Hrvatski mikrobiolog profesor Gordan Lauc, jedan od \u010dlanova te grupe koja je okupila 51 nau\u010dnika, ka\u017ee da je rije\u010d o velikoj studiji koja pokazuje sezonski u\u010dinak virusa SARS-CoV-2 u koju je uklju\u010deno 6.914 pacijenata hospitalizovanih zbog korona virusa i 37.187 osoba koje su samostalno prijavljivale simptome korone u Velikoj Britaniji.<\/p>\n
“Pra\u0107en je individualni tok bolesti 6.914 hospitalizovanih pacijenata. U svim bolnicama je uo\u010deno da se smrtnost znatno smanjila. Za to postoji vi\u0161e mogu\u0107ih obja\u0161njenja, ali istra\u017eivanje upu\u0107uje da je najvjerovatnije obja\u0161njenje promjena temperature, tj. dolazak prolje\u0107a”, ka\u017ee Lauc i nagla\u0161ava da se virus nije promijenio, ve\u0107 je rije\u010d o u\u010dinku koji je posledica uslova u kojima virus djeluje na \u010dovjeka.<\/p>\n
Objasnio je i da molekularni mehanizmi koji su podloga sezonske prirode respiratornih virusa uklju\u010duju dva klju\u010dna elementa: glikane i vla\u017enost vazduha.<\/p>\n
“Problem u sezoni grijanja je \u0161to je relativna vla\u017enost vazduha u grijanim prostorima vrlo niska, \u0161to inaktivira na\u0161u mukoznu barijeru i omogu\u0107ava virusima da se lak\u0161e \u0161ire”, ka\u017ee Lauc.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, \u010dini se da je prestanak grijanja umanjio te\u017einu simptoma u cijeloj Evropi, ali to na\u017ealost zna\u010di da se virus zapravo nije promijenio.<\/p>\n
Zato bismo, isti\u010de, po\u010detkom sezone grijanja mogli ponovo imati vi\u0161e te\u0161kih oblika bolesti, rekao je Lauc za zagreba\u010dki Ve\u010dernji list, prenosi Tanjug.<\/p>\n
U sezoni grijanja bez dodatnog ovla\u017eivanja vazduha, u grijanim prostorima relativna vla\u017enost vazduha mo\u017ee biti i ispod 20 odsto, \u0161to, kako ka\u017ee, isu\u0161uje na\u0161u mukoznu barijeru i onemogu\u0107ava efikasno uklanjanje virusa, a to pogoduje progresiji bolesti.<\/p>\n
Kako je naveo i na svojoj Fejsbuk stranici, u ve\u0107em dijelu svijeta trenutno je manje smrtnih slu\u010dajeva, a pao je i broj te\u0161kih slu\u010dajeva, samo jo\u0161 nije jasno da li je smanjen broj te\u0161kih slu\u010dajeva posledica sezone ili smanjenog broja infekcija zbog socijalnog distanciranja.<\/p>\n
Lauc ka\u017ee i da osim uticaja na preno\u0161enje virusa, toplo vrijeme mo\u017ee uticati i na sposobnost ljudi da se bore protiv virusa i tako sprije\u010de razvoj te\u0161kog oblika bolesti.<\/p>\n
Iako je to u ovom trenutku dobra vijest, isti\u010de Lauc, to na\u017ealost zna\u010di da bi s povratkom zime mogao ponovo da nastupi te\u017ei \u201ezimski\u201c COVID -19.<\/p>\n
\u201cA, \u010dini se da to upravo sada vidimo na ju\u017enoj hemisferi gdje sada po\u010dinje zima i vidimo sve vi\u0161e te\u0161ko oboljelih”, naveo je Lauc.<\/p>\n
Nisu, me\u0111utim, ni nau\u010dnici jedinstveni. Prof. Stipan Jonji\u0107, pro\u010delnik Zavoda za histologiju i embriologiju i \u0161ef Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Rije\u010dkog univerziteta, ka\u017ee da do sada jo\u0161 uvijek nema \u010dvrstih nau\u010dnih dokaza koji bi potkrijepili tezu o sezonalnosti novog korona virusa.<\/p>\n
“Nauka uvijek tra\u017ei potvrde, to je tako, ali se nikada nipo\u0161to ne bih sva\u0111ao sa kolegama niti ih dovodio u pitanje, nikako\u201d, rekao je i kao primjer naveo Indiju, gde je, ka\u017ea, sada u\u017easna situacija sa virusom, a veoma je toplo. Dakle, isti\u010de, ne vidim da je toplina tamo pomogla, odnosno da se pokazala sezonalnost virusa. Ali, mo\u017eda grije\u0161im, to je mogu\u0107e, naravno”, dozvoljava Jonji\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Smrtnost od covid -19 znatno se smanjila dolaskom toplijih dana, pokazala je studija me\u0111unarodne grupe nau\u010dnika sa\u010dinjena u osam evropskih i 15 kineskih bolnica.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-297052","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=297052"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":297054,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/297052\/revisions\/297054"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=297052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=297052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=297052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}