{"id":294738,"date":"2020-06-26T07:48:25","date_gmt":"2020-06-26T05:48:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=294738"},"modified":"2020-06-26T07:48:25","modified_gmt":"2020-06-26T05:48:25","slug":"da-li-je-crna-gora-stvarno-pobijedila-covid-19","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/26\/da-li-je-crna-gora-stvarno-pobijedila-covid-19\/","title":{"rendered":"Da li je Crna Gora stvarno pobijedila COVID-19?"},"content":{"rendered":"
    \n
  1. juna U Crnoj Gori je progla\u0161en kraj epidemije.<\/strong> Iz prvog talasa, zemlja je iza\u0161la sa slede\u0107im bilansom: zara\u017eenih 324 i preminulih 9. Sada se Crna Gora nalazi pred ekonomskim izazovima i pod velikim znakom pitanja je turisti\u010dka sezona. Prve procjene nedvosmisleno pokazuju da \u0107e prihodi od turizma biti umanjeni za 70<\/strong> odsto! <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Po mi\u0161ljenju struke, zemlja sa malim brojem stanovnika, kao \u0161to je Crna Gora, a samim tim i malom gustinom naseljenosti, imala je predispozicije da uspje\u0161no stavi epidemiju pod kontrolu.<\/p>\n

    Stanovni\u0161tvo je, paralelno sa progla\u0161avanjem epidemije, medijski bilo bombardovano sa crnom hronikom i dnevnim bilansima iz drugih evropskih zemalja (Italija, \u0160panija, Velika Britanija). Tako da se u vazduhu samo osje\u0107ao strah, kada \u0107e brojke oboljelih i preminulih naglo sko\u010diti, odnosno- kada \u0107e i Crna Gora do\u017eivjeti taj zloslutni ,,pik” na grafikonu koji pokazuje progres pandemije.<\/p>\n

    Konferencije za \u0161tampu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti<\/a> (NKT) su na dnevnom nivou obavje\u0161tavale o slu\u010dajevima oboljelih i preminulih, kao i o mogu\u0107nostima stvaranja tzv klastera ili \u017eari\u0161ta epidemije. Kako su u ovakvim situacijama na \u017ealost, prije razuma i savjesti, najbolji partneri strah i panika, tako su i razne neistine kru\u017eile Crnom Gorom, o stotinama zara\u017eenih i najavi ,,italijanskog scenarija”.<\/p>\n

    Gra\u0111ani se ne mogu oteti utisku da smo preko no\u0107i pre\u0161li dvije krajnosti \u2013 od drakonskih mjera, nepovoljnih prognoza i neizvjesnosti, do potpune relaksacije i Vladinih poziva na ljetovanje u Crnoj Gori.<\/p>\n

    Pandemija COVID-19 dokazala je svijetu da virus ne poznaje granice. Atmosfera u Crnoj Gori krajem 2019. godine ni na koji na\u010din nije ukazivala kakav \u017eivot mo\u017eemo o\u010dekivati u narednim mjesecima. U decembru je u Parlamentu izglasan Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je nanovo podijelio crnogorsko dru\u0161tvo. Sva pa\u017enja javnosti je bila na usmjerena ishode tog Zakona, da su sve druge teme ostale po strani. Enormna zadu\u017eivanja, kao potpora odavno nestabilnoj ekonomiji, ulaganje u nacionalna preduze\u0107a koja su dokazani gubitnici, pa i pandemija COVID-19 pro\u0161li su ispod radara javnosti.<\/p>\n

