{"id":295162,"date":"2020-06-29T08:29:43","date_gmt":"2020-06-29T06:29:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=295162"},"modified":"2020-06-29T08:31:21","modified_gmt":"2020-06-29T06:31:21","slug":"covid-19-u-bih-igre-bez-granica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/29\/covid-19-u-bih-igre-bez-granica\/","title":{"rendered":"COVID-19 u BiH: Igre bez granica"},"content":{"rendered":"

Kako se Bosna i Hercegovina nosila i nosi sa krizom izazvanom pandemijom? Za\u0161to nismo imali jedinstven krizni \u0161tab na nivou dr\u017eave? Kako su proizvedene afere, nastale na nepravilnostima i zloupotrebi sistema zahvaljuju\u0107i skra\u0107enim procedurama tokom vanrednog stanja? \u010cega smo se najvi\u0161e bojali? Ho\u0107e li izbori u novembru donijeti promjenu, barem na lokalnom nivou?<\/strong><\/p>\n

Sje\u0107ate li se emisije Igre bez granica (originalni naziv bio je Jeux sans frontieres), onaj zabavni \u0161ou u kojem su takmi\u010dari na \u010desto smije\u0161an na\u010din poku\u0161avali premostiti sve prepreke. U Igrama bez granica od 1965. do 1999. u\u010destvovali su takmi\u010dari iz 20 zemalja, kuriozitet je da je tim Italije bio u\u010desnik svih emisija, – a najvi\u0161e \u2013 \u010dak \u0161est puta pobijedila je Njema\u010dka. Za\u0161to ovdje spominjemo Igre bez granica? Pa zato \u0161to smo mi u Bosni i Hercegovini \u2013 od polovine marta uklju\u010deni, ne svojom voljom, u sli\u010dan koncept emisije \u2013 preto\u010dene u stvarni \u017eivot. Osim \u0161to nije zabavno i nema medalja za u\u010desnike.<\/p>\n

Prestra\u0161eni od virusa<\/strong><\/span><\/h1>\n

Kad je pandemija koronavirusa stigla u na\u0161 sokak ve\u0107 smo bili prestra\u0161eni prizorima, najvi\u0161e onim iz Italije, te nas nije bilo te\u0161ko uvjeriti na uslove izolacije, distance, strogih restriktivnih mjera. Zatvorene su granice<\/a>, obustavljena je nastava u osnovnim i srednjim \u0161kolama, kao i predavanja na univerzitezima, zatvorili su se ugostiteljski objekti, i svi u lancu pru\u017eanja usluga, radile su samo apoteke, te prodavnice prehrambenih artikala, uz stroge mjere opreza. Da, bojali smo se a na\u0161 strah je samo djelimi\u010dno bio temeljen na vijestima o stra\u0161nom virusu. Mi smo se vi\u0161e bojali na\u0161eg zdravstvenog sistema \u2013 odnosno scenarija po kojem bismo se mogli na\u0107i pod njegovom za\u0161titom.<\/p>\n

Virus jeste bio neprijatelj (i jo\u0161 uvijek je) a opusto\u0161ena i zemlja obe\u0161\u010da\u0161\u0107enih stanovnika bila je mo\u017eda i najslabija karika u evropskom lancu borbe protiv KOVID-a 19. Za\u0161to? Kad virus napadne oslabljeni organizam u njemu napravi katastrofu \u2013 a KOVID 19 je mogao napraviti havariju u zdravstvenom sistemu BiH \u00a0koji je godinama bio prepu\u0161ten samovolji politi\u010dkih podjela plijena nakon izbora: sve zdravstvene institucije, od ministarstava, zavoda za javno zdravstvo, do bolnica imale su na \u010delu mahom ljude izabrane po podobnosti, a ne po sposobnosti. Te je i zdravstveni sistem tako oslabljen po vi\u0161e osnova: odlaskom stru\u010dnog kadra (\u0161to traje ve\u0107 godinama), lo\u0161im procjenama menad\u017eera, nabavkama medicinske opreme koje su i\u0161le na \u0161tetu pacijenata a u korist dobavlja\u010da i onih koji su opremu naru\u010divali. Puno nagomilanog lo\u0161eg i nedoma\u0107inskog odnosa na\u0161ih \u201eupravitelja na svim nivoima\u201c \u2013 ne samo iz zdravstvenog sektora, je u martu stiglo na naplatu \u2013 i naravno da smo se prestra\u0161ili. Sve \u0161to bismo \u010duli od ljudi oko nas se svodilo na isto \u2013 samo da ne zaglavimo u bolnici.<\/p>\n

