{"id":294095,"date":"2020-06-21T08:39:50","date_gmt":"2020-06-21T06:39:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=294095"},"modified":"2020-06-21T08:39:50","modified_gmt":"2020-06-21T06:39:50","slug":"zaboravljene-narodne-izreke-i-njihova-znacenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/21\/zaboravljene-narodne-izreke-i-njihova-znacenja\/","title":{"rendered":"Zaboravljene narodne izreke i njihova zna\u010denja"},"content":{"rendered":"<p>Pijan kao letva<\/p>\n<p>Ovu frazu mo\u017eemo \u010duti vrlo, vrlo \u010desto, a odnosi se na svakog pijanca koji jedva stoji na nogama, koji tetura ili na bilo koji drugi na\u010din iskazuje pozama\u0161nu alkoholisanost. Ali, za\u0161to je ba\u0161 letva ovdje nadrljala? Ona je uspravna, kad je zakucate \u2013 ne mrda, ne klati se, ne bljuje, ne smrdi na alkohol, nije neugodna, ne otkriva tajne\u2026 Ipak, svaki pijanac koji zavr\u0161i u jarku kraj puta \u2018pijan je kao letva\u2019.<\/p>\n<p>Ru\u017ean kao pas\/no\u0107<\/p>\n<p>Ne znamo je li nam vi\u0161e \u017eao psa ili no\u0107i u ovom pore\u0111enju. Ok, priznajemo, ima svakakvih pasa. No, ipak, zar ijedan pas mo\u017ee biti toliko ru\u017ean da bude osnovno merilo ru\u017eno\u0107e? Ili no\u0107, kad smo ve\u0107 na tematici\u2026 Kakve ona veze ima s estetikom? Ako \u0107emo ve\u0107 da teoreti\u0161emo o lepom, onda tako mo\u017eemo do beskraja. Ionako je poznato da se o ukusima ne raspravlja.<\/p>\n<p>Blejati kao tele u \u0161arena vrata<\/p>\n<p>Ok, mo\u017eda nam je ipak ovo omiljena. Pretpostavljamo da je ovo pore\u0111enje smislilo dete u ni\u017eim razredima osnovne \u0161kole nakon \u0161to je na \u010dasu likovnog imalo napad kreativnosti. A ako je bila ipak odrasla osoba u pitanju, onda smo sigurni da je bila \u2018pijana kao letva\u2019.<\/p>\n<p>Gladan kao vuk<\/p>\n<p>Svi smo dobro upoznati, neki manje, neki vi\u0161e, s onim ose\u0107anjem gladi kad bismo pojeli ba\u0161 sve \u0161to nam se na\u0111e na putu. Tada je vrlo prigodno re\u0107i: \u2018Gladan sam kao vuk!\u2019 Ali za\u0161to ba\u0161 kao vuk? Zar je to jedina divlja \u017eivotinja, jedini predator koji sam tra\u017ei svoju hranu i vrlo \u010desto je ne na\u0111e? Sumnjamo, ali u na\u0161em jeziku o\u010dito jeste.<\/p>\n<p>Bled kao krpa<\/p>\n<p>\u010cak ni \u2018bled kao zid\u2019 vi\u0161e ne bi imalo nikakvo relevantno zna\u010denje jer danas retko ko u stanu\/ku\u0107i ima \u010diste bele zidove. A ne mo\u017eete biti bledi kao zeleni, ljubi\u010dasti ili plavi zid. A u kojim tek bojama dolaze krpe\u2026 Mo\u017eda su nekad bile bele, u vreme kad su se iskuvavale u loncima, ali kakve to danas ima veze sa bilo \u010dim.<\/p>\n<p>Lud kao kupus<\/p>\n<p>Ova je fraza otprilike u rangu s onim \u0161arenim vratima, ako nas pitate. Na koji je to na\u010din kupus lud? Kako izgleda lud kupus? Mo\u017eda izgubi kompas pa po\u010dne da divlja po polju? Ili ako se ve\u0107 nalazi na daski za seckanje, odjednom po\u010dne da vri\u0161ti i mahnito ska\u010de samo da ga ne ise\u010demo? Te\u0161ko.<\/p>\n<p>Glup kao stub<\/p>\n<p>OK, shvatamo da stubovi kao takvi nisu preterano pametni, a ne poseduju mozak pa ne mogu biti ni okarakterisani kao glupi ili pametni. Ali za\u0161to ba\u0161 stub? Za\u0161to nije recimo \u2018glup kao radijator\u2019? Ili \u2018glup kao su\u0161ilica za ve\u0161\u2019? \u010cini nam se da sve te verzije jednako imaju smisla, a za\u0161to smo se navikli ba\u0161 na ovu, ostaje misterija\u2026<\/p>\n<p>Prebiti nekoga kao ma\u010dku<\/p>\n<p>Sirote ma\u010dke\u2026 Ni krive ni du\u017ene zavr\u0161ile su u frazi u kojoj su simbol pretu\u010denog, poni\u017eenog i uvre\u0111enog, a zapravo se radi o prelepim ljubimcima, lukavim i samovoljnim koje ne\u0107ete mo\u0107i modelovati ba\u0161 onako kako se setite. Zato slede\u0107i put po\u0161tedite ma\u010dke ili jednostavno prestanite da budete agresivni i uop\u0161te spominjete ikakve pretnje.