    Poslednji u Evropi sa prvim slu\u010dajem zaraze <\/strong><\/h2>\n

    Institut za javno zdravlje Crne Gore je svojim redovnim saop\u0161tenjima informisao javnost o progresiji pandemije u svijetu, kao i o riziku za na\u0161u zemlju. Crna Gora je, spletom vi\u0161e okolnosti, poslednja zemlja<\/a> u Evropi koja je zabilje\u017eila prvi slu\u010daj zaraze. Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je donijelo prvi set mjera u cilju spre\u010davanja \u0161irenja epidemije. Stupile na snagu 16. marta, sa predvi\u0111enim trajanjem od najmanje 15 dana, a podrazumijevale su: prekid rada u vaspitno-obrazovnim ustanovama, zabranu svih javnih okupljanja u Crnoj Gori, zabranu posjeta u bolnicama i zatvorima i uplovljavanje svih kruzera i jahti. Ve\u0107 17. marta u Crnoj Gori su registrovana prva dva slu\u010daja zaraze. Reakcije stanovni\u0161tva su bile pod velikim uticajem panike, \u0161to je za posledicu imalo gu\u017eve u prodavnicama i pravljenje zaliha namirnica koje su po svom obimu dovoljne za \u010dak \u010detiri mjeseca potro\u0161nje. Ubrzo je do\u0161lo do nesta\u0161ice za\u0161titne opreme (rukavice, maske) i sredstava za vi\u0161enamjensku dezinfekciju. Na \u017ealost, velika potra\u017enja za dezinfekcionim sredstvima dovela je do toga da vlasnici odre\u0111enih apoteka udvostru\u010de njegovu cijenu. Prema rije\u010dima ministarke ekonomije, ovakav potez je – u skladu sa zakonom<\/a>, ali nije moralan.<\/p>\n

    Iako su preventivne mjere donesene relativno na vrijeme, Vlada Crne Gore i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti u po\u010detku nijesu obavje\u0161tavali javnost o kapacitetima u zdravstvenim ustanovama, zalihama materijala za jednokratnu upotrebu, za\u0161titne opreme, broju testova i respiratora. To je otvorilo dovoljno prostora za dodatno nepovjerenje i nesigurnost u kapacitete zdravstvenog sistema Crne Gore od strane odre\u0111enog broja gra\u0111ana. Odnosno, nepovjerenje i nesigurnost su dodatno bili pothranjeni i korupciona\u0161kim aferama koje su u godini iza nas potresle Crnu Goru, a dokazano su vi\u0161emilionski o\u0161tetile bud\u017eet dr\u017eave. Nezavisni mediji u Crnoj Gori su prenosili apele zdravstvenih radnika da ne raspola\u017eu sa za\u0161titnom opremom<\/a> (konkretan primjer je na\u010delnik internog odjeljenja bolnice u Ulcinju).<\/p>\n

    Dr\u017eavljani Crne Gore koji su boravili u inostranstvu, pri povratku su smje\u0161tani u prilago\u0111ene karantine (14 dana u objektima koji su za vrijeme pandemije pretvoreni u karantin i 14 dana kod ku\u0107e). Prvih dana, kada jo\u0161 uvijek re\u017eim samoizolacije nije jasno utvr\u0111en, postojali su dokazi o pojedina\u010dnim prekr\u0161ajima izre\u010denih mjera. Tada se na zvani\u010dnom sajtu Vlade Crne Gore pojavio spisak sa li\u010dnim podacima svih onih kojima su ove mjere izre\u010dene. Reakcije javnosti su i u ovom slu\u010daju podijeljene, dok su odre\u0111ene organizacije uputile zahtjeve za ocjenu ustavnosti<\/a> ovog poteza.<\/p>\n

    \"\"

    Policija privodi u karantin one koji ne po\u0161tuju mjere samoizolacije (Foto: PCNEN)<\/p><\/div>\n

    Uvo\u0111enjem policijskog \u010dasa, zabrane i ograni\u010denja kretanja, broj lica koja su kr\u0161ila mjere i propise se svakog dana uve\u0107avao. Nov\u010dane kazne su bile me\u0111u najviso\u010dijima u reigonu (800 do 2000 eura), a gra\u0111ani koji su po\u010dinili krivi\u010dno djelo su vi\u0161e\u010dasovno zadr\u017eavani u prostorijama centara bezbjednosti gdje nije bilo mogu\u0107e odr\u017eati preporu\u010denu fizi\u010dku distancu. Negodovanje i nepovjerenje kod gra\u0111ana je uzimalo maha, uz tvrdnje da zakoni nisu za sve jednaki.<\/p>\n

    Sa porastom broja registrovanih slu\u010dajeva, uslijedilo je i dalje poo\u0161travanje mjera. Zatvoreni su ugostiteljski objekti, tr\u017eni centri, zanatske radnje… Uprkos prethodnim izjavama resornih ministarstava da ne\u0107e biti posledica po ekonomiju, zatvaranjem radnih mjesta i ukidanjem isplata mnoga doma\u0107instva su za\u0161la u domen siroma\u0161tva. Vladini paketi pomo\u0107i malim i srednjim preduze\u0107ima su uspjeli na jedan na\u010din da pomognu zaposlenima, me\u0111utim, radnici i preduze\u0107a koji se svojim na\u010dinom djelovanja nalaze u domenu tzv \u201esive ekonomij\u0435\u201c na\u0161li su se u problemu. Naime, takvi zaposleni nijesu prepoznati u sistemu iako njihova djelatnost na neki na\u010din unosi \u201e\u017eivi\u201c kapital u crnogorski ekonomski sistem, a na drugi na\u010din ga dugoro\u010dno \u0161teti.<\/p>\n

