{"id":297260,"date":"2020-07-19T10:26:40","date_gmt":"2020-07-19T08:26:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=297260"},"modified":"2020-07-19T10:26:40","modified_gmt":"2020-07-19T08:26:40","slug":"aja-sofija-simbol-koji-ima-snagu-povezivanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/19\/aja-sofija-simbol-koji-ima-snagu-povezivanja\/","title":{"rendered":"Aja Sofija \u2013 simbol koji ima snagu povezivanja"},"content":{"rendered":"

Autor: Jozo \u0160ar\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

Na grebenu koji predstavlja ki\u010dmu anti\u010dkog Bizanta, car Konstantin poslije 326. po\u010dinje graditi crkvu posve\u0107enu Bo\u017eanskoj Mudrosti (Hagia Sofia). Bilo je zami\u0161ljeno da crkva postane najljep\u0161i ukras novog sredi\u0161ta Carstva, Novoga Rima. Desetak godina od po\u010detka gradnje car Konstantin umire, a crkva ostaje nedovr\u0161ena. Dovr\u0161ava je njegov nasljednik na carskom prijestolju, sin Konstancije. Crkva je posve\u0107ena u velja\u010di 360. Bila je to trobrodna bazilika zidana opekom. Na samom po\u010deku sljede\u0107eg stolje\u0107a stradat \u0107e u po\u017earu. Na njezinim temeljima car Teodozije (408-450) podi\u017ee novu petobrodnu baziliku koja je zavr\u0161ena 415. godine. Stolje\u0107e kasnije i ona \u0107e jednako kao i prva stradati u po\u017earu.<\/p>\n

Svega nekoliko tjedana nakon njezinog uni\u0161tenja, car Justinijan 532. po\u010deo je graditi novu crkvu. Justinijan je bio jedan od najmo\u0107nijih bizantskih careva koji je u velikoj mjeri kr\u0161\u0107anstvo podredio interesima dr\u017eave (do 4. st. kr\u0161\u0107anstvo je bilo jedan duhovni pokret na marginama rimskog dru\u0161tva). Osim \u0161to je generalno ulagao u infrastrukturu i vladavinu zakona, mo\u0107 i snagu Carstva kao i svoju osobnu \u017eelio je pokazati, kao svaki mo\u0107ni vladar kroz povijest, i kroz monumentalne gra\u0111evine kakve svijet do tada nije vidio. Najistaknutija je svakako bila crkva Svete Mudrosti. Podigao je tako\u0111er brojne crkve diljem Carstva. Do danas je sa\u010duvana njegova veli\u010danstvena bazilika nad \u0161piljom Isusova ro\u0111enja u Betlehemu, koju dijeli vi\u0161e kr\u0161\u0107anskih zajednica. Uz to, car je bio i teolog. Napisao je nekoliko teolo\u0161kih rasprava. Godine 553. sazvao je Pet ekumenski crkveni sabor. Njegov lik sa\u010duvan je na mozaiku crkve u Raveni. Prikazan je ako samosvjestan vladar, svjestan svoje veli\u010dine kao i veli\u010dine i mo\u0107i Carstva. Nakon smrti \u017eivjet \u0107e kao sveta\u010dki lik u bizantskoj duhovnoj tradiciji (u 12. st. je slu\u017ebeno progla\u0161en svetim). O tome svjedo\u010di i jedan mozaik iz 10. st. prona\u0111en u Svetoj Mudrosti. Prikazan je s modelom Aja Sofije koju prinosi u \u010dast Kristu i Bogorodici. (O povijesti i kulturnom blagu bazilike pi\u0161e op\u0161irno pravoslavni teolog i turisti\u010dki vodi\u010d u Istanbulu Dragan Vuki\u0107 u knjizi \u201eCarigrad oko vaseljene\u201c, Beograd 2009. Neke podaci u tekstu preuzeti su iz ove knjige.)<\/p>\n

Za gradnju Aja Sofije prikupio je najbolje graditelje onoga vremena. Rukovoditelji radova bili su Antemije iz Trala, matemati\u010dar, arhitekt i graditelj te Izidor iz Mileta, profesor geometrije<\/span><\/h1>\n