Afera o nabavci respiratora<\/strong><\/span><\/h1>\n

Period od protekla tri mjeseca pandemije je bio veliko iskustvo, ne znam samo mo\u017eemo li re\u0107i da se radilo i o naravou\u010deniju. Dok su se zemlje regiona, manje vi\u0161e borile sa virusom \u2013 mi smo se suo\u010davali sa aferama \u2013 skra\u0107ene i hitne procedure nabavke globalno \u201evru\u0107e robe\u201c \u2013 respiratora i za\u0161titne opreme nama u BiH su otvorile vrata raspolaganja novcem poreskih obveznika na nimalo stru\u010dan i povjerenja vrijedan na\u010din. Prva otkrivena pri\u010da o nabavkama po, u najmanju ruku, sumnjivim procedurama, u prvi plan je stavila Srebrnu malinu \u2013 firmu koja se bavi otkupom malina, a koja je dobila priliku da iz Kine naru\u010di specijalne respiratore te joj je novac (oko 5 miliona eura) upla\u0107en avansno. Detalji ugovora su postali poznati javnosti zahvaljuju\u0107i ovda\u0161njim medijima<\/a>. Bosanskohercegova\u010dke Igre bez granica stvarno nisu imale nikakvih ograni\u010denja \u2013 mediji su svakodnevno sklapali mozaik sastavljen od afera, lo\u0161ih poteza institucija, ili, u najmanju ruku, mjera i odluka koje su se kosile sa logikom.<\/p>\n

Uvedene su zabrane kretanja za osobe ispod 18 te iznad 65 godina, a bez da se pru\u017eila ikakva podr\u0161ka tim starijim sugra\u0111anima, ostavljenim da o njima brinu mla\u0111e kom\u0161ije i volonteri<\/a> koji su usko\u010dili na, kod nas ve\u0107 odavno upra\u017enjenu, ulogu odgovorne dr\u017eave koja funkcioni\u0161e kao servis gra\u0111anima. Potom je 24. aprila na snagu stupila izmijenjena odluka<\/a> kojom se \u201cdozvoljava kretanje starijim osobama od 65 godina, i to ponedjeljkom, srijedom i petkom u trajanju od 9 do 13 sati. Dozvoljeno je i kretanje mla\u0111im osobama od 18 godina, i to utorkom, \u010detvrtkom i subotom od 14 do 20 sati.\u201d<\/p>\n

Mediji, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, odgovorno su izvje\u0161tavali, akcenat stavljaju\u0107i na mjere propisane od struke i nadle\u017enih kriznih \u0161tabova, uz stalne poruke \u201eostanite ku\u0107i\u201c. Nekolicina novinara i novinarki iz medija koji su objavljivali pri\u010de o nepravilnostima<\/a> poput nabavke maski visoke cijene, ili da nabavke takve vrste za\u0161titne opreme dobavljaju<\/a> firme kojima to nije djelatnost \u00a0i propitivali odluke i mjere koje su donosili nadle\u017eni tokom pandemije trpjeli su i i dalje trpe pritiske<\/a>(vidljive i nevidljive) poput novinarke Arijane Sara\u010devi\u0107 Hela\u0107<\/a> koja je javno obznanila dokument prema kojem je bh. advokat Kadrija Koli\u0107 bio na putu da proda milion KM vrijedno vi\u0161enamjensko vozilo MUP-u Kantona Sarajevo.<\/p>\n

