{"id":295784,"date":"2020-07-05T05:26:38","date_gmt":"2020-07-05T03:26:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=295784"},"modified":"2020-07-04T21:34:27","modified_gmt":"2020-07-04T19:34:27","slug":"prazan-hod-slovenskih-prosvjeda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/05\/prazan-hod-slovenskih-prosvjeda\/","title":{"rendered":"Prazan hod slovenskih prosvjeda"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Gregor Ka\u0161man\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107 tjednima biciklama i pje\u0161ke prosvjednici u Ljubljani i ostalim slovenskim gradovima prosvjeduju protiv vlade Janeza Jan\u0161e. Me\u0111utim, radi se o prosvjedima srednjoklasne provenijencije, fokusiranima na Jan\u0161inu autoritarnost, koji potpuno zanemaruju (post)epidemijsku slovensku ekonomiju koja \u0107e se zasnivati na brutalnoj i autoritarnoj eksploataciji radni\u010dke klase.<\/p>\n<p>Epidemija koronavirusa Sloveniju je zatekla to\u010dno u trenutku kad je na premijersko mjesto po tre\u0107i put sjeo vo\u0111a Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Jan\u0161a. Uz pomo\u0107 gra\u0111anskih stranaka centra uspjelo mu je formirati vladu protiv koje se ve\u0107 devet petaka zaredom odvijaju masovni protesti. Gdje se skriva okida\u010d prosvjednog raspolo\u017eenja i preko \u010dijih le\u0111a \u0107e se rje\u0161avati predstoje\u0107a ekonomska kriza?<\/p>\n<p>Posljednje javne manifestacije nezadovoljstva u Sloveniji su se dogodile zime na prijelazu iz 2011. u 2012. godinu. Me\u0111utim, bilo bi pogre\u0161no izjedna\u010diti onda\u0161nju situaciju s dana\u0161njom. Prosvjedni pokret s po\u010detka pro\u0161log desetlje\u0107a nastao je iz krize globalnog kapitalizma koju su lokalne vlasti nastojale rije\u0161iti poznatim receptima. Sni\u017eavanje pla\u0107a u javnom sektoru, poku\u0161aji privatizacije javnih poduze\u0107a i druge mjere su demonstrirale dominaciju kapitala i podre\u0111enost politika dr\u017eavama europskog centra. To je pripremilo teren za nastup socijalisti\u010dkih aktera koji su u doga\u0111anja intervenirali sa sistemskom kritikom na\u010dina proizvodnje i iskoristili olakotne okolnosti za masovnu politizaciju.<\/p>\n<p>Danas su stvari prili\u010dno druk\u010dije. Me\u0111u ljudima koji svaki petak izlaze na ulice i trgove ve\u0107ih mjesta te\u0161ko je prona\u0107i aktere \u010dija bi kritika nadilazila okvire trenutnog politi\u010dkog i ekonomskog sistema. Sistema koji je ponovo iznjedrio Jan\u0161inu vladu. Najistaknutiji dio prosvjednika koji svoju prominentnost mo\u017ee zahvaliti vi\u0161em klasnom polo\u017eaju i samim tim lak\u0161em pristupu masovnim medijima, prije svega problematizira vladinu autoritarnost, kadrovske promjene u klju\u010dnim dr\u017eavnim institucijama i koruptivno-nepotisti\u010dke prakse pri nabavi za\u0161titne opreme za suzbijanje \u0161irenja virusa. Ne mo\u017ee se zanemariti ni \u010dinjenica da se u Ljubljani na prosvjedima skuplja izme\u0111u 5 i 10 tisu\u0107a prosvjednika, dok se u ostalim gradovima skuplja izme\u0111u nekoliko desetaka do 500, koliko ih se skupi u drugom najve\u0107em gradu Mariboru. Zasad iz poznate Marxove formule po kojoj brojnost nadma\u0161uje tehniku jedino ako postoji kooperacija i vodstvo zasnovano na znanju nedostaju dvije karike.<\/p>\n<h2><span style=\"color: #808000;\">Struktura vladaju\u0107e koalicije<\/span><\/h2>\n<p>Autoritarnost je rije\u010d koja se naj\u010de\u0161\u0107e \u010duje ako hodate ili vozite bicikl me\u0111u prosvjednicima. \u201cJan\u0161a je autoritarni vo\u0111a koji \u017eeli vlast samo za sebe\u201d \u2013 ova re\u010denica predstavlja najmanji zajedni\u010dki nazivnik okupljenih prosvjednika, ali na\u017ealost i centralnu poruku koju oda\u0161ilju. Prvi dio izjave je definitivno to\u010dan. Jan\u0161a je autoritarni vo\u0111a \u010diji je cilj ograni\u010diti ili \u010dak ukinute neke od gra\u0111anskih