    Iako je tre\u0107i predvi\u0111eni paket pomo\u0107i bio najavljen, do njegove dodjele jo\u0161 uvijek nije do\u0161lo. Vlada poku\u0161ava da fokus javnosti prebaci na okr\u0161aje sa opozicijom (u Budvi je do\u0161lo do prekrajanja izborne volje gra\u0111ana). Od 2016. godine je DPS sa kolaicionim partnerima opozicija u tom gradu. Istupanjem jednog odbornika na stranu DPS-a, dolazi do poku\u0161aja smjene vlasti, sa zapletima i nemilim scenama ispred zgrade Op\u0161tine<\/a>, na svakodnevnom nivou.<\/p>\n

    Mala zemlja, veliki izazovi zdravstvenog sistema <\/strong><\/h2>\n

    Kako su obrazovno-vaspitne ustanove me\u0111u prvima zatvorene, ve\u0107 23. marta je pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, a u saradnji sa televizijama sa nacionalnom frekvencijom organizovana nastava na daljinu. Prikazani sadr\u017eaj je uredno pratio \u0161kolski program, ali ipak \u0107emo naredne godine sa sigurno\u0161\u0107u znati koliko uspje\u0161no je gradivo usvojeno. Jedna od boljih stvari koje su se desile je upravo ve\u0107a zastupljenost\u00a0 obrazovnog sadra\u017eaja na televiziji. Postoje naznake da \u0107e se i ubudu\u0107e jedan dio (dodatne) nastave ovako izvoditi.<\/p>\n

    Za vrijeme trajanja pandemije obustavljeno je izvo\u0111enje svih medicinskih intervencija za pacijente koji nijesu \u017eivotno ugro\u017eeni. Onkolo\u0161ki pacijenti su mogli da nastave sa neophodnim terapijama koje primaju unutar zdravstvenih ustanova, ali ostali su bili prepu\u0161teni \u010dekanju i agoniji. S obzirom na to da je Crna Gora me\u0111u zemljama sa manjim brojem stanovnika (625.266 stanovnika, a gustina naseljenosti je 45,27\/km2), \u010dini se da nije preveliki izazov u budu\u0107nosti uspostaviti zdravstveni sistem koji \u0107e odoljeti svim vanrednim okolnostima i paralelno sprovoditi svoju regularnu djelatnost.<\/p>\n

    Potrebno je imati u vidu da su sve izre\u010dene mjere i odluke zapravo politi\u010dke, a donesene su u konsultaciji sa strukom. Tako\u0111e, u Crnoj Gori kao i u zemljama u regionu je izborna godina, pa su se odre\u0111eni potezi aktuelne vlasti tuma\u010dili kao predizborna kampanja. Odnosno, vladaju\u0107a partija je medijskom zastupljeno\u0161\u0107u, distribucijom pomo\u0107i i radom Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti ve\u0107 u\u0161la u predizbornu kampanju. Vladaju\u0107a koalicija odredila je 30. avgust za dan odr\u017eavanja izbora (podsje\u0107anje: prethodni parlamentarni izbori su bili 16.oktobra 2016).<\/p>\n

    Prema istra\u017eivanjima javnog mnejnja<\/a>, gra\u0111ani Crne Gore najvi\u0161e povjerenja su imali u Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti.<\/p>\n

    \u010clanovi NKT-a su tako\u0111e i \u010dlanovi predsjedni\u0161tva i glavnog odbora Demokratske partije socijalista, pa se nedvosmisleno mo\u017ee zaklju\u010diti da vladaju\u0107a partija upravo ra\u010duna na uspje\u0161an izlazak iz epidemije kao pogonsko gorivo za pobjedu na narednim izborima (uprkos podjelama u Crnogorskom dru\u0161tvu na osnovu identitetskih pitanja, nepovoljnoj ekonomskoj<\/a> situaciji).<\/p>\n