Za gradnju Aja Sofije prikupio je najbolje graditelje onoga vremena. Rukovoditelji radova bili su Antemije iz Trala, matemati\u010dar, arhitekt i graditelj te Izidor iz Mileta, profesor geometrije. Po njihovim je vodstvom radilo 100 majstora i 10.000 radnika nepunih 6 godina. Materijal je dovla\u010den iz svih dijelova Carstva. S obzirom na monumentalnost, crkva je relativno brzo zavr\u0161ena. Jedan suvremenik je napisao da je to bilo mogu\u0107e zahvaljuju\u0107i \u201eBo\u017ejoj milosti i uz pomo\u0107 an\u0111ela\u201c. Crkva je posve\u0107ena 27. prosinca 537. Svojom veli\u010dinom, ljepotom i arhitektonskim savr\u0161enstvom bila je ispunjenje Justinijanove \u017eelje, koji je, kako predaja ka\u017ee htio sagraditi gra\u0111evinu \u201ekoje nije bilo od Adamovog vremena niti \u0107e je ikada biti\u201c. Tako\u0111er mu se u usta stavljaju rije\u010di koje je na otvaranju crkve ushi\u0107eno izgovorio: \u201eSalamone, prevazi\u0161ao sam te!\u201c (misle\u0107i na \u017eidovskog kralja Salamona i hram koji je on napravio u Jeruzalemu, na mjestu gdje se danas nalazi poznata d\u017eamija Kupola nad stijenom).<\/p>\n

Povjesni\u010dar iz Antiohije, Evagrije Skolastik u 6. st. je napisao da je ljepota crkve takva da \u201enadilazi mo\u0107 opisivanja\u201c. Jedan je drugi povjesni\u010dar napisao da se \u201eodlikuje neopisivom ljepotom koja se ogleda u njezinoj veli\u010danstvenosti i skladu proporcija\u201c. Oltar, ikonostas, kri\u017eevi, ikone imali su neprocjenjivu umjetni\u010dku vrijednost. Gornje zone zidova bile su ukra\u0161ene rasko\u0161nim mozaicima. \u0160est tisu\u0107a svjetiljki u obliku grozdova osvjetljavalo je zdanje, a prije zalaska sunca zrake su padale kroz prozore na mozaike stvaraju\u0107i rajsko blje\u0161tavilo.<\/p>\n

Aja Sofija je bazilika s nekoliko kupola, tlocrt joj je skoro kvadratnog oblika. Duga je 77, a \u0161iroka 71.7 m. Gra\u0111evina zauzima povr\u0161inu od 7.500 m\u00b2 i me\u0111u najve\u0107im je crkvama po veli\u010dini u svijetu. Dvama redovima stupova podijeljena je na tri broda. Srednji je brod \u0161iri od bo\u010dnih i zavr\u0161ava apsidom u kojoj je prezbiterij. Iznad sredi\u0161njeg dijela bazilike je 54 m visoka kupola, promjera 32 m. Kupola se oslanja na \u010detiri luka koja dr\u017ee \u010detiri pilastra (stupa). Iznad bo\u010dnih la\u0111a su galerije.<\/p>\n

Pod crkve bio je od mramora, porfira i jaspisa, dok su zidovi oblo\u017eeni mramorom razli\u010ditih boja i \u0161ara. Pod kupolom, u podu je kvadratnim poljem povr\u0161ine 6 m\u00b2 bilo obilje\u017eeno mjesto za carevo prijestolje. To su mjesto Bizantinci simboli\u010dki smatrali sredi\u0161tem, pupkom svijeta<\/span><\/h2>\n

Pod crkve bio je od mramora, porfira i jaspisa, dok su zidovi oblo\u017eeni mramorom razli\u010ditih boja i \u0161ara. Pod kupolom, u podu je kvadratnim poljem povr\u0161ine 6 m\u00b2 bilo obilje\u017eeno mjesto za carevo prijestolje. To su mjesto Bizantinci simboli\u010dki smatrali sredi\u0161tem, pupkom svijeta. Prvo veliko o\u0161te\u0107enje crkva je pretrpjela u potresu 558, kada je sru\u0161ena sredi\u0161nja kupola. Izidor Mla\u0111i, ne\u0107ak Izidora iz Mileta podi\u017ee sada jo\u0161 vi\u0161u kupolu od prethodne.<\/p>\n