sloboda. Istovremeno \u017eeli dodatno kapitalu odvezati ruke i olak\u0161ati mu provo\u0111enje brutalnih autoritarnih mjera na radnim mjestima. Drugi dio re\u010denice predstavlja pak strah dijela liberalno gra\u0111anskih struktura koje su se u proteklom periodu ugnijezdile u dr\u017eavnim ustanovama, paradr\u017eavnim fondovima, kulturnim institucijama i drugim mjestima. Jan\u0161a s njima ne \u017eeli dijeliti vlast ve\u0107 \u017eeli na njihova mjesta postaviti svoje ljude. Me\u0111utim, i najgorljiviji \u201cantijan\u0161isti\u201d moraju priznati da je posrijedi uobi\u010dajeni modus operandi bilo koje vladaju\u0107e klike.<\/p>\n<p>Puno ve\u0107i problem predstavlja izjedna\u010davanje Jan\u0161e i autoritarnosti kao takve. Naime, kada percipiramo autoritarnost kao ekskluzivnu zna\u010dajku politika Jan\u0161e i SDS-a, promakne nam svakodnevni \u017eivot radnih ljudi u zemlji, ali i u cijelom kapitalisti\u010dkom svijetu. Gledamo u malo drvo, ali ne vidimo mo\u0107nu d\u017eunglu. Autoritarnost je krv koja te\u010de kroz kapitalisti\u010dku proizvodnju. Na radnom mjestu nas brzo nau\u010de da moramo zaboraviti sve lijepe fraze o demokraciji, zajedni\u010dkom odlu\u010divanju i sli\u010dnim stvarima. Tamo isklju\u010divo vlada \u017eeljezna disciplina \u010diji su jedini ciljevi maksimiziranje profita za kapitaliste i osuje\u0107ivanje bilo kojeg oblika radni\u010dkog organiziranja. Na ulazu u trgovine, tvornice, restorane, rudnike i call centre mo\u017ee komotno stajati Danteovo upozorenje: tko u\u0111e nek ostavi svaku nadu.<\/p>\n<p>Dakle, kakva je perspektive trenutne slovenske vlade, gore opisanih prosvjeda i postepidemijske Slovenije? Koaliciju pored dominantnog SDS-a \u010dine jo\u0161 tri stranke. Nova Slovenija (NSi) je svojevrsna mje\u0161avina derivata slovenskog domobranstva i interesa stranog kapitala. Tu su i Demokratska stranka umirovljenika Slovenija (Desus) koja je promjenama u vrhu stranke o\u010dito izgubila naklonost slu\u017ebene Moskve te Stranka modernog centra (SMC), nekada\u0161nja centralna os liberalnog bloka, a danas stranka \u010dija se podr\u0161ka mjeri u okvirima statisti\u010dke gre\u0161ke. Njihova veza zasad djeluje prili\u010dno \u010dvrsto. Strah od prijevremenih izbora na kojima jedino SDS mo\u017ee napraviti bolje rezultate nego 2018. zahvaljuju\u0107i infrastrukturi, mre\u017ei na terenu i efektivnom marketingu, zasigurno predstavlja klju\u010dni oslonac te \u010dvrstine. A ne treba zanemariti, s obzirom da govorimo o ljudi koji personificiraju politi\u010dki establi\u0161ment u Sloveniji, ni faktor slovenskog predsjedanja Vije\u0107em EU u prvoj polovici naredne godine. Tako\u0111er, naivno je pomisliti i da bi vladu ugrozili \u201ctransferi\u201d jednog ili dva zastupnika. Pogotovo jer Jan\u0161a u Slovenskoj nacionalnoj stranci (SNS) koja mu slu\u017ei za isto \u0161to i Aleksandru Vu\u010di\u0107u Srpska radikalna stranka, kaonavodni dokaz vlastite umjerenosti, ima rezervnu armiju zastupnika.<\/p>\n<h2><span style=\"color: #808000;\">Nemo\u0107 opozicije<\/span><\/h2>\n<p>Parlamentarna opozicija se sastoji od Liste Marjana \u0160arca (LM\u0160), nekada\u0161njeg premijera i osrednjeg \u201cantijan\u0161a\u201d kandidata na prethodnim izborima, Socijalnih demokrata (SD), stranke urbane srednje klase koja znatni dio elektoralnih kapaciteta zasniva na institucionalnim vezama sa Savezom boraca za vrijednosti NOB-a, Ljevice, socijaldemokratske politi\u010dke grupacije koja te\u0161ko pronalazi upori\u0161ta van glavnog grada i Stranke Alenke Bratu\u0161ek (SAB), osobnog projekta biv\u0161e premijerke koja se ba\u0161 ne snalazi u ovim okolnostima. Nijedna od spomenutih stranaka ne posjeduje nu\u017enu infrastrukturu putem koje bi mogla zasjesti na \u010delo prosvjedne kolone. Njihovi poku\u0161aji da parlamentarnim instrumentima ugroze vladaju\u0107u koaliciju dosad su se pokazali jalovima. I jo\u0161 va\u017enije, nitko od njih u svojim promi\u0161ljanjima politi\u010dkih problema i odnosa ne nudi sistemsku alternativu. Alternativu eskalaciji klasnog konflikta koju name\u0107e kapital i koja rezultira pove\u0107anjem stope eksploatacije radnih ljudi i uni\u0161tavanjem okoli\u0161a. Puno bolje im ide me\u0111usobno povezivanje. Pogotovo je na relaciji LM\u0160 \u2013 SD \u2013 Ljevica mogu\u0107e uo\u010diti me\u0111usobne tople rije\u010di koje se daju i\u0161\u010ditati kao svojevrsni preludij za budu\u0107u liberalno-socijaldemokratsku vladu.