Nju je dan kasnije gospodin Koli\u0107 nazvao varalicom i la\u017eovom isti\u010du\u0107i<\/a> kako se ne radi o njemu, nego o firmi u kojoj je on suvlasnik. I novinarka portala Fokus Semira Degirmend\u017ei\u0107, koja je zakotrljala lavinu doga\u0111aja vezanih za nabavku respiratora iz Kine preko firme Srebrna malina, na\u0161la se na udaru<\/a>, njezina mati\u010dna redakcija je izdala saop\u0107enje ustvrdiv\u0161i: \u201cNa nekoliko anonimnih Facebook stranica i profila pokrenuta je kampanja koja ima za cilj diskreditaciju Fokusa i na\u0161e novinarke Semire Degirmend\u017ei\u0107, te dovo\u0111enja u vezu sa politi\u010dkim opcijama i pojedincima. Prema onome \u0161to se mo\u017ee vidjeti i analizirati iz prethodnih objava, rije\u010d je o mre\u017ei botova i stranica koje se mogu dovesti u direktnu vezu sa vladaju\u0107im politi\u010dkim strukturama.\u201d<\/p>\n

\"\"

Respirator, ilustracija<\/p><\/div>\n

Nejedinstveni krizni \u0161tab<\/span> <\/strong><\/h1>\n

U zemlji kompliciranih nadle\u017enosti u vremenu krize je ta uslo\u017enjenost do\u0161la do izra\u017eaja: nismo imali jedinstven krizni \u0161tab na nivou dr\u017eave, ve\u0107 je svako po svom naho\u0111enju, na entitetskom i kantonalnom nivou \u2013 propisivao mjere. \u010clan Predsjedni\u0161tva BiH iz reda srpskog naroda je krojio mjere u entitetu Republika Srpska, iako to nisu njegove nadle\u017enosti, a u Federaciji BiH rascjepkanost ovlasti i decentraliziranost dovodila je stanovnike u potpunu konfuziju \u2013 kako po\u0161tivati mjere i ograni\u010denja kad prelazite iz jednog mjesta u drugo, a druga\u010diji su propisi i zabrane. \u00a0Portal Klix<\/a>, je objavio tekst o razli\u010ditim mjerama mjere za stanovni\u0161tvo na jednom pedlju BiH, na primjeru dva naselja Dobrinje i Isto\u010dnog Sarajeva: \u201c<\/p>\n

Ono \u0161to je apsurdno jeste da je tek stotinjak metara od Isto\u010dnog Sarajeva (RS), u naselju Dobrinja na podru\u010dju Federacije BiH gra\u0111anima dozvoljeno kretanje tokom vikenda, osim u vrijeme policijskog sata od 20 sati uve\u010der do 5 sati ujutro. S druge strane, roditelji koji se \u0161e\u0107u s djecom ulicama Isto\u010dnog Sarajeva ukazuju na jo\u0161 jednu apsurdnost i neuskla\u0111enosti mjera entitetskih kriznih \u0161tabova. Dok mali\u0161ani na Dobrinji parkove mogu gledati tek s prozora, njihovi vr\u0161njaci u Isto\u010dnom Sarajevu mogu barem pro\u0161etati kroz njih.\u201d<\/p>\n

Novinari su po\u010deli postavljati pitanja na koja, naj\u010de\u0161\u0107e, nije bilo odgovora, a ote\u017eano je bilo i do\u0107i do izjava, jer su se press konferencije predstavnika kriznih \u0161tabova odvijale bez prisustva predstavnika sedme sile \u2013 zbog donesenih propisa o zabrani okupljanja. Na unaprijed dostavljena novinarska pitanja se, onda, moglo odgovarati po konceptu \u2013 \u201eizabrat \u0107emo na \u0161ta \u0107emo danas odgovoriti\u201c.<\/p>\n

Portal Media.ba<\/a> je detaljno izvijestio o tome: \u201cKonferencijama za medije Kriznog \u0161taba FBiH mogu prisustvovati tri novinara, a imena delegira novinarska zajednica uglavnom putem Viber grupe. Konferencije se odr\u017eavaju u 12 sati kada se javnost obavje\u0161tava o epidemiolo\u0161koj situaciji, a prete\u017eno to \u010dine uposlenici Federalnog zavoda za javno zdravstvo i pomo\u0107nik federalnog ministra zdravlja Goran \u010cerkez. Popodnevna konferencija za medije, u 17:15 je tako\u0111e otvorena za tri novinara. Sagovornici su ekonomisti i tokom tog termina se komunicira o ekonomskim mjerama. Novinari koji ne prisustvuju konferencijama za medije moraju pitanja poslati e-mailom dva sata prije po\u010detka\u201d.<\/p>\n

