{"id":29661,"date":"2009-05-24T12:15:43","date_gmt":"2009-05-24T12:15:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=29661"},"modified":"2009-05-24T12:15:43","modified_gmt":"2009-05-24T12:15:43","slug":"dan-slovenske-pismenosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/05\/24\/dan-slovenske-pismenosti\/","title":{"rendered":"Dan slovenske pismenosti"},"content":{"rendered":"<p>Zajedni\u010dki praznik Svetog Kirila i Metodija ustanovljen je u Rusiji 1863. godine, kada je slavljena hiljadugodi&scaron;njica moravske misije svetitelja i kada je praznik progla&scaron;en za Dan slovenske pismenosti prihva\u0107en i kod drugih slovenskih naroda. <\/p>\n<p>Praznik se proslavlja uvijek 24. maja kao sje\u0107anje na taj dan 863. godine kada su svetitelji Kirilo i Metodije, posle sve\u010danosti u \u010dast obnove Carigrada krenuli na misionarski put u Moravsku. <\/p>\n<p>Za solunskom bra\u0107om ostao je neizbrisiv trag od velikog zna\u010daja za sve slovenske narode a to su slovenska liturgija i tradicija pojanja slavljenja Boga na sopstvenom jeziku, a njihove reforme ozna\u010dile su i po\u010detak slovenske religiozne kulture.<\/p>\n<p>Dan slovenske pismenosti je prilika za podse\u0107anje na zasluge svete bra\u0107e koji su prevodili bogoslu\u017ebene knjige i apologetskih djela na jezike Slovena.<\/p>\n<p>U 9. vijeku, kada su \u0106irilo i Metodije uspjeli da uvjere crkvenu javnost da hebrejski, latinski i gr\u010dki nisu jedini bogoslu\u017ebeni jezici i da slovenske jezike uvedu u pravoslavnu liturgiju, podjela crkve je ve\u0107 bila gotovo svr&scaron;en \u010din. <\/p>\n<p>\u0106irila i Metodija je u Centralnu Evropu kao misionare poslao imperator Konstantinopolja a u Rimu im je, uprkos primjedbama koje su stizale sa svih strana, papa povjerio zadatak da osnuju &quot;Crkvu centra&quot;.<\/p>\n<p>Ova zamisao crkve koja ne bi bila ni zapadna ni isto\u010dna sa sop&scaron;tvenim liturgijskim jezikom, koja nije za\u017eivjela, sprije\u010dila bi, kako danas vjeruju neki teolozi, milenijumsku protivrje\u010dnost i podjelu na &#8211; latinsku crkvu i ostatak svijeta.<\/p>\n<p>Uprkos svesrdnoj podr&scaron;ci moravskog kneza Rastislava, nailazili su na mnoge prepreke i posebno otpor zapadno-germanskog svje&scaron;tenstva, koje se protivilo upotrebi slovenskog narodnog jezika u crkvenoj slu\u017ebi.<\/p>\n<p>Poslije Kirilove smrti, u Rimu 869. godine, Metodije je sam nastavio borbu za slovensko bogoslu\u017eenje. Pred kraj \u017eivota je u Moravskoj na slovenski jezik preveo Bibliju i jedan gr\u010dki nomokanon &scaron;to je tako\u0111e bio jedan od razloga velikog protivljenja zapadnog svje&scaron;tenstva na \u010diji je zahtjev Metodije osu\u0111en na tamnicu.<\/p>\n<p>Metodije je umro u Velegradu 885. godine. <\/p>\n<p>Misiju Kirila i Metodija nastavili su njihovi u\u010denici koji su tako\u0111e proganjani i osu\u0111ivani kao sljedbenici ogor\u010dene borbe za narodni jezik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Praznik slovenskih svetitelja \u0106irila i Metodija danas obilje\u017eavaju sve slovenske zemlje kao praznik sveslovenskog prosvjetiteljstva i sje\u0107anje na misionarstvo i vizionarstvo svete bra\u0107e iz Soluna iz vremena jedinstvene hri&scaron;\u0107anske crkve<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-29661","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=29661"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29661\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=29661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=29661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=29661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}