<\/p>\n<p>Bez obzira na to \u0161to \u0107e se dogoditi na parlamentarnom planu, jedna stvar je sigurna. Sloveniju, kao i ve\u0107inu ostalih usporedivih zemalja, o\u010dekuje o\u0161tar pad ekonomskih aktivnosti. Vlast je ve\u0107 razotkrila svoje karte, tj. mehanizme kojima se namjerava suo\u010diti s tim problem. Maja Breznik u svojoj odli\u010dnoj analizi vladinih mjera za savladavanje krize uzrokovane pandemijom pi\u0161e da je njihov glavi adresat \u201csrednja klasa koja se (jo\u0161) ne suo\u010dava sa socijalnim pristiskom i (zasad) ne treba pomo\u0107. Time se ta klasa osigurava kao vjerni saveznik kapitala koja \u0107e pomo\u0107i da se u krizi ne ugro\u017eavaju uvjeti njegove reprodukcije. Srednja klasa tako postaje poluga koja \u0107e omogu\u0107iti nastavak trenda dru\u0161tvene i ekonomske deprivacije siroma\u0161nih radnika, kao i kulturne segregacije, jer \u0107e im se sve lak\u0161e pripisivati etikete dru\u0161tvenih parazita i lijenih ljudi. Ve\u0107 se uspostavlja okvir koji jasno name\u0107e da \u0107e se ekonomija poslije epidemije \u201coporaviti\u201d jedino ako se radnike pripremi na \u0161to ve\u0107u poslu\u0161nost i stupanje eksploatacije.\u201d Aparat\u010dici vladaju\u0107e klase \u0107e osigurati sigurnost ulaganja za doma\u0107e i strane investitore, pod izgovorom manjka sredstava \u0107e dopustiti privatizaciju zdravstva, a eksploziju nezaposlenosti \u0107e \u201crije\u0161iti\u201d novim oblicima fleksibilnosti na tr\u017ei\u0161tu rada. Simptome stare bolesti koje je na vidjelo opet donio novi virus, lije\u010dit \u0107e neoliberalnim politikama iz \u017eeljeznog repertoara apologeta kapitalizma.<\/p>\n<p>Takav tijek doga\u0111aja \u0107e sigurno dovesti do novog vala narodnog nezadovoljstva. No, ovaj put \u0107e nezadovoljstvo proizlaziti iz ekonomske baze. Ako socijalisti\u010dke snage unutar radni\u010dkog pokreta, koje su i dalje u manjini, uspiju u kanalizaciji bijesa i pretvore ga u politi\u010dku borbu protiv dominacije kapitala, radne ljude u Sloveniji o\u010dekuje ne\u0161to vedrija budu\u0107nost. A to je puno va\u017enije pitanje od opstanka trenutne Jan\u0161ine vlade.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33558\">Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posljednje javne manifestacije nezadovoljstva u Sloveniji su se dogodile zime na prijelazu iz 2011. u 2012. godinu. Me\u0111utim, bilo bi pogre\u0161no izjedna\u010diti onda\u0161nju situaciju s dana\u0161njom. Prosvjedni pokret s po\u010detka pro\u0161log desetlje\u0107a nastao je iz krize globalnog kapitalizma koju su lokalne vlasti nastojale rije\u0161iti poznatim receptima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289958,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-295784","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295784","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=295784"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295784\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":295785,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295784\/revisions\/295785"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289958"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=295784"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=295784"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=295784"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}