{"id":295385,"date":"2020-07-01T07:41:11","date_gmt":"2020-07-01T05:41:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=295385"},"modified":"2020-07-01T07:41:11","modified_gmt":"2020-07-01T05:41:11","slug":"demokratska-imaginacija-socijalistickog-samoupravljanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/07\/01\/demokratska-imaginacija-socijalistickog-samoupravljanja\/","title":{"rendered":"Demokratska imaginacija socijalisti\u010dkog samoupravljanja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Asim Mujki\u0107<\/strong><\/p>\n

Porast autoritarizma, populizma, nacionalizma i op\u0107e nepovjerenje prema dominantnom institucionalnom okviru predstavni\u010dke demokratije \u0161irom svijeta izgleda da iziskuje ‘promjenu paradigme’ u polju politi\u010dkog i dru\u0161tvenog upravljanja, odnosno, u polju politi\u010dkog legitimiteta i na\u010dina dru\u0161tvenog solidariziranja. Jedan od najva\u017enijih zadataka koji je pred politi\u010dkim i dru\u0161tvenim nau\u010dnicima i filozofima je istra\u017eivanje alternativnih oblika organizacije politi\u010dkog i dru\u0161tvenog \u017eivota i u tom pogledu, poticanje imaginacije ka razvoju pojmova za slobodnije i jednakije zajednice uz najvi\u0161u mogu\u0107u inkluzivnost njihovih pluralnih singulariteta. Za ovo savremeno stanje povi\u0161ene dru\u0161tvene mobilnosti, stanje nevjerovatnog pokreta stanovni\u0161tva na globalnoj razini uzrokovanih uglavnom dinami\u010dnim razvojem kapitalisti\u010dke ekonomije potrebne su nam dinami\u010dne, a ne stati\u010dne kao danas, forme dru\u0161tvene i politi\u010dke organizacije. U tom smislu, jedna od alternativa hegemonijskim oblicima dru\u0161tveno-politi\u010dke organizacije kao \u0161to je bio ‘real-socijalizam’ sovjetskog bloka i ‘parlamentarne demokratije’ Zapada, bilo je jugoslavensko socijalisti\u010dko samoupravljanje. Va\u017eno je postaviti sljede\u0107e pitanje u vezi s tim: da li ideja i iskustvo jugoslavenskog socijalisti\u010dkog samoupravnog sistema mo\u017ee biti u bilo kojem pogledu relevantno nama dana\u0161njim u promi\u0161ljanju alternativnih oblika dru\u0161tveno-politi\u010dkog organiziranja?<\/p>\n

Svepristuna proizvodnja dru\u0161tvenosti koju inicira imaginativno \u0161irenje i oblikovanje mre\u017ea solidarnosti \u2013 da izdvojimo samo neke kao \u0161to su zapatisti (Meksiko), cocalerosi (Bolivija), autonomne slobodne zone (Seattle, SAD) \u2013 izvan onih ‘odobrenih’ ili ‘regularnih’, rezultira, posljedi\u010dno tome, novim na\u010dinima govorenja, percipiranja, rezultira u stalno novim vokabularima i djelovanjima koji bi mogli dovesti do otvaranja novih dimenzija politi\u010dke artikulacije i na taj na\u010din pro\u0161iriti samo polje politi\u010dkog. Borba pokreta Black Lives Matter koja se internacionalizira i usmjerava k suo\u010davanju s kolonijalnom pro\u0161lo\u0161\u0107u ilustrirana naro\u010ditom ‘spomeni\u010dkom politikom’ pravi je primjer \u0161irenja politi\u010dkog.<\/p>\n