Sredi\u0161nja kupola u potpunosti pokriva sredi\u0161nji dio gra\u0111evine. Dvije polukupole koje se nastavljaju na sredi\u0161nju kupolu tako\u0111er \u0107e se uru\u0161iti nekoliko stolje\u0107a kasnije i odmah \u0107e biti obnovljene. Na njih se odmah nastavljaju jo\u0161 4 manje kupole. Aja Sofija je zanimljiva i po tome \u0161to sistem ovih kupola obuhva\u0107a cijelu gra\u0111evinu, osim bo\u010dnih brodova i galerija. Kupole, simboli nebeske visine, zidane su opekom, a sredi\u0161nja se sastoji od kri\u0161kastih dijelova, stabiliziranih nizom od 40 radijalno poredanih rebara izme\u0111u kojih se pri njihovog zavr\u0161etku, gdje se naslanjaju na konstrukciju, nalaze prozori kroz koje svjetlost pada na zlatnu povr\u0161inu kupole i reflektira se u sveti\u0161te. S isto\u010dne i zapadne strane kupola je prihva\u0107ena polukupolama koje odvajaju bo\u010dne la\u0111e od srednje. Stati\u010dki pritisak ogromne kupole neutraliziran je sistemom svodova, te ona izgleda lagano i \u010dini se kao da lebdi. Ispod velikih lukova je niz stupova (kolonada) koji odvajaju podkupolni prostor od bo\u010dnih la\u0111a a povezani su polulukovima (arkadama) kroz koje dolazi jo\u0161 svjetlosti. Crkva je zidana kvalitetnim kamenim blokovima povezanih olovom topljenim u glini koje je ispunilo procjepe i \u010dvrsto povezalo kamen. Unutarnje povr\u0161ine zidova oblo\u017eene su raznobojnim mramorom i kamenom. Dragan Vuki\u0107, turisti\u010dki vodi\u010d i zaljubljenik u ovu gra\u0111evinu pi\u0161e: \u201eKada \u010dovek u\u0111e u crkvu, pomisli da se nalazi u polju sa cve\u0107em, jer je zadivljuju\u0107e ono \u0161to u njoj cveta, purpur ili zelenilo, ljubi\u010dasto ili blistavo bijelo.\u201c Dok su u crkvi gorjele brojne svije\u0107e, ostala su zapisana svjedo\u010danstva toga jedinstvenog duhovnog ugo\u0111aja.<\/p>\n

Smisao sakralne umjetnosti je u tome da one koji ve\u0107 poznaju sadr\u017eaj vjere preko boja i likova podsje\u0107a na glavne sadr\u017eaje vjere<\/span><\/h2>\n

Osim savr\u0161enih arhitektonskih rje\u0161enja, zidovi Svete Sofije \u010duvaju reprezentativna djela sakralne bizantske umjetnosti od neprocjenjive vrijednosti. Smisao sakralne umjetnosti je u tome da one koji ve\u0107 poznaju sadr\u017eaj vjere preko boja i likova podsje\u0107a na glavne sadr\u017eaje vjere. Primjerice u apsidi (polukru\u017ena kupola iza oltara) mozaik prikazuje Djevicu Mariju na tronu bez naslona s djetetom Isusom u krilu. Marijina crna odje\u0107a u kontrastu je sa zlatom pozadinom i zlatom Isusom odje\u0107om. Ova kombinacija boja nosi za kr\u0161\u0107ane sna\u017enu teolo\u0161ku poruku. Zlatna boja na mozaiku je metafizi\u010dki simbol besmrtnosti, simbol Bo\u017eje prisutnosti i objave, dok Marijina crna boja simbolizira ljudskost koju Krist prihva\u0107a sa svim uvjetovanostima i spa\u0161ava je od propasti.<\/p>\n