Uslijedio je vrlo brzo novi udarac: otkazi, mahom u sektoru usluga ali i na polju malih biznisa, pa su posljedice mjera po ekonomiju zemlje bile stra\u0161ne ve\u0107 u prvim sedmicama pandemije. Tr\u017ei\u0161te rada je bilo (i dalje je) na koljenima, a procjene govore kako je od marta u FBiH bez posla ostalo skoro 30.000 radnika, a u RS oko 2.000. Iako su pokrenuti mehanizmi za ubla\u017eavanje negativnih posljedica krize, oni su bile nedostatni i mjere su vrlo sporo provo\u0111ene. Primjera radi, skoro dva mjeseca se nije znalo da li \u0107e kreditni aran\u017eman odobren od MMF-a u visini od 330 miliona eura uop\u0161te postati aktivan \u2013 jer se ovda\u0161nji politi\u010dki lideri nisu mogli dogovoriti na koji na\u010din \u0107e ta sredstva biti raspore\u0111ena po entitetima i kantonima. Dogovor je postignut<\/a>, uz posredovanje zvani\u010dnika EU-a i MMF-a. Vlada FBiH je donijela set mjera<\/a> ali dosad je malo toga primijenjeno u praksi. Portal Business Magazine<\/a> sa\u010dinio je pregled najefikasnijih interventnih mjera, navode\u0107i izjavu Vjekoslava\u00a0Vukovi\u0107a, predsjednika\u00a0Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH koji ka\u017ee kako pravi ekonomski izazovi tek slijede. \u201cPaketi fiskalnih mjera oba entiteta, imaju za cilj pomo\u0107 realnom sektoru i stanovni\u0161tvu, ali s druge strane, kao nu\u017enu posljedicu i rast javnog duga… Jasni kriteriji i precizan program paketa mjera mora postojati, jer maglovito stanje poma\u017ee pojedincu, a ne gospodarstvu.\u201d<\/p>\n

Prema izvje\u0161taju<\/a> koji je sa\u010dinilo Predstavni\u0161tvo Konrad Adenauer Stiftung u BiH, navedeno je kako su granice BiH ponovno otvorene 1. juna, nakon \u0161to su dva mjeseca bile zatvorene, ali je, recimo, kad su u pitanju aerodromi, i sada broj dostupnih letova i odredi\u0161ta mali. U izvje\u0161taju o stanju u BiH se navodi i kako je, nakon ukidanja mjera ku\u0107ne izolacije, uslijedilo i \u201eukidanje vanrednog stanja odnosno stanja nesre\u0107e u entitetima, koji ni u ovom slu\u010daju nisu usaglasili ubla\u017eavanje mjera, pra\u0107eno otvaranjem granica\u201c.<\/p>\n

Te\u017eak udarac pandemije<\/span> <\/strong><\/h1>\n

Prema dosada\u0161njim podacima (koji se mijenjaju iz dana u dan) u Bosni i Hercegovini od virusa Kovid-19 umrlo je 168 osoba, vi\u0161e je od 2200 oporavljenih, a broj zara\u017eenih trenutno je 3633. Dva i po mjeseca strogih zabrana dr\u017ealo je epidemiolo\u0161ku sliku koliko-toliko stabilnom, a onda je u proteklih nekoliko sedmica, kad su mjere popustile a gra\u0111ani to shvatili kao \u2013 da virusa nema, broj zara\u017eenih je naglo po\u010deo rasti.<\/p>\n

Bosni i Hercegovini u novembru slijede op\u0107inski izbori \u2013 iako planirani za oktobar, odgo\u0111eni<\/a> su za 15 novembra zbog pote\u0161ko\u0107a sa finansiranjem, odnosno zbog, posljedi\u010dno, neusvajanja bud\u017eeta kojim su trebala biti osigurana sredstva upravo za odr\u017eavanje izbornog procesa. Ipak, polovinom juna bud\u017eet za 2020. je usvojen<\/a> a za izbore zakazane za novembar izdvojeno 4,2 miliona KM.<\/p>\n

