161tva. Revolucije se doga\u0111aju samo i ako vladaju\u0107i vi\u0161e nemaju ideje, snage niti sredstava za odr\u017eavanje klasne podjele i strukture. Primjer nam mo\u017ee biti Kina ili Sjeverna Koreja. Autoriteti konstantno odr\u017eavaju svoju mo\u0107 i neprestano rade na odr\u017eavanju strukture dru\u0161tva \u0161to im omogu\u0107uje dr\u017eanje mase na uzdama. Naravno, iluzija je vjerovati da je kod nas ne\u0161to bolje. Njihova kontrola je izravna, kod nas je neizravna. Upravo je korona kriza pokazala pravo lice strukture mo\u0107i na zapadu.<\/p>\n

Dokle \u0107e \u010dovjek trpjeti da mu se gaze temeljna ljudska prava (da kupi kruh, a da se ne boji policije recimo), dokle \u0107e prihva\u0107ati licemjerne i dvostruke kriterije od svojih vo\u0111a, dokle \u0107e biti uvjetovani \u017eivotinjskim nagonom i po\u010deti \u017eivjeti kao ljudska bi\u0107a? Dokle?<\/p>\n

Dokle god \u010dovjek ne postane samostalno, autonomno i svjesno bi\u0107e, ne\u0107emo do\u017eivjeti napredak. Dokle god dru\u0161tvo ne\u0107e poticati razvoj individue, prihva\u0107anje agresije biti \u0107e normalna pojava. \u010covjeku \u0107e trebati jo\u0161 stolje\u0107a da postane ljudsko bi\u0107e u pravom smislu rije\u010di. Do tada \u0107e biti samo majmun u kavezu koji se ne\u0107e protiviti patnji jer nikada ne\u0107e biti svjestan da je mo\u017eda samo dio jednog eksperimenta. Na fizi\u010dkom nivou u evoluciji smo odmakli i stvorili svoj put. Pitanje jest jesmo li emotivno i mentalno evolucijski odrasli ili smo ostali na nivou nezrelog majmun\u010di\u0107a? Povijest je pokazala da se zato\u010denik u kavezu ne buni, ustaje samo kada okovi popuste. Krajnje je vrijeme je da se zapitamo jesmo li mi ljudska bi\u0107a ili majmuni zarobljeni u nevidljivom kavezu dru\u0161tvenog laboratorija?<\/p>\n

Kultovi su oduvijek uvijek imaju ceremonijsku odje\u0107u i maske. U pravilu vo\u0111e nikad nisu imali maske jer su morali dr\u017eati govore. Maske su bile samo za podre\u0111ene kao simbol \u0161utnje i pokoravanja. One su bile fizi\u010dka i simboli\u010dka distanca izme\u0111u \u010dlanova kulta. Izmjena informacija me\u0111u \u010dlanova nije po\u017eeljna jer komunikacija poti\u010de inteligenciju, poti\u010de na razmi\u0161ljanje, propitkivanje\u2026 Maske su im slu\u017eile da ih podsjete na podre\u0111en polo\u017eaj i da \u0107e tamo ostati.<\/p>\n

\u010covjek je rob gena jer potje\u010de od prirode. Za razliku od \u017eivotinje on je misaono bi\u0107e. U dana\u0161nje vrijeme postalo je nepo\u017eeljno misliti svojom glavom. Ljudi moraju za\u0161utiti i prepustiti se nagonu za pre\u017eivljavanje, odnosno trebaju ponovno postati \u017eivotinje. Biti \u010dovjek, ljudsko bi\u0107e koje ima svoja prava od ro\u0111enja odjednom je postalo nepo\u017eeljno i stran pojam. \u010covjek koji misli, uo\u010dava iracionalnosti, paradokse, propitkuje, postao je stranac u svojem svijetu. Tla\u010denje je uvijek tjeralo ljude da se probude, trgnu, da misle i bore se za slobodu \u2013 da budu ljudska bi\u0107a. Na kraju mo\u017eda to i jest njegova sudbina, ba\u0161 kao \u0161to je jednom netko kazao: Da bismo se prona\u0161li, moramo se ponekad i izgubiti.<\/p>\n

[1] Wikipedija<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to mase toleriraju iracionalno pona\u0161anje svojih vo\u0111a i kr\u0161enje ljudskih prava?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-297308","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297308","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=297308"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297308\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":297309,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297308\/revisions\/297309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=297308"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=297308"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=297308"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}