Istra\u017eivanje je razmatralo kako su ljudi informisani o vakcinama preko razli\u010ditih kanala komunikacije i otkrilo je da je oko 2.500 odraslih Amerikanaca – oko 20 odsto ispitanika – pogre\u0161no informisano o ovoj temi. “Ovako visok nivo dezinformacija u ovoj oblasti je zabrinjavaju\u0107i, jer mo\u017ee imati veliki uticaj na stope vakcinacije, a neophodno je da one budu visoke kako bi se odr\u017eao kolektivni imunitet”, obja\u0161njavaju nau\u010dnici.<\/p>\n
“Prou\u010davanje obrazaca upotrebe informacija u razli\u010ditim medijima pomoglo nam je da objasnimo promjenu nivoa dezinformacija”, obja\u0161njavaju istra\u017eiva\u010di. Tako su ispitanici koji su pokazali ve\u0107u izlo\u017eenost informacijama o boginjama i MMR vakcini na dru\u0161tvenim medijima, bili nedovoljno informisani o vakcinama. Nasuprot tome, procenat neinformisanih se smanjuje me\u0111u onima koji su preferirali tradicionalne medije.<\/p>\n
Prema rije\u010dima Dominika Stekule iz Anenber\u0161kog centra za javnu politiku i vode\u0107eg autora studije, “ljudi koji su dolazili do informacija preko tradicionalnih medija imali su manju vjerovatno\u0107u da podr\u017ee la\u017ene tvrdnje o vakcinaciji”.<\/p>\n
Rezultati sugeri\u0161u da dru\u0161tvene mre\u017ee sadr\u017ee veliku koli\u010dinu dezinformacija o vakcinaciji, dok tradicionalni mediji vjerovatnije odra\u017eavaju nau\u010dni konsenzus o njenim koristima i sigurnosti, tvrde istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
La\u017ene informacije brzo se \u0161ire. Rezimiraju\u0107i neke brojke koje su proistekle iz studije, nau\u010dnici su, izme\u0111u ostalog, primijetili da:<\/p>\n
– 18 odsto ispitanika pogre\u0161no tvrdi da vakcine izazivaju autizam<\/p>\n
– 15 odsto pogre\u0161no tvrdi da su vakcine pune toksina<\/p>\n
– 20 odsto pogre\u0161no potvr\u0111uje da je za roditelje bolje da odaberu kako odlo\u017eiti ili distribuirati vakcine<\/p>\n
– 19 odsto potvr\u0111uje da je bolje razviti imunitet zara\u017eavanjem nego vakcinacijom<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su tako\u0111e otkrili da nivo povjerenja u medicinske stru\u010dnjake uti\u010de na uvjerenja neke osobe o vakcinaciji. Prema tome, “nizak nivo povjerenja u medicinu podudara se sa vjerovanjem u pogre\u0161ne informacije o vakcinama”, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
Dalje, studija je pokazala da se ta dezinformacija vremenom pokazala otpornom.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di napominju da iako nalazi pokazuju samo korelaciju izme\u0111u medijskog izvje\u0161tavanja i stavova pojedinca, a ne uzro\u010dno – posljedi\u010dno, ovi nalazi ne uti\u010du na efektivnost nacionalnih kampanja za vakcinaciju, uloge zdravstvenih radnika u tretmanu dezinformacija kao i dru\u0161tvenog uticaja prevara koje se brzo \u0161ire dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n
<\/p>\n
Nalazi dolaze u vrijeme kada se nekoliko zemalja raspravlja o tome da li da poo\u0161tri svoje zakone u vezi sa vakcinacijom i u kojima su razni mediji pokazali sve ve\u0107e interesovanje za promociju ta\u010dnih informacija. Istra\u017eiva\u010di, sa svoje strane, zaklju\u010duju da je “pove\u0107anje koli\u010dine sadr\u017eaja u korist vakcinacije u medijima korisno na du\u017ei rok”. (Izvor: Nacionalna geografija)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ljudi koji se oslanjaju na dru\u0161tvene mre\u017ee kao izvor informacija vjerovatnije \u0107e biti pogre\u0161no informisani o vakcinama nego oni koji se oslanjaju na tradicionalne medije. To je samo jedan od zaklju\u010daka izvedenih iz studiji koju je sprovedena na Centru Anenberg za javnu politiku pri Univerzitetu u Pensilvaniji, objavljeno je u \u010dasopisu Nacionalna geografija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-297102","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=297102"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297102\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":297103,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297102\/revisions\/297103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=297102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=297102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=297102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}