<\/p>\n<p>Da kucnem u drvo<\/p>\n<p>Kada se desi ne\u0161to \u0161to nije bilo sigurno da \u0107e se desiti, nego se samo pritajeno o\u010dekivalo; I izra\u017eava zadovoljstvo ishodom doga\u0111aja. Kucanje u drvo je paganski na\u010din da se umilostive demoni u ku\u0107i, kucanjem se duhovima stavlja do znanja da \u010dovek ra\u010duna na njihovu dobrotu.Ustao\/ustala na levu nogu. U ovom svetu de\u0161njaka sve sto je levo na neki na\u010din nije standardno, osim toga u mnogim religijama, pa i u islamu leva je strana tela pod uticajem \u0111avola pa se podovim misli da je \u010dovek neraspolo\u017een i da mu tada nista ne ide od ruke, jer se time baksuzirao.<\/p>\n<p>Gleda se u o\u010di kada se kuca (nazdravlja).<\/p>\n<p>Ovo je sugestija i opomena onome koji ne gleda u o\u010di onoga kojem nazdravlja \u2013 da je to nepristojno prema onome s kojim se kuca \u010da\u0161om, dakle treba ga gledati u o\u010di.<\/p>\n<p>Gore ti u\u0161i<\/p>\n<p>Neko te ogovara. Kada nekome \u2019\u2019gore\u2019\u2019 u\u0161i, kada prisutni vide da su se nekome u\u0161i zacrvenele, a sama osobaoseti da je svrbe u\u0161i (\u0161to je ina\u010de simptom naglo povi\u0161enog krvnog pritiska) narod to tuma\u010di da tu osobu neko ogovara, jer se naslu\u0107uje da \u0107e njene u\u0161i \u010duti neki tra\u010d o sebi.<\/p>\n<p>Hladne noge \u2013 vru\u0107a ljubav.<\/p>\n<p>Odnosi se na \u017eene i tvrdi se da one koje imaju hladna stopala, u krevetu su vatrene ljubavnice.<\/p>\n<p>Ma\u010dak u vre\u0107i\/d\u017eaku<\/p>\n<p>Odnosi se na ne\u0161to nepoznato \u0161to se nekome nudi. U srednjem veku prasi\u0107i su se prodavali u vre\u0107i, aprevaranti su umesto prasi\u0107a podvaljivali naivnim kupcima ma\u010dku, v. Kupio ma\u010dka u\u00a0 d\u017eaku\u2026<\/p>\n<p>Mi\u0161 beli sre\u0107u deli.<\/p>\n<p>Ovo je uzvik kojim su nekada Romi pozivali ljude da im se prorekne sudbina. Romi su i\u0161li sa hr\u010dkom ukutiji koju su nosili oko vrata. U kutiji su bile ceduljice na kojoj su pisala \u201dproro\u010danstva\u201d. Kada bi Cigo gurnuo hr\u010dka, on bi na osnovu uslovnog refleksa zagrizao jednu od ceduljica i ona bi postajala izbor sudbine onoga ko je platio za gatanje. Ranije je kori\u0161\u0107en mi\u0161 koji je zaista\u00a0 simbol sre\u0107e kod Roma, ali je njegova upotreba izba\u010dena zbog toga \u0161to je odvratan nekim ljudima.<\/p>\n<p>Mrka kapa<\/p>\n<p>Ozna\u010dava te\u0161ku situaciju. U srednjem veku, kada su glasnici donosili nepovoljne vesti u gradove, npr. da je u blizini epidemija kuge, ili neprijateljska vojska nosili bi crne kape koje su stra\u017eari sa kula i osmatra\u010dnica videli iz daljine, ako suglasnici imali bele kape opasnost nije postojala. (Izvor:Kurir.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeste li se ikad zapitali za\u0161to u svakodnevnom govoru tako \u010desto koristimo neke fraze, poput &#8216;blijed kao krpa&#8217;, a da se pritom ni na trenutak ne zapitamo odakle nam uop\u0161te to pore\u0111enje i za\u0161to ba\u0161 to?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":294096,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-294095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/294095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=294095"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/294095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":294097,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/294095\/revisions\/294097"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/294096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=294095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=294095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=294095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}