Naime, svakog trenutka u svakom danu, u na\u0161im tijelima de\u0161ava se bezbroj procesa, njihov sastav se bukvalno mijenja, kao odgovor na misli koje prolaze na\u0161im umom. Mnoga istra\u017eivanja su pokazala i iznova potvr\u0111uju da sama pomisao na ne\u0161to uzrokuje \u010ditav niz promjena u biohemiji na\u0161eg mozga (da ne spominjemo kvantnu fiziku na molekularnom nivou ), a samim tim i \u010ditavog organizma. Vjerovatno otuda velika popularnost rije\u010di pravoslavnog monaha, oca Tadeja, koji je rekao: Kakve su ti misli, takav ti je \u017eivot.<\/p>\n
Misao o ne\u010demu uzrokuje osloba\u0111anje neurotransmitera u mozgu, odnosno hemijskih glasnika koji mu na taj na\u010din omogu\u0107avaju da komunicira sa nekim svojim djelovima i nervnim sistemom. Neurotransmiteri bukvalno kontroli\u0161u sve funkcije na\u0161eg tijela, od hormona preko sistema varenja, sve do osje\u0107anja tuge, sre\u0107e ili fiziolo\u0161kih odgovora na stres.<\/p>\n
Op\u0161irne studije su pokazale da sama misao ima tu mo\u0107 da pobolj\u0161a vid, fizi\u010dku spremnost i snagu. Placebo efekat, koji postoji kako kod blef operacija, tako i kod la\u017enih ljekova, na primjer, djeluje isklju\u010divo zahvaljuju\u0107i snazi misli. I u slu\u010daju pravih, a ne placebo ljekova, dokazano je da imaju mnogo bolje dejstvo ukoliko se vjeruje u njihovo dejstvo. Na\u0161a o\u010dekivanja i sistem nau\u010denih (ste\u010denih) asocijacija mijenjaju hemijski sastav mozga, \u0161to doprinosi nastanku stvarnih fiziolo\u0161kih i kognitivnih rezultata, kao \u0161to su ve\u0107a izdr\u017eljivost, manji zamor, bolji odgovor imunog sistema, sni\u017eavanje\/podizanje serumskog nivoa hormona i zna\u010dajno ubla\u017eavanje anksioznosti. Ne\u0161to sasvim sli\u010dno \u010dudesnim slu\u010dajevima iscjeljenja koja je Hrist postizao molitvom, a koji su opisani u Jevan\u0111eljima Novog zavjeta.<\/p>\n
Mo\u017eemo poku\u0161ati da objasnimo molitvu i na nau\u010dan na\u010din, oslanjanjem na ta\u010dku gledi\u0161ta, recimo, fizike. Pomenu\u0107emo ovde ono \u0161to je Ajn\u0161tajn nazvao sablasna akcija na daljinu.<\/p>\n
U fizici, pomenuta akcija na daljinu je koncept da neki predmet mo\u017ee da se pomjeri, izmijeni ili na neki drugi na\u010din da se djeluje na njega bez fizi\u010dkog dodira (bez mehani\u010dkog kontakta) izme\u0111u drugog predmeta ili osobe. U pitanju je interakcija na daljinu predmeta koji su razdvojeni u prostoru, \u0161to je u dana\u0161nje vrijeme postalo stvarnost koja se obja\u0161njava kroz Ajn\u0161tajn Rozen Podolski fenomen. Pofesor Dr Dejan Rakovi\u0107 u svom biofizi\u010dkom modelu svijesti obja\u0161ava da je svijest makroskopsko kvantno manifestni sistem koji mo\u017ee da defini\u0161e krajeve spomenutog Rozenovog mosta tokom, na primjer, izmenjenih stanja molitve.<\/p>\n
Uop\u0161teno govore\u0107i, \u201cakcija na daljinu\u201d predstavlja sa\u017eetak propadanja ranih atomisti\u010dkih i mehanicisti\u010dkih teorija prema kojima su sve fizi\u010dke interakcije svo\u0111ene na koliziju \u2013 ili me\u0111usobno materijalno dejstvo. Istra\u017eivanja i poku\u0161aji r,e\u0161avanja ovog problemati\u010dnog fenomena doveli su do zna\u010dajnih pomaka u oblasti fizike, od koncepta magnetnog i elektri\u010dnog polja, preko opisa kvantne spletenosti do medijatorskih \u010destica Standardnog modela (model prema kojem se klasifikuju sve poznate elementarne \u010destice, na osnovu delovanja tri od \u010detiri osnovne sile u prirodi).<\/p>\n
U svakom slu\u010daju, mo\u017eemo re\u0107i da, bilo da je posmatramo u religijskom, umjetni\u010dkom ili \u010dak nau\u010dnom smislu, s obzirom na sve navedeno, molitva u svakom slu\u010daju bude usli\u0161ena, \u010dak i ako nismo sigurni \u010dije u\u0161i ta\u010dno su je \u010dule. (Ovdje je samo dio teksta o molitvi Ane Bojanovi\u0107<\/strong><\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Da li obra\u0107anje bo\u017eanstvu ili Bogu u koga vjerujete djeluje, \u010dak i ukoliko zapravo nema tog Boga koji vas trenutno slu\u0161a ili uop\u0161te postoji?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":287937,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-295696","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=295696"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295696\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":295697,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295696\/revisions\/295697"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287937"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=295696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=295696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=295696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}