Formalna definicija jugoslavenskog socijalisti\u010dkog samoupravnog sistema ukazuje na to da je rije\u010d o \u201esistemu obavljanja dru\u0161tvenih (zajedni\u010dkih \u2013 A.M.) poslova u kojem se organizacije koje te poslove obavljaju nalaze pod nadzorom neposredno zainteresiranih gra\u0111ana\u201c (EJLZ, 1969: 597). Koriste\u0107i recentniji vokabular, mo\u017ee se re\u0107i da je neposredni interes, ili mre\u017ea gra\u0111anske solidarnosti koja je ionako legitiman osnov za gra\u0111anska udru\u017eenja u kapitalisti\u010dkom, liberalno-demokratskom dru\u0161tvu, shva\u0107en kao legitiman osnov za ekonomsko, kulturno i politi\u010dko poduzetni\u0161tvo kako bi se zadovoljile posebne potrebe ili \u017eelje gra\u0111ana. Politi\u010dka zajednica \u2013 dr\u017eava \u2013 na taj na\u010din tranformirana je u kompleksnu udrugu udruga ili ‘samoupravnih interesnih zajednica’, samoupravnih zajednica solidarnosti.Takvo samoupravlja\u010dko umre\u017eavanje je osnovano na su-udjelovanju u imovini, odnosno dru\u0161tvenoj imovini (koja se razlikuje od bur\u017eujske ‘privatne imovine’, kao uostalom i od sovjetske ‘dr\u017eavne imovine’). S obzirom da je imovina u centru mo\u0107i moderne politi\u010dke zajednice, ove su-udioni\u010dke poduzetni\u010dke mre\u017ee su istovremeno i su-udioni\u010dke mre\u017ee mo\u0107i od vrha do samog dna dru\u0161tva. Ova situacija socijalizirane, umre\u017eene, time i interno omo\u0107ene politi\u010dke zajednice je ono najdalje dokle mo\u017eemo do\u0107i do dru\u0161tvenog ugovora.<\/p>\n

Dakle, u op\u0107oj situaciji gubljenja legitimiteta predstavni\u010dke demokratije kao hitno postavit \u0107e se pitanje: \u201ekako pluralni subjektiviteti mogu konstruirati i upravljati autonomno svoje kooperativne dru\u0161tvene odnose\u201c (Hardt, Negri, 2017: 223)? U tom kontekstu onda, da li jugoslavensko iskustvo sa samoupravljanjem mo\u017ee ponuditi barem neke elemente za odgovor na ovo pitanje? Re\u0107i \u0107e se mo\u017eda da novi oblici dru\u0161tvene solidarnosti i saradnje \u2013 o kojima, ideolo\u0161ki optere\u0107en industrijskom paradigmom, Edvard Kardelj i jugoslavenski arhitekti socijalisti\u010dkog samoupravljanja nisu mogli ni\u0161ta znati \u2013 zahtijevaju nove oblike organizacije i novi vokabular, ili novu artikulaciju koja nadilazi konkretni samoupravni model. Me\u0111utim intenzivna proizvodnja jednog ‘op\u0107eg uma’ (‘general intellect’) koji, za po\u010detak, svoj neposredni izraz ima u ‘op\u0107im’ problemima s kojima se suo\u010dava \u010dovje\u010danstvo: pandemija, ekolo\u0161ka katastrofa, globalne migracije, ili sve o\u010ditija hegemonija ‘nematerijalnog rada’ (Andre Gorz) dubinski ve\u0107 uvelike potkopavaju etablirane forme dru\u0161tvenih odnosa i time otvaraju prostor za nove oblike i institucije, za ekspanziju i podru\u0161tvljenje politi\u010dkog. Za razliku od dominantne politi\u010dke forme nacije dr\u017eave koja samim svojim institucionalnim dizajnom proizvodi po\u017eeljne i uniformne tipove gra\u0111anstva,prisjetimo se da je \u201ecilj samoupravnog socijalizma bio upravo dokinuti monopol dr\u017eave u upravljanju i zamijeniti ga pluralitetom nositelja dru\u0161tvenog kretanja … na temelju podru\u0161tvljenja proizvodnih sredstava\u201c (EJLZ, 1969: 597).Ovim priznanjem pluralnosti i heterogenosti interesa, socijalisti\u010dko samoupravljanje istovremeno priznaje dru\u0161tveni konflikt u centru dru\u0161tvenih procesa kao \u0161to su to ve\u0107 u\u010dinili vode\u0107i liberalni mislioci kao \u0161to je Isaiah Berlin ili John Gray. Socijalisti\u010dko samoupravljanje stoga odbija koncepciju neke beskonfliktne, harmoni\u010dne, jedinstvene politi\u010dke zajednice koju konstantno proizvodi ideolo\u0161ka aparatura kapitalisti\u010dke dr\u017eave nacije, ali isto tako i dr\u017eava socijalisti\u010dkog sovjetskog tipa. Heterogenost i razlika su polazi\u0161ne ta\u010dke demokratskog procesa odlu\u010divanja u socijalisti\u010dkom samoupravljanju. Ova heterogenost, me\u0111utim, je otvorenog kraja u svojoj organizacijskoj formi. Ona se \u010desto udru\u017euje u vi\u0161e forme organizacije, koalicije s ciljem pokrivanja \u0161irokih polja op\u0107eg dobra kao \u0161to je obrazovanje, kultura, materijalna proizvodnja, zdravstvo, komunalne usluge i tako dalje kao naj\u010de\u0161\u0107im \u010dvori\u0161tima interesa velike ve\u0107ine gra\u0111ana koji s pravom zahtijevaju u\u010de\u0161\u0107e, da budu pitani u tim oblastima.<\/p>\n