Mozaik iznad Carskih vrata crkve (10. st.) prikazuje cara Lava VI. kako kle\u010di pokraj Kristovih nogu u s izrazom pokajanja zbog svojih grijeha, dok otvorene ruke simboliziraju njegovu spremnost prihva\u0107anja milosti opro\u0161tenja grijeha. Kristovo blago lice odgovara na njegovu molbu blagoslovom desne ruke (raspored prstiju simbolizira bit kr\u0161\u0107anstva, tri skupljena prsta simbol su Trojstva, a dva odvojena simboliziraju Kristovu ljudsku i bo\u017eansku narav) i rije\u010dima iz evan\u0111elja koje dr\u017ei u desnoj ruci: \u201eMir vama!\u201c i \u201eJa sam svjetlost svijeta\u201c. Iznad cara, prikazana je Marija kao njegova zagovornica kod Krista \u010diji je pogled na mozaiku usmjeren u Krista, dok se s lijeve strane nalazi lik arhan\u0111ela Mihaela koji je okrenut prema gledatelju mozaika. Prikazan je kao onaj koji se brine za spasenje svih ljudi. Mozaikom se htjela pokazati vjera da je Krist jedini gospodar svijeta, a da carska vlast ima smisla samo ako je krase osobine poniznosti i pokajanja. I dalje, umjetnik kroz figuru cara koji je u simboli\u010dkom smislu predstavnik ljudskog roda \u0161alje poruku da su poniznost i pokajanje bitni dio kr\u0161\u0107anske duhovnosti i jedini put do Boga.<\/p>\n

Osim ova dva, postoje jo\u0161 brojni mozaici koji kroz savr\u0161eni umjetni\u010dki prikaz prenose duhovnu pri\u010du i poruku. Kasnije su nadodani neki elementi islamske umjetnosti o kojima nisam kompetentan govoriti.<\/p>\n

Aja Sofija \u010duva tragove bizantskoga carstva od njegovog po\u010detka do kraja. Za pravoslavne kr\u0161\u0107ane ima jednako zna\u010denje kao \u0161to crkva sv. Petra u Rimu ima za katolike. Jedna je od najva\u017enijih gra\u0111evina svjetske arhitekture uop\u0107e<\/span><\/h2>\n

Aja Sofija \u010duva tragove bizantskoga carstva od njegovog po\u010detka do kraja. Za pravoslavne kr\u0161\u0107ane ima jednako zna\u010denje kao \u0161to crkva sv. Petra u Rimu ima za katolike. Jedna je od najva\u017enijih gra\u0111evina svjetske arhitekture uop\u0107e. Prema povjesni\u010darima, uvelike je utjecala na osmansku arhitekturu. U crkvi su se zbili va\u017eni doga\u0111aji za Crkvu i svijet, da spomenemo samo dva crkvena koncila te doga\u0111aj iz lipnja 1054. kada je papin izaslanik izop\u0107io carigradskog patrijarha Mihaila i njegove istomi\u0161ljenike, dok je Patrijarh \u010detiri dana kasnije uzvratio istom mjerom. Tako se pod krovom Svete Sofije kr\u0161\u0107anstvo rascijepilo na isto\u010dno i zapadno. Trebat \u0107e tisu\u0107u godina da se odnosi bitno poprave i po\u010dne govoriti o ujedinjenju. Valja spomenuti kako su kri\u017earske bande 1204. temeljito oplja\u010dkale crkvu i Carigrad, a grad su dr\u017eali pod okupacijom do 1261. Poslije kri\u017eara Aja Sofija nije uspjela vi\u0161e dobiti onaj sjaj kakav je prije imala. Dva sna\u017enija o\u0161te\u0107enja zbog potresa, nakon kojih \u0107e ubrzo biti obnovljena, crkva \u0107e pretrpjeti u 14. stolje\u0107u. 29. 5. 1453. Osmanlije zauzimaju Carigrad i samo dva dana poslije pretvaraju ovu najva\u017eniju crkvu isto\u010dnog kr\u0161\u0107anstva u d\u017eamiju. Aja Sofija tako skoro preko no\u0107i postaje islamska bogomolja. U me\u0111uvremenu su joj dodana 4 minareta a kr\u0161\u0107anske umjetnine prekrivene su malterom. Aja Sofija \u0107e toj namjeni slu\u017eiti sve do 1935. kada je tada\u0161nja vlast sekularne Turske pretvara u muzej. Aja Sofija ostaje muzej sve do ove nove odluke aktualnog turskog predsjednika kojom se ponovno pretvara u d\u017eamiju.<\/p>\n