    Prema informacijama Vlade Crne Gore, poslednji inficirani pacijent se oporavio 24. maja, a ve\u0107 tada su i mjere zabrane uveliko stavljene van snage ili relaksirane. Po\u0161to nije bilo novih prijavljenih slu\u010dajeva, 2. juna je progla\u0161en kraj epidemije.<\/p>\n

    Broj odra\u0111enih testova se kre\u0107e oko 12 000 ali je javnost ostala uskra\u0107ena za informaciju o kakvim se testovima radi i koliko su bili zastupljeni tzv \u201ebrzi\u201c ili orjentacioni testovi. Iz prvog talasa pandemije zemlja je iza\u0161la<\/a> sa slede\u0107im bilansom: zara\u017eenih 324 i preminulih 9.<\/p>\n

    Ve\u0107 14. juna se pojavio novi importovani slu\u010daj zaraze. Rije\u010d je bila o dr\u017eavljaninu BiH. Kako je Crna Gora otvorila granice za susjedne zemlje izuzev Srbije, tenzije u dru\u0161tvu su se poja\u010dale. Odnosno, javnost je bila optere\u0107ena saop\u0161tenjima zabrinjavaju\u0107eg tona, izme\u0111u dva ministra zdravlja (Srbije i Crne Gore) ali i ostalih visokih funkcionera.<\/p>\n

    Nakon tog 14.juna, broj potvr\u0111enih slu\u010dajeva se svakodnevno pove\u0107ava, a \u010dlanovi Vlade i NKT-a su kao okida\u010d proglasili litije (koje se preko pola godine odr\u017eavaju u Crnoj Gori, kao odgovor na Zakon o slobodi vjeroispovijesti) i fudbalski derbi Partizan-Crvena zvezda<\/a>.<\/p>\n

    Ekonomske posledice i lekcije pandemije <\/strong><\/h2>\n

    Sada se Crna Gora nalazi pred ekonomskim izazovima i pod velikim znakom pitanja je turisti\u010dka sezona. Pro\u0161le godine je ulo\u017eeno 1,35 milijardi eura u deset najve\u0107ih turisti\u010dkih projekata, a sve sa ciljem da se prema\u0161i pro\u0161logodi\u0161nji broj turista (2,6 miliona). Prve procjene nedvosmisleno pokazuju da \u0107e prihodi od turizma biti umanjeni<\/a> za 70 odsto.<\/p>\n

    Naglo otvaranje granica i trka sa vremenom da se na\u0161a zemlja proglasi \u201ecorona free\u201c destinacijom jasno pokazuju da se svi napori ula\u017eu u spa\u0161avanje turisti\u010dke sezone. Iako Institut za javno zdravlje i dalje vr\u0161i testiranje i broj potvr\u0111enih slu\u010dajeva pokazuje vidljivije uve\u0107anje u odnosu na prvi period borbe sa COVID-19, stanovni\u0161tvo se pona\u0161a dosta relaksirano, gdje nadle\u017eni apeluju na li\u010dnu odgovornost. Odnosno, virus nije nikada nestao, on samo miruje i \u010deka najpogodniji na\u010din da napravi novo \u017eari\u0161te. U prirodi virusa je da se \u0161iri, a mi ljudi smo idealne mete (dru\u017eimo se, kre\u0107emo i putujemo). Negativni doga\u0111aji skoka broja inficiranih u regionu bi mogli su poslu\u017eiti kao opomena crnogorskim nadle\u017enim organima da mjere prevencije budu druga\u010dije. Na kraju, Kina koja je pokazala najve\u0107i stepen spremnosti u borbi sa pandemijom jo\u0161 uvijek vr\u0161i trija\u017eu, testira i \u0161alje u obavezan petnaestodnevni karantin sve osobe koje ulaze u zemlju.<\/p>\n

    Za vrijeme epidemije dokazano je rastao i broj \u017ertava nasilja u porodici. NVO Sigurna \u017eenska ku\u0107a je uputila apel za obezbje\u0111ivanje dodatnog smje\u0161taja za svoje korisnice jer su njihovi raspolo\u017eivi kapaciteti jo\u0161 u prvim nedjeljama epidemije<\/a> prevazi\u0111eni.<\/p>\n

