{"id":293904,"date":"2020-06-19T06:32:06","date_gmt":"2020-06-19T04:32:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=293904"},"modified":"2020-06-19T06:32:06","modified_gmt":"2020-06-19T04:32:06","slug":"bauk-kruzi-svijetom-bauk-antirasizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/19\/bauk-kruzi-svijetom-bauk-antirasizma\/","title":{"rendered":"Bauk kru\u017ei svijetom \u2013 bauk antirasizma"},"content":{"rendered":"

Autor: Minel Abaz<\/strong><\/p>\n

Taman kad su se neke dr\u017eave svijeta, ve\u0107inom one sjeverne, spremale \u201cotvoriti\u201d svoju ekonomiju i privredu, brutalno ubistvo Georgea Floyda je potreslo prvo SAD, a malo kasnije i svijet. Nakon \u0161to su vlade mislile da se vra\u0107aju u \u201cnormalno\u201d stanje prije pandemije Covida-19, antirasisti\u010dki protesti su odjeknuli globalno, prvo u SAD-u, a zatim i u zemljama \u0161irom Evrope. Na nasilje sistema, odgovoreno je nasilnim protestima, okr\u0161ajima sa policijom, razbijanjem trgovina, i u Bristolu (grad u Velikoj Britaniji), obaranjem spomenika Edvarda Kolstona \u2013 konzervativnog politi\u010dara iz 17. vijeka koji je u\u010destvovao u trgovini robljem. Ovo je nai\u0161lo na odobravanje demonstranata, ali i na negodovanja liberalnih i konzervativnih mislilaca i politi\u010dara iz Evrope.<\/p>\n

Ru\u0161enje statua i spomenika u Evropi nije ni\u0161ta novo. Sjetimo se samo ru\u0161enja spomenika Vladimira Ili\u010da Lenjina \u0161irom Ukrajine: digitalno uklanjanje 2011. godine, te stvarna, fizi\u010dka ru\u0161enja 2013. godine (u Kijevu) i 2014. godine (oko 100 spomenika i memorijala). Sjetimo se i samog po\u010detka nasilnog raspada Jugoslavije kada su komunisti\u010dke i antifa\u0161isti\u010dke spomenike ru\u0161ili nacionalisti koji su vjerovali da je demokratija napokon stigla. Neki su urinirali na njih, druge su raznosili eksplozivima. U razdoblju od 1990. do 2000. godine u Hrvatskoj je sru\u0161eno najmanje 3000 spomenika. Liberalno-konzervativnim Evropljanima koji se sada bune protiv nasilnog uklanjanja spomenika rasista i robovlasnika iz prethodnih stolje\u0107a ova ru\u0161enja nisu smetala i, koliko se sje\u0107am, nije bilo negodovanja.<\/p>\n

Da se na trenutak vratimo na biv\u0161u Jugoslaviju: prema posljednjim statistikama Svjetske banke, stopa nezaposlenosti mladih (za 2019. godinu) u Bosni i Hercegovini iznosi 39.7%. Bosna i Hercegovina jo\u0161 nije dio Evropske Unije, ali je pre\u0161la i stopu Gr\u010dke od 35,1%. U susjednoj Hrvatskoj, \u010dlanici EU, ova stopa iznosi 17,8%. To smo valjda dobili uklanjanjem komunizma.<\/p>\n

Nezaposlenost mladih (maj 2020. godine) u SAD-u iznosi 25,2%. No, u obzir moramo uzeti podatke Instituta za ekonomsku politiku (Economic Policy Institute) koji pokazuju rasnu nejednakost u dimenzijama finansija: doma\u0107instvo crnih Amerikanaca akumulira tek oko jedne desetine bogatstva porodice bijelih Amerikanaca, porodice bijelih Amerikanaca obi\u010dno imaju ve\u0107a primanja od porodica crnih Amerikanaca, stopa nezaposlenosti za crne Amerikance prelazi stopu bijelih Amerikanaca, ve\u0107i udio populacije crnih Amerikanaca \u017eivi u siroma\u0161tvu, ve\u0107em udjelu crnih Amerikanaca nedostaje zdravstveno osiguranje u odnosu na bijele Amerikance \u2013 te je zbog ove \u010dinjenice i broj smrtnosti zbog pandemije korona virusa\/Covida-19 smrtonosnija za crne Amerikance.<\/p>\n

Ovdje bi uvid iz Hegelove Filozofije historije mogao biti koristan. Rekao je da “ponavljanjem onog \u0161to se u po\u010detku pojavilo samo kao stvar slu\u010dajnosti i nepredvi\u0111enosti postaje stvarno i ratificirano postojanje”. Ono \u0161to nas Hegel u\u010di je sljede\u0107e: prvi \u010din “brisanja” komunisti\u010dkih i antifa\u0161isti\u010dkih spomenika \u0161irom Hrvatske (Jugoslavije) nije bio slu\u010dajnost, ve\u0107 pokazatelj onoga \u0161to dolazi – pravo ru\u0161enje komunisti\u010dkih i antifa\u0161isti\u010dkih ideja i vrijednosti. Sli\u010dno tome, ukupni neuspjeh “tranzicije” biv\u0161ih jugoslavenskih dr\u017eava iz komunizma u “demokratiju” mogao bi dobro objasniti stvarni neuspjeh “tranzicije” SAD-a i dr\u017eava Evrope iz rasizma i robovlasni\u0161tva u liberalnu \u201cdemokratiju\u201d.<\/p>\n

Trenutna borba protiv rasizma, \u0161irom svijeta, nije samo borba za manje rasizma. Nije borba za kapitalizam sa umjerenim rasizmom, ili za kapitalizam bez rasizma. To je – \u010dak i ako demonstranti mo\u017eda to ne shvataju – borba protiv samog kapitalizma. Jer kako je jo\u0161 davno (1964. godine) rekao Malcolm X, socijalist i revolucionarni internacionalist: \u201cNe mo\u017eete imati kapitalizam bez rasizma.\u201d<\/p>\n

Stoga se valja zapitati, kao i Lav Trocki prije nekih 80 godina: \u201cKome se obratiti i \u0161ta zahtijevati?\u201d<\/p>\n

Zadr\u017eavanje postoje\u0107eg stanja sigurno nije opcija. No nije opcija ni tra\u017eiti odgovor i rje\u0161enje od najreakcionarnijih elita koje su i dovele do ovakvog stanja. Rje\u0161enje je gradnja novog dru\u0161tva na idejama i idealima jednakosti, prijateljstva i snage.<\/p>\n

Iz tog razloga, spektar antirasizma progoni liberalne i konzervativne mislioce: pale statue ne simboliziraju samo trenutni nasilni odgovor na sistemski rasizam. Pale statue pokazuju da ni sistemi u EU i u SAD-u ne mogu biti odgovor na postoje\u0107e probleme.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zadr\u017eavanje postoje\u0107eg stanja sigurno nije opcija. No nije opcija ni tra\u017eiti odgovor i rje\u0161enje od najreakcionarnijih elita koje su i dovele do ovakvog stanja. Rje\u0161enje je gradnja novog dru\u0161tva na idejama i idealima jednakosti, prijateljstva i snage<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":293031,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-293904","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293904","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=293904"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293904\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":293905,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293904\/revisions\/293905"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/293031"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=293904"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=293904"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=293904"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}