Tim povodom, u razgovoru za talijanski list La Stampa (12. 7. 2020.), Soner Capatay, direktor Turskog istra\u017eiva\u010dkog programa u Washingtonskom institutu za Bliski istok i autor knjige \u201eErdogan, novi sultan\u201c, obja\u0161njava zbog \u010dega je Erdogan \u017eelio donijeti ovu odluku. Smatra da za to postoji vi\u0161e razloga. Kao \u0161to je, smatra on, Ataturk htio pretvaranjem Aja Sofije u muzej dati znak da je Turska sekularna dr\u017eava, Ergodan sada ho\u0107e poslati sna\u017enu simboli\u010dnu poruku o svojoj ideji Turske. Uz to postoji jo\u0161 i Erdoganov osobni razlog. Istanbul je za njega simboli\u010dki grad, u njemu je ro\u0111en i zapo\u010deo uspon politi\u010dke karijere kao njegov gradona\u010delnik. Na ovaj na\u010din sada \u017eeli vezati povijest grada uz svoje ime. Na koncu bi ovim mogao pridobiti ne\u0161to starijih religioznih bira\u010da koji se osje\u0107aju \u017ertvama ranijih lai\u010dkih elita. Capatay smatra da \u0107e ovaj potez privremeno pridonijeti njegovoj popularnosti koja je prili\u010dno uzdrmana jer se Turska nalazi u dubokoj ekonomskoj krizi, a uz to ve\u0107 je na pro\u0161lim lokalnim izborima izgubio \u0161est va\u017enih gradova. Ali je, tvrdi Capatay, na ovaj na\u010din postao krivac \u0161to \u0107e slika o Turskoj u svijetu biti negativna, a Turska je oduvijek va\u017eila kao tolerantna zemalja. Prema njemu, Erdogan ovim \u010dini Turskoj nepovratnu \u0161tetu. Prema istra\u017eivanju kojeg navodi Capatay, ve\u0107ina Turaka bila je protiv pretvaranja Aja Sofije u d\u017eamiju.<\/p>\n

U srednjem vijeku i ranije dok je odre\u0111ena religija bila slu\u017ebena ideologija dr\u017eave (carstva) i slu\u017eila kao jedan od glavnih kohezivnih faktora dru\u0161tva bilo je \u201erazumljivo\u201c da dvije slu\u017ebene ideologije ne mogu postojati u jednoj dr\u017eavi, ili barem da ne mogu u\u017eivati jednaka prava<\/span><\/h2>\n

U srednjem vijeku i ranije dok je odre\u0111ena religija bila slu\u017ebena ideologija dr\u017eave (carstva) i slu\u017eila kao jedan od glavnih kohezivnih faktora dru\u0161tva bilo je \u201erazumljivo\u201c da dvije slu\u017ebene ideologije ne mogu postojati u jednoj dr\u017eavi, ili barem da ne mogu u\u017eivati jednaka prava. Sre\u0107a je bila u tome ako osvaja\u010di ne bi uni\u0161tili kulturne i duhovne spomenike pokorenog naroda nego bi ih, u kontekstu vlastitog duhovnog narativa, modificirali i kao takve prihvatili kao vlastite simbole. Time bi kultura i duhovnost pokorenog naroda postala va\u017ean dio identiteta pobjednika. U tom kontekstu bi trebalo promatrati va\u017enost Aja Sofije i kompletnog prebogatog kulturnog naslije\u0111a Bizanta za identitet ne samo ljudi u Turskoj nego i na cijelom prostoru nekada\u0161njeg Otomanskog Carstva. Problem je me\u0111utim \u0161to \u017eivimo u vrijeme kada se identitet shva\u0107a usko nacionalisti\u010dki, u kojem su narativi zatvoreni, isklju\u010divi, konfrontacijski i iracionalni. Religiji se ne pristupa kao antropolo\u0161koj \u010dinjenici ili potrebi unutar koje se tra\u017ei smisao ra\u0111anja, \u017eivljenja, trpljenja, umiranja…, nego ona sa svojom simbolikom, uz insistiranje na \u010disto\u0107i jezika, postaje najva\u017eniji dio nacionalnog identiteta, ono po \u010demu se jedna skupina razlikuje od druge. Ljudi koji tako shva\u0107aju identitet polako se, zajedno sa skupinama istomi\u0161ljenika, pretvaraju u o\u010dajne monade koje se samoizop\u0107uju iz \u017eivota, jer gube slobodu i individualnost, i proklinju druge zbog samoskrivljene nesre\u0107e.<\/p>\n

