{"id":295771,"date":"2020-07-04T19:55:42","date_gmt":"2020-07-04T17:55:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=295771"},"modified":"2020-07-04T19:55:42","modified_gmt":"2020-07-04T17:55:42","slug":"kako-izgleda-zalazak-sunca-na-drugim-planetama-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/04\/kako-izgleda-zalazak-sunca-na-drugim-planetama-video\/","title":{"rendered":"Kako izgleda zalazak Sunca na drugim planetama (video)"},"content":{"rendered":"<p>Boja zalaska na planetama na\u0161eg Sun\u010devog sistema zavisi od gasova koji su prisutni u atmosferi ili \u010destica koje lebde na povr\u0161ini planeta, prenosi Lajvsajens.<\/p>\n<p>\u201eMnogi misle da su zalasci Sunca na drugim planetama isti kao na Zemlji, ali to je daleko od istine\u201c, ka\u017ee Kurt Eler, profesor na koled\u017eu u Rinou u SAD i vodec\u0301i autor istra\u017eivanja o izgledu zalaska Sunca na Marsu, prenosi Sputnjik.<\/p>\n<p>Zalazak na Marsu je plavi\u010daste boje, dok se na Uranu preliva od plave do tirkizne, pokazuju podaci NASA.<\/p>\n<p>Na Titanu, jednom od Saturnovih mjeseca, zalazak ima \u017eute, narand\u017easte i braon nijanse.<\/p>\n<p>Boja zalaska varira i na drugim planetama, kao i na Zemlji, u zavisnosti od sastava atmosfere. Gasovi u njoj lak\u0161e apsorbuju svjetlosne zrake odre\u0111enog spektra, pa oni koji \u201epro\u0111u\u201c oboje zalazak. Tako na Zemlji azot i kiseonik upijaju plavo i ljubi\u010dasto svetlo, dok propu\u0161taju crveno, pa su nijanse crvene dominantne kod na\u0161eg zalaska.<\/p>\n<p>Na Uranu, na primjer, u atmosferi ima najvi\u0161e vodonika, helijuma i metana, koji apsorbuju zrake crvenog spektra, a propu\u0161taju plave i zelene, pa je nebo svetlo plavo, a zalazak je uglavnom tirkizne boje, tvrde u NASA.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ako u atmosferi dominira ne\u0161to drugo, a ne gasovi, to znatno uti\u010de na boju zalaska. Takav slu\u010daj je na Marsu, gdje u atmosferi dominiraju \u010destice pra\u0161ine, ka\u017ee Eler.<\/p>\n<p>Prema Elerovim rije\u010dima, zalazak na Marsu zapravo je u kombinaciji tri boje \u2013 crveno, plavo, bijelo. Sun\u010dev disk je bijeli, oko njega je plavi\u010dasti odsjaj, a dalje od njega nebo ima crvenkastu boju, zbog toga \u0161to \u010destice pra\u0161ine crvene boje, \u0161to su dalje od izvora svjetlosti, propu\u0161taju manje zraka, pa boje nebo u crveno. Sa druge strane, uz samo Sunce, te \u010destice propu\u0161taju zrake u plavom spektru, te otuda kombinacija crveno, plavo, bijelo.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"NASA Scientist Simulates Kaleidoscope of Sunsets on Other Worlds\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/vrLfHv6sze0?start=179&#038;feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zalazak Sunca na Zemlji varira od narand\u017easte do crvene, a na drugim planetama njegova boja je veoma razli\u010dita, pa nau\u010dnici smatraju da se krec\u0301e od plavog, \u017eutog do braon.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275990,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-295771","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295771","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=295771"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295771\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":295772,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295771\/revisions\/295772"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275990"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=295771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=295771"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=295771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}