Unutar jednog takvog okvira, Kardelj je tvrdio kako je \u201eizvor, osnova i cilj demokratskog sistema socijalisti\u010dkog samoupravljanja ne apstraktni politi\u010dki gra\u0111anin politi\u010dkog sistema gra\u0111anskog dru\u0161tva i njegovog parlamenta, nego \u010dovek koji \u017eivi, radi i stvara u odre\u0111enim dru\u0161tvenim uslovima i \u010diji interesi izviru iz takvog njegovog dru\u0161tvenog polo\u017eaja\u201c (Kardelj, 1983: 106). Prevedeno na moderniji teorijski jezik, upravo mo\u017eda jezik teorije kriti\u010dkog liberalizma (Jung, 2008), stvar nije u tome \u201eda se prema svakom pojedincu svake razli\u010dite grupe odnosimo identi\u010dno (kako bi nalagao princip apstraktnog politi\u010dkog gra\u0111anstva), ve\u0107 da ih tretiramo razli\u010dito u skladu s na\u010dinom koji je senzitivan prema uslovima koji su ih proizveli kao pripadnike razli\u010ditih grupa koji zauzimaju razli\u010dite strukturne pozicije\u201c (Jung, 2008: 278). U ovom okretu k \u0161irem podru\u0161tvljavanju politi\u010dkog le\u017ei mogu\u0107nost uspjeha, ali i mogu\u0107nost propasti ideje socijalisti\u010dkog samoupravljanja.Naravno, iz neke dana\u0161nje perspektive mo\u017eemo argumentirati da su jugoslavenski ali i drugi komunisti tokom 20. stolje\u0107a po pravilu odabirali komunisti\u010dku partiju kao dominantnu formu politi\u010dkog subjektiviteta u \u010demu se, na kraju, i krije razlog za kona\u010dnu propast ovih razli\u010ditih socijalisti\u010dkih eksperimenata. O tome je ve\u0107 dosta re\u010deno i mo\u017eemo gledati na taj neuspjeh s podjednakim \u017ealjenjem s kojim gledamo danas na neuspjeh ispunjenja obe\u0107anja Deklaracije neovisnosti ili Deklaracije o pravima \u010dovjeka i sli\u010dne emancipatorske projekte. Ali, sve to nije razlog da im okrenemo le\u0111a.<\/p>\n

