Dvije godine nakon \u0161to su zemlje Zapadnog Balkana morale da usklade poslovanje svojih\u00a0 termoelektrana na ugalj sa EU Direktivom o velikim lo\u017ei\u0161tima, ne samo da se emisije sumpor dioksida nisu smanjile, nego su se \u010dak i pove\u0107ale, pokazuje novo, danas objavljeno istra\u017eivanje mre\u017ee CEE Bankwatch.<\/p>\n
Sve zemlje Zapadnog Balkana su \u010dlanice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. smanjuju zaga\u0111enje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim lo\u017ei\u0161tima. Me\u0111utim, nijedna od zemalja nije ispo\u0161tovala svoje ukupne grani\u010dne vrijednosti emisija u 2019. godini.<\/p>\n
Emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj koje su obuhva\u0107ene Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP) u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu su se u periodu izme\u0111u 2018. i 2019. godine pove\u0107ale, i to sa 603.988 na 617.281 tonu. Ova vrijednost je \u0161est puta ve\u0107a od grani\u010dne vrijednosti za SO2 za sve \u010detiri zemlje zajedno.<\/p>\n
Kako Crna Gora ima samo jednu termoelektranu, ne podlije\u017ee izradi Nacionalnog plana za smanjenje emisija. Zato je izabrana opt-out metoda, prema kojoj je TE Pljevlja dodjeljeno 20 000 radnih sati u periodu od 1. januara 2018. do 31. decembra 2023., pri \u010demu ima obavezu da smanjuje broj radnih sati, a nakon \u0161to ih potro\u0161i da uskladi svoje poslovanje sa standardima Direktive o industrijskim emisijama. S obzirom da je do sada potro\u0161eno vi\u0161e od dvije tre\u0107ine, Crna Gora planira da od Energetske zajednice tra\u017ei dodatni broj radnih sati za TE Pljevlja.<\/p>\n
Iako je TE Pljevlja tokom 2019. proizvela znatno manje SO2 (46.639,61 tonu) nego \u0161to je to bio slu\u010daj 2018. (64.475 tona), ove vrijednosti su i dalje daleko iznad emisija SO2 za 2016. godinu, kada je ukupno bilo proizvedeno 25.459 tona. Nije jasno \u0161ta bi mogao biti uzrok ovakvim ogromnim varijacijama, s obzirom na to da se one ne mogu u potpunosti opravdati razli\u010ditim brojem radnih sati tokom razli\u010ditih perioda.<\/p>\n
Na nivou pojedina\u010dnih termoelektrana, TE Ugljevik u Bosni i Hercegovini je tokom 2019. bila postrojenje s najvi\u0161e ispu\u0161tenog SO2 u regionu \u2013 88.302 tone, odnosno emisije SO2 bile su 9,7 puta ve\u0107e u odnosu na svoju grani\u010dnu vrijednost. Oprema za odsumporavanje pu\u0161tena je u probni rad u decembru 2019. godine, ali su po\u010detkom 2020. prijavljeni tehni\u010dki problemi.<\/p>\n
Drugi najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d je Kostolac B u Srbiji, sa \u010dak 79.113 tona SO2 emisija. Uprkos tome \u0161to je Elektroprivreda Srbije ulo\u017eila 130 miliona USD u opremu za odsumporavanje dimnog gasa, koja je zvani\u010dno pu\u0161tena u rad jo\u0161 2017. godine, nije se postiglo smanjenje emisija SO2. Ina\u010de, postrojenje je instalirala kineska firma CMEC (eng. China Machinery and Engineering Corporation).<\/p>\n