    Velike pobjede se ostvaruju zajedno. To uklju\u010duje i borbu sa pandemijom. Odgovorna vlast, mediji koji ne vr\u0161e manipulaciju senzacionalisti\u010dkim naslovima, nekorumpirani ljekari su osnov za povjerenje kod gra\u0111ana. Konkretno u Crnoj Gori, na bezbolan na\u010din se pokazalo da zdravstvo nema adekvatne uslove za rad, pomo\u0107 je stizala u poodmaklim danima epidemije. U susret novom rebalansu bud\u017eeta u Crnoj Gori, gra\u0111ani se nadaju da \u0107e se i \u0161to se ti\u010de ekonomije struka vi\u0161e pitati. Odnosno, kada \u0107e Crna Gora zauzeti kurs stabilne ekonomske politike i graditi ekonomiju koja se ne\u0107e u najve\u0107em dijelu oslanjati na turizam, ve\u0107 na poljoprivredu, male i srednje biznise.<\/p>\n

    U susret parlamentarnim izborima, rastu tenzije u dru\u0161tvu. Skre\u0107e se pa\u017enja javnosti sa velikih bud\u017eetskih zadu\u017eenja, a prebacuje se fokus na vje\u010dna identitetska pitanja u Crnoj Gori. Predizborni slogani sadr\u017ee hvalospjeve vlasti o pobjedi nad COVID-19, a polako naviru stari problemi. Prema prognozama stru\u010dnjaka, na jesen \u0107e se u Crnoj Gori osjetiti prave posledice ekonomske krize. Prema procjenama ekonomskih analiti\u010dara ali i poslalnika opozicije nakon parlamentarnih izbora gra\u0111ane<\/a> Crne Gore o\u010dekuje smanjenje plata i nezapam\u0107ena ekonomska kriza.<\/p>\n

    Gra\u0111ani, dovedeni do ivice siroma\u0161tva, zatrovani nacionalnim, vjerskim, identitetskim podjelama, sve \u010de\u0161\u0107e bivaju gurnuti u sukobe. Zato, sa pobjedom nad epidemijom, nadamo se da \u0107e u Crnoj Gori napokon pobijediti razum i volja za pristojnim \u017eivotom. Odnosno, nadamo se da za sve ovo vrijeme nismo samo nau\u010dili kako se pravilno peru ruke.<\/p>\n

    Epidemija je pokazala da visok stepen li\u010dne odgovornosti i savjesti mogu biti najbolje oru\u017eje u kriznim situacijama ali tako\u0111e i da su dr\u017eava i cijeli sistem jednako jaki koliko i njihove najslabije karike. Samohrani roditelji, roditelji djece sa posebnim potrebama, osobe sa hroni\u010dnim zdravstvenim tegobama, socijalno ugro\u017eene kategorije, odnosno, pojedinci \u010diji \u017eivoti ina\u010de zbog razli\u010ditih okolnosti najvi\u0161e li\u010de na karantin, i za vrijeme epidemije su vukli najve\u0107i teret.<\/p>\n

    Pandemija je u\u010dinila nezamislivo, odnosno, svijet je na trenutak zastao i dobili smo priliku da kao pojedinci i kao dru\u0161tvo preispitamo svoje djelovanje. Sramota \u00a021. vijeka je da se desi epidemija ovakvih razmjera, ali mo\u017eda \u0107e nas ovo napomenuti da nauka, solidarnost, me\u0111uljdska (dr\u017eavna, regionalna) saradnja i dobre namjere moraju uvijek biti u trendu.<\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

     <\/p>\n

    Ovaj blog je objavljen u okviru inicijativu \u201ePri\u010de iz regiona<\/a><\/strong>\u201d koja sprovode Res Publica<\/a> i Institut za komunikacijske studije (Makedonije), u saradnji sa Institutom za demokratiju i medijaciju<\/a> (Albanija),\u00a0Analiziraj.ba<\/a>\u00a0(BiH),\u00a0Radio KIM<\/a>\u00a0(Kosovo),\u00a0Sbunker<\/a>\u00a0(Kosovo), gra\u0111anskom inicijativom \u201eNe davimo Beograd<\/a>\u201c (Srbija) i\u00a0PCNEN<\/a>\u00a0(Crna Gora).<\/p>\n

    * Ksenija Milovi\u0107 \u0458\u0435 \u043colekularni biolog i \u010dlanica GO politi\u010dke partije Demos.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Pi\u0161e: Ksenija Milovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":294305,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-294738","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/294738","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=294738"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/294738\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":294742,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/294738\/revisions\/294742"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/294305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=294738"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=294738"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=294738"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}