U nacionalisti\u010dkom narativu historijski doga\u0111aji se ne gledaju u svom kontekstu nego ih se prilago\u0111ava za potrebe aktualne ideologije. Zbog toga je ovaj potez turskog predsjednika velika \u0161teta ne samo za Tursku nego za svijet. Jedan mo\u0107ni svjetski simbol okupljanja, dijaloga, zajedni\u010dkog povijesnog identiteta, simbol ljudske \u010de\u017enje za besmrtno\u0161\u0107u, turski predsjednik \u017eeli pretvoriti u nacionalisti\u010dki simbol isklju\u010divosti. To se mo\u017ee vidjeti po reakcijama diljem svijeta onih koji podr\u017eavaju ovu odluku. Sre\u0107a je u tome \u0161to dobar dio Turaka ne podr\u017eava ovaj potez, a sve manji broj njih i politiku autokratskog predsjednika koji uz pomo\u0107 terorista iz cijeloga svijeta narod susjedne Sirije dr\u017ei u bijedi i o\u010daju rata kojem se jo\u0161 ne vidi kraj. Militaristi\u010dkom politikom i prema drugim susjedima, osobito Kurdima u Iraku, te sada na rubu otvorenog rata s Egiptom u Libiji, Ergodan pravi dugoro\u010dno veliku \u0161tetu turskom narodu i cijelom Bliskom istoku.<\/p>\n

Kako malo treba da se po\u010dnu uru\u0161avati kroz pro\u0161lost strpljivo gra\u0111eni odnosi me\u0111u ljudima i narodima. Dovoljan je jedan vo\u0111a koji svojom privremenom politi\u010dkom mo\u0107i i silinom mo\u017ee zaslijepiti mase nesretnika koje ga slijede. Kada je Turska u pitanju, sre\u0107a je u tome \u0161to je to veliki narod koji \u0107e vjerojatno uspjeti odbaciti la\u017e i obmane i ne\u0107e dopustiti da dru\u0161tvo sklizne u tamnu stranu religijske isklju\u010divosti i nacionalizma te da \u0107e Aja Sofija ponovno postati simbol zajedni\u010dke duhovne i kulturne povijesti \u010dovje\u010danstva u kojoj je Turska imala, i nadamo se da \u0107e i dalje imati istaknuto mjesto. Aja Sofija je tijekom duge povijesti pre\u017eivjela razli\u010dite vladare i povijesne promjene, zasigurno \u0107e pre\u017eivjeti i Erdogana i ponovno postati mjesto u kojem \u0107e se svako ljudsko bi\u0107e s duhovnim afinitetom dobro osje\u0107ati.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aja Sofija je tijekom duge povijesti pre\u017eivjela razli\u010dite vladare i povijesne promjene, zasigurno \u0107e pre\u017eivjeti i Erdogana i ponovno postati mjesto u kojem \u0107e se svako ljudsko bi\u0107e s duhovnim afinitetom dobro osje\u0107ati.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[685,686,687],"class_list":["post-297260","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","tag-aja-sofija","tag-erdogan","tag-vizantija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=297260"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297260\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":297261,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297260\/revisions\/297261"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=297260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=297260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=297260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}