\u201cPostavlja se pitanje ho\u0107e li se rekonstrukcijom TE Pljevlja zadovoljiti visoki ekolo\u0161ki standardi, kada to nije slu\u010daj sa pomenutim TE u Bosni i Srbiji. Jedan od uslova funkcionalnosti sistema za odsumporavanje jeste ispravnost filtera, \u0161to pokazuje primjer Ugljevika, gdje ugra\u0111eni sistem ne radi jer je sam filter neispravan. Tako\u0111e, oprema za odsumporavanje se mora mijenjati nakon 10-15 godina rada, \u0161to uz odr\u017eavanje i sopstvenu potro\u0161nju sistema iziskuje dodatne tro\u0161kove, koji \u0107e u krajnjem snositi gra\u0111ani. Ovoj ve\u0107 optere\u0107enoj cijeni treba dodati i velike tro\u0161kove koji \u0107e uslijediti pla\u0107anjem takse na CO2, koja \u0107e uz emisije ostalih \u0161tetnih gasova postojati dok god se u TE sagorijeva lignit \u2013 najprljaviji energet. Uslijed navedenih primjera iz regiona, opravdano postoji bojazan da li \u0107e se rekonstrukcija TE pretvoriti u slu\u010daj poput Kostolca ili Ugljevika. Da li \u0107e milioni eura predodre\u0111eni za radove kineskog konzorcijuma zaista obezbijediti smanjenje emisija do te mjere da se gra\u0111anima Pljevalja i cijele Crne Gore kona\u010dno obezbijedi dobar kvalitet vazduha, kada je \u010dinjenica da se isti sa sigurno\u0161\u0107u posti\u017ee samo prekidom zavisnosti od uglja\u201d, navodi Nevena Petkovi\u0107, projektni koordinator NVO Green Home.<\/p>\n
Ranije ovog mjeseca\u00a0 ugovor za ekolo\u0161ku rekonstrukciju TE Pljevlja potpisan je sa konzorcijumom Dongfang-Bemax-BB Solar-Permonte.<\/p>\n
\u201cPodsje\u0107amo, za projekat ekolo\u0161ke rekonstrukcije TE Pljevlja nije ra\u0111ena ekonomska analiza tog projekta koja potvr\u0111uje njegovu ekonomsku opravdanost i finansijsku isplativost za narednih \u010dak 30 godina. Analiza NVO Eko-tim o uticaju sistema trgovanja emisijskim kvotama (ETS) na poslovanje termoelektrane Pljevlja pokazala je negativne\u00a0 implikacije budu\u0107ih\u00a0 tro\u0161kova CO2 na rentabilnost poslovanja TE Pljevlja. Neophodno je sagledati sve rizike koje realizacija ovog projekta sa sobom nosi i napraviti\u00a0 projekcije proizvodnih tro\u0161kova termoelektrane, budu\u0107e cijene CO2, cijene struje itd. koliko god bilo te\u0161ko ovakve prognoze praviti. Ne smijemo dopustiti sebi da do\u0111emo u situaciju da se u bliskoj budu\u0107nosti rad TE Pljevlja dovede u pitanje zato \u0161to nismo bili dovoljno odgovorni, a na \u0161ta nas posebno obavezuju i trenutni trendovi u sektoru uglja u Evropi gdje se zbog visoke cijene uglja, cijene CO2 i starosti postrojenja koja koriste ugalj ona uglavnom zatvaraju\u201d navela je Diana Milev \u010cavor, projektni menad\u017eer NVO Eko-tim.<\/p>\n
\u201cSmanjenje zaga\u0111enja iz TE Pljevlja je svakako hitno, ali je pitanje da li se to najefikasnije realizuje kroz rekonstrukciju ili kroz zatvaranje. U svakom slu\u010daju, treba na participativan na\u010din razvijati plan za pravednu tranziciju u Pljevljama, jer se broj radnika u rudniku ve\u0107 nekoliko godina smanjuje i trend \u0107e se nastaviti\u201d, zaklju\u010duje Pippa Gallop, savjetnica za energetiku mre\u017ee CEE Bankwatch i jedna od autorki izve\u0161taja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zajedni\u010dko saop\u0161tenja NVO Green Home i NVO Eko-tim<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282333,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-294355","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/294355","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=294355"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/294355\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":294356,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/294355\/revisions\/294356"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=294355"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=294355"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=294355"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}