{"id":296459,"date":"2020-07-10T08:49:39","date_gmt":"2020-07-10T06:49:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=296459"},"modified":"2020-07-10T08:49:52","modified_gmt":"2020-07-10T06:49:52","slug":"urokljive-oci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/10\/urokljive-oci\/","title":{"rendered":"Urokljive o\u010di"},"content":{"rendered":"<p>\u201cUrok\u201d, u stvar, i govori o jednom fenomenu: \u010dim se koncentriramo na ne\u0161to ili nekog, odmah stupimo u fini energetsko-informacijski kontakt, a da nismo toga ni svjesni.<\/p>\n<p>Izme\u0111u nas nastaje nevidljiva \u2018cjev\u010dica\u2019 kroz koju dobijamo tu\u0111u informaciju i dajemo svoju. Takav kontakt mo\u017ee biti iscjeljuju\u0107i, ali i sa te\u017eim posljedicama jer iz najboljih pobuda mo\u017eemo unijeti pomutnju u tu\u0111i organizam prodiru\u0107i mislima u njegov unutarnji \u2018sistem upravljanja\u2019.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina \u010dak i ne zna da posjeduje takve sposobnosti, ali svako mo\u017ee provjeriti koliko je jak u toj oblasti.<\/p>\n<p>Na primjer, ako uporno gledate u potiljak nekoj osobi i to je natjera da se okrene, zna\u010di da imate dovoljno jaku energiju i trebate biti vrlo oprezni jer nesvjesno mo\u017eete poremetite tu\u0111u unutra\u0161nju harmoniju, navodi se u jednom tekstu objavljenom na sajtu atma.hr.<\/p>\n<p>Bioenergeti\u010dari smatraju da je pogled naro\u010dito opasno ubojito oru\u017eje. Ka\u017eu da je to svojevrsno o\u0161tro \u0161ilo koje mo\u017ee ne samo da ogrebe na\u0161u nevidljivu drugu &#8216;ko\u017eu&#8217;, nego i da je probu\u0161i i da prodre unutar organizma i na taj ga na\u010din reprogramira pi\u0161e u tekstu na sajtu conopljanews.net.<\/p>\n<p>Kako se o\u0161te\u0107uje na\u0161 nevidljivi oklop?<\/p>\n<p>Ispostavlja se da on nije jednake debljine na svim mjestima. Ima veoma osjetljivih zona gdje se veoma lako napravi &#8216;rupa&#8217;. Du\u017ei period su isto\u010dnja\u010dki monasi i majstori borila\u010dkih vje\u0161tina tajno \u010duvali znanje o tim \u010dudesnim ta\u010dkama i prenosili to znanje od u\u010ditelja na u\u010denika. Ali, danas nauka dosta zna o tim ta\u010dkama. To su takozvane &#8216;biolo\u0161ki aktivne ta\u010dke&#8217; preko kojih organizam aktivno razmjenjuje energiju sa spolja\u0161njim svijetom. Saznaje se tako\u0111e da je svaka ta\u010dka povezana sa odre\u0111enim unutra\u0161njim organom i da se preko te ta\u010dke mo\u017ee promijeniti energetika tog organa &#8211; pomo\u0107u igala, lasera, pritiskom, zagrijavanjem, a vjerovatno i pogledom.<\/p>\n<p>Naro\u010dito osjetljive bioaktivne zone su na\u0161e o\u010di. Dokazano je da je du\u017eica oka povezana sa svim unutra\u0161njim organima. Do ovog otkri\u0107a su 60-tih godina pro\u0161log vijeka nezavisno jedan od drugog do\u0161li I.Pekceli i N.Lilkvist. Zanimljiva je predistorija otkri\u0107a koje se u stvari desilo u \u0161umi kada je ma\u0111arski dje\u010dak Ignac poku\u0161ao da dohvati gnijezdo sove. Sova se hrabro borila ne bi li odbranila svoje potomstvo. Kratak okr\u0161aj se zavr\u0161io tako da je sovi slomljena noga. Tog trenutka se na \u017eutoj du\u017eici pti\u010dijeg oka pojavila crna pruga. Napada\u010d je bio toliko prenera\u017een da je to upamtio za cio svoj \u017eivot. Ovaj dje\u010dak je bio budu\u0107i \u010duveni ljekar Pekceli, pi\u0161e conopljanews.net.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i otkri\u0107u projekcionih zona na du\u017eici ova, dijagnosticiranje oboljenja prema o\u010dima danas vi\u0161e nije privilegija tradicionalne medicine. Iridodijagnostika se veoma \u010desto koristi u savremenoj medicini. Kod oboljenja odre\u0111enog organa odgovaraju\u0107a projekcija na du\u017eici mijenja boju &#8211; u po\u010detnoj fazi oboljenja postaje svjetlija, kao da uve\u0107ava iscjeljuju\u0107i protok svjetlosti u odgovaraju\u0107i organ, a u hroni\u010dnoj fazi postaje tamna.<\/p>\n<p>Tako se name\u0107e sasvim prirodan zaklju\u010dak: preko o\u010diju ne samo da se mo\u017ee saznati o stanju unutra\u0161njeg organa nego se mo\u017ee i djelovati na njih. Kakvo \u0107e to delovanje biti zavisi od informacije koja kroz njih sti\u017ee, a ona mo\u017ee da bude veoma razli\u010dita. Prema tome, pa\u017eljivo prema o\u010dima, kako svojim, tako i tu\u0111im, konstatuje se na kraju teksta objavljenog u conopljanews.net.<\/p>\n<p>Srpski etnolog Dragomir Antoni\u0107 ka\u017ee da ove pojave nau\u010dnici danas nazivaju razli\u010ditim imenima, ali kada opisuju stanje, ono se u potpunosti poklapa sa narodnim vjerovanjem.<\/p>\n<p>Osim \u0161to mo\u017ee biti urokljivo\u2026<\/p>\n<ul>\n<li>Ljudsko oko mo\u017ee razlikovati deset miliona boja.<\/li>\n<li>O\u010di se po\u010dinju razvijati dvije nedjelje nakon za\u010de\u0107a.<\/li>\n<li>Ljudsko oko vidi otprilike 500 nijansi sive.<\/li>\n<li>Nemogu\u0107e je kinuti ako su o\u010di otvorene.<\/li>\n<li>Oko nikad ne spava, stalno radi.<\/li>\n<li>U budnom stanju, deset posto vremena o\u010di su zatvorene \u2013 dok trep\u0107emo.<\/li>\n<li>Trepnemo otprilike 12 puta u minuti.<\/li>\n<li>I o\u010di mogu izgorjeti na suncu.<\/li>\n<li>Mi\u0161i\u0107i koji upravljaju o\u010dima najja\u010di su naspram svoje veli\u010dine.<\/li>\n<li>Ljudi plavih o\u010diju bolje podnose alkohol i skloniji su alkoholizmu.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vjerovanje da postoje uroci i urokljive o\u0107i rasprostranjeno je u cijeloj Evropi, Aziji, Africi, kod ameri\u010dkih Indijanaca. \u010cim se neko razboli od nepoznate bolesti ili koko\u0161ke prestanu da nose jaja, ili stoka po\u010dne krepavati &#8211; vjeruje se da je to od uroka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277735,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-296459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/296459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=296459"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/296459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":296460,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/296459\/revisions\/296460"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277735"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=296459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=296459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=296459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}