Ova zemlja je udarac pandemije te\u0161ko podnijela, uzdrmana vi\u0161egodi\u0161njim zloupotrebama sistema od strane korumpiranih predstavnika vlasti, koji su, zarad vlastite koristi, poni\u0161tavali funkcije sistema \u2013 potrebnog kao servis gra\u0111ana, a zapravo ve\u0107 decenijama kori\u0161tenog, mehanizmom krupnijih ili sitnijih usluga podobnima, kao alat osiguravanja podr\u0161ke bira\u010dkog tijela. Kako \u0107e izgledati BiH u novembru (\u010dak i ako se radi o lokalnim izborima) \u2013 da li \u0107e do\u0107i do barem djelimi\u010dne promjene odnosa politi\u010dkih snaga \u2013 te\u0161ko je zaklju\u010diti.<\/p>\n

Uz neizbje\u017enu opasku kako bi izabrani predstavnici vlasti morali odgovornim djelovanjem, istinskim radom i zalaganjem vratiti povjerenje gra\u0111ana u sistem (\u0161to djeluje utopisti\u010dki, ali je mogu\u0107e) va\u017eno je napomenuti i da i sami moramo djelovati odgovornije, pona\u0161ati se u skladu sa preporukama i donesenim mjerama, jer smo u proteklih mjesec dana \u017eivjeli kao da virusa nema, \u0161to je, donekle razumljivo, bila psihi\u010dka reakcija ljudi zatvorenih u ku\u0107e na dva i po mjeseca. Usto, podgrijavanje teorija zavjere nam nikako ne koristi, jer time dodatno slabe mjere opreza, te dovodimo u opasnost ljude koje virus mo\u017ee dovesti do ozboljnih zdravstvenih pote\u0161ko\u0107a.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ovaj blog je objavljen u okviru inicijativu \u201ePri\u010de iz regiona<\/a><\/strong>\u201d koja sprovode\u00a0Res Publica<\/strong><\/a>\u00a0i Institut za komunikacijske studije (Makedonije), u saradnji sa\u00a0Institutom za demokratiju i medijaciju<\/strong><\/a>\u00a0(Albanija),\u00a0Analiziraj.ba<\/strong><\/a>\u00a0(BiH),\u00a0Radio KIM<\/strong><\/a>\u00a0(Kosovo),\u00a0Sbunker<\/strong><\/a>\u00a0(Kosovo), gra\u0111anskom inicijativom \u201eNe davimo Beograd<\/strong><\/a>\u201c (Srbija) i\u00a0PCNEN<\/strong><\/a>\u00a0(Crna Gora).
\n———————–
\n* Autorka je novinarka i izvr\u0161na urednica u magazinu Gracija, te saradnica portala Analiziraj.ba. Zavr\u0161ila je studij \u017eurnalistike na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Sarajevu, a tokom rada pro\u0161la je kroz razli\u010dite doedukacije u SAD-u, Maleziji, Njema\u010dkoj i Francuskoj. Novinarstvom se bavi 20 godina. Dobitnica je Specijalnog priznanja UNICEF-a, za novinarski doprinos informiranju, za\u0161titi i promociji prava djeteta u Bosni i Hercegovini za 2015. te dobitnica novinarske nagrade UN Women 2017 – za najbolji tekst na temu rodno zasnovanog nasilja u kategoriji printanih medija. U 2017. uru\u010dena joj je i zahvalnica Helsin\u0161kog odbora BiH na Konkursu za za najbolju medijsku pri\u010du\/reporta\u017eu koja promovi\u0161e LGBT prava i kulturu. Godine 2018. nagra\u0111ena je priznanjem UN BiH za novinarski doprinos informisanju o Ciljevima odr\u017eivog razvoja u BiH i njihovoj promociji \u2013 za tekst objavljen na portalu Analiziraj.ba.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mersiha Drinjakovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":295164,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[576,637,635],"class_list":["post-295162","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-bih","tag-covid-19","tag-virus"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295162","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=295162"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295162\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":295168,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/295162\/revisions\/295168"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295164"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=295162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=295162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=295162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}