Ponovna istraga smisla socijalisti\u010dke samoupravlja\u010dke ideje, u svakom slu\u010daju, treba uzeti u obzir \u010dinjenicu da tijelo mno\u0161tva ne mo\u017ee vi\u0161e biti sinonim za ‘proletarijat’ kakav se razvijao usljed razumijevanja rada i proizvodnog procesa u doba industrijskog kapitalizma. Takvo razumijevanje je bilo u temelju Kardeljeve koncepcije socijalisti\u010dkog samoupravljanja. Savremena koncepcija proizvodnog procesa i rada uop\u0107e odnosi se, prema Balibaru, na \u201emultilateralno djelovanje individuuma … koje ve\u0107 uvijek podrazumijeva razli\u010dite forme saradnje izme\u0111u individua\u201c (Balibar, 2013: 30). U tom smislu, savremeno istra\u017eivanje ideje sistema jugoslavenskog socijalisti\u010dkog samoupravljanja podrazumijevalo bi istra\u017eivanje u\u010dinkovitih sredstava jednog organiziranog podru\u0161tvljenja institucija i djelovanja koje bi nas, nadati se, dovelo bli\u017ee plauzibilnom odgovoru na, po mom mi\u0161ljenju, vitalno pitanje budu\u0107nosti dru\u0161tvenog i politi\u010dkog \u017eivota na na\u0161oj planeti a koje glasi: \u201ekako mno\u0161tvo mo\u017ee odlu\u010divati i sobom vladati bez gospodara\u201c? (Hardt, Negri, 2017: 26) Ovo pitanje je istovremeno i klju\u010dno pitanje za budu\u0107nost demokratije same.<\/p>\n

Unato\u010d op\u0107em neuspjehu cjelokupnog projekta, neka pitanja, osobito vezana za BiH ostaju. Naime, kako objasniti da upravo u okrilju socijalisti\u010dkog samoupravljanja BiH bilje\u017ei svoj najve\u0107i ekonomski i kulturni uspon u povijesti, a kada je u pitanju njezin politi\u010dki subjektivitet, moglo bi se re\u0107i da je efektivno on bio najja\u010di upravo u ovom periodu. Mislim da je to upravo zbog specifi\u010dnog socijalisti\u010dkog samoupravnog okvira koji je po\u010divao na dru\u0161tvenom ili pluralnom vlasni\u0161tvu nad zajedni\u010dkim. Difuzna (pa ako se ho\u0107e \u010desto i konfuzna) mre\u017ena struktura mo\u0107i, premda pod ‘budnim okom’ i paskom partije, doprinijela je daljem razvoju pluralnosti. Do sada je jo\u0161 samo socijalisti\u010dki samoupravni okvir, barem na odre\u0111eno vrijeme, uspio ‘iskovati’ politi\u010dki subjektivitet, upravo na temelju do tada nevi\u0111enog razvoja proizvodnih snaga, od singulariteta i izvu\u0107i snagu iz razli\u010ditosti time ozbiljuju\u0107i duh zavnobihovske koncepcije pluralne politi\u010dke zajednice.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n

Literatura:<\/p>\n

Balibar, Etienne (2013): \u201cCommunism as Commitment, Imagination, and Politics\u201d, in S. \u017di\u017eek (ur.), The Idea of Communism, Vol. 2, London, New York: Verso, 13-36.<\/p>\n

Enciklopedija jugoslavenskog leksikografskog zavoda (EJLZ), Sv. 5, M. Krle\u017ea (ur.) (1969), Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 597.<\/p>\n

Hardt, Michael, Negri, Antonio, (2017): Assembly, Oxford: Oxford University Press.<\/p>\n

Kardelj, Edvard, (1983): Pravci razvoja politi\u010dkog sistema socijalisti\u010dkog samoupravljanja, Sarajevo: Oslobo\u0111enje.<\/p>\n

Sekuli\u0107, Gajo, (1990), Fantom klasna svijest, Nik\u0161i\u0107: Univerzitetska rije\u010d.<\/p>\n

Vranicki, Predrag, (1982): \u201cIdeja i praksa samoupravljanja u Evropi na razme\u0111u stolje\u0107a\u201d, in Vranicki Predrag (ur.), Samoupravljanje, Vol. 1, Zagreb: Globus: ix-ciii.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da li ideja i iskustvo jugoslavenskog socijalisti\u010dkog samoupravnog sistema mo\u017ee biti u bilo kojem pogledu relevantno nama dana\u0161njim u promi\u0161ljanju alternativnih oblika dru\u0161tveno-politi\u010dkog organiziranja?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295386,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[663,664,645],"class_list":["post-295385","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-radnici","tag-radnicki-savjeti","tag-samoupravljanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=295385"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295385\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":295387,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295385\/revisions\/295387"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=295385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=295385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=295385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}