{"id":293826,"date":"2020-06-18T07:33:08","date_gmt":"2020-06-18T05:33:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=293826"},"modified":"2020-06-18T07:33:08","modified_gmt":"2020-06-18T05:33:08","slug":"rivalstvo-titana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/18\/rivalstvo-titana\/","title":{"rendered":"Rivalstvo titana"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Jerko Bakotin<\/strong><\/p>\n<p>Na spornoj granici Indije i Kine u Himalaji u ponedjeljak nave\u010der ubijeno je 20 indijskih vojnika i nepoznat broj kineskih. Prema izvje\u0161tajima, do sukoba je do\u0161lo u dolini rijeke Galvan na privremenoj me\u0111i. Tenzije eskaliraju od travnja: prija\u0161njih je mjeseci Indija ubrzano po\u010dela graditi vojne baze i ceste prema spornom podru\u010dju na koje pravo pola\u017eu obje velesile. Na to je Kina po\u010dela kopati rovove te poslala tisu\u0107e vojnika, koji su navodno ulazili desetke kilometara duboko u indijski teritorij. Dolazilo je do verbalnih i fizi\u010dkih sukoba s indijskim patrolama, a kako se obje strane uste\u017eu od vatrenog oru\u017eja, okr\u0161aji su vo\u0111eni kamenjem, \u0161akama i palicama.<\/p>\n<p>Unato\u010d diplomatskim sastancima zapovjednik\u00e2, navodno je kobne no\u0107i indijski oficir tijekom sukoba gurnut u klanac. Obje strane pozvale su poja\u010danje; u filmskoj se sceni vi\u0161e stotina vojnika na minus-temperaturama borilo hladnim oru\u017ejem. O\u010dekivano, indijsko inoministarstvo za incident je optu\u017eilo Kinu, dok je kineski komandant Zhang Shuli odvratio da su Indijci namjerno provocirali kineske vojnike. Iako je, \u010dini se, rije\u010d o ne\u017eeljenom okr\u0161aju pa \u0107e se situacija izvjesno smiriti \u2013 pregovori su ve\u0107 zapo\u010deli \u2013 ovo su prve smrti na spornoj granici jo\u0161 od 1975. Brahma Chellaney, profesor strate\u0161kih studija iz New Dehlija, rekao je Guardianu da \u2018odnosi Kine i Indije vi\u0161e ne\u0107e biti isti\u2019.<\/p>\n<p>Pozadina konflikta je dvostruka. Na neposrednoj razini, rano prijateljstvo dviju najmnogoljudnijih svjetskih zemalja iz 1950-ih godina, oko kojeg se trudio D\u017eavaharlal Nehru, brzo se pokvarilo nakon kineske aneksije Tibeta, indijskog protektorata nad Sikkimom i Butanom te nesuglasica oko granice koju su u doba kineske slabosti iscrtavali Britanci. Do 1962. stvari su eskalirale do otvorenog rata s nekoliko tisu\u0107a mrtvih. Pobijedila je Kina te zauzela spornih 38.000 \u010detvornih kilometara, teritorij poznat pod imenom Aksai \u010cin. Odnosi su se dodatno pogor\u0161ali nakon \u0161to je Peking otvoreno podupirao Pakistan u sukobu oko Ka\u0161mira. Od kasnih 1970-ih, me\u0111utim, obje se zemlje znatno trude pobolj\u0161ati svoje odnose. Iako granica nikada nije dogovorena, New Delhi i Peking pribli\u017eili su se toliko da je Kina sada ve\u0107 godinama najve\u0107i trgovinski partner Indije. Obujam te trgovine 2018. iznosio je 85 milijardi dolara, pri \u010demu indijski deficit iznosi gotovo 52 milijarde. Aktualni kineski vo\u0111a Si \u0110inping tri je puta posjetio Indiju, a premijer Narendra Modi Kinu \u010dak devet puta. Tako\u0111er, obje su zemlje \u010dlanice BRIC-a, bloka Brazil-Rusija-Indija-Kina.<\/p>\n<p>U pozadini diplomatske i trgovinske suradnje krije se, me\u0111utim, geostrate\u0161ko rivalstvo nejednakih suparnika. Iako Indija s 1,4 milijardi ima \u2018svega\u2019 40 milijuna ljudi manje od Kine, iako je prema MMF-u peta ekonomija svijeta, a prema listi instituta SIPRI 2019. je imala tre\u0107i najve\u0107i vojni prora\u010dun na svijetu, te posjeduje solidan nuklearni arsenal, ne mo\u017ee se mjeriti s Kinom. Sedamdesetih su ekonomije obiju zemalja bile pribli\u017eno podjednakih veli\u010dina, no kineski BDP danas je pet puta ve\u0107i od indijskog, a vojni bud\u017eet od 261 milijarde eura skoro \u010detiri puta. Iako New Delhi gaji ambicije da tako\u0111er postane supersila \u2013 pi\u0161e Christian Wagner, stru\u010dnjak berlinskog Instituta za me\u0111unarodnu i sigurnosnu politiku \u2013 nedostaju mu kako materijalne tako i institucionalne mogu\u0107nosti: Indija odavno uzaludno nastoji izboriti reformu Vije\u0107a sigurnosti UN-a koja bi joj donijela stalno mjesto i pravo veta. Kina je u sklopu izgradnje novog \u2018Puta svile\u2019 ulo\u017eila desetke milijardi dolara ne samo u Indiji suprotstavljene zemlje poput Pakistana, nego i u dr\u017eave koje New Delhi odavno smatra svojom zonom utjecaja, poput Nepala (osam milijardi dolara kineskih investicija), Banglade\u0161a (38) ili \u0160ri Lanke (14). S kineskim novcem dolazi i politi\u010dka ovisnost: \u0160ri Lanka je kineskoj tvrtki ve\u0107 morala na 99 godina prepustiti va\u017enu luku Hamamboto. Ukratko, Indija se sve vi\u0161e osje\u0107a stegnuta kineskim obru\u010dem. Kako bi ga balansirala, razvija sve intenzivniju suradnju s Japanom \u2013 jo\u0161 jednom azijskom velesilom i povijesnim kineskim protivnikom \u2013 Francuskom, Australijom i Sjedinjenim Dr\u017eavama te postavlja vojne baze po Indijskom oceanu, \u010dak i u Omanu, kako bi pratila kinesku vojsku u D\u017eibutiju.<\/p>\n<p>Modijev je prioritet \u0161to br\u017ee razviti tehnolo\u0161ke i privredne kapacitete kako bi zemlja nadoknadila zaostatak za Kinom. Balans mo\u0107i u trokutu titana Indija-Kina-Sjedinjene Dr\u017eave presudno \u0107e odrediti budu\u0107nost Azije, a u nekoj mjeri i svijeta. S enormnim vojnim prora\u010dunima, povije\u0161\u0107u nerije\u0161enih sukoba, me\u0111usobnim paranojama i strate\u0161kim rivalitetom, ta \u0107e budu\u0107nost biti sve samo ne bezopasna.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/rivalstvo-titana\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Balans mo\u0107i u trokutu Indija-Kina-Sjedinjene Dr\u017eave odredit \u0107e budu\u0107nost Azije. S enormnim vojnim prora\u010dunima i povije\u0161\u0107u nerije\u0161enih sukoba, ta \u0107e budu\u0107nost biti sve samo ne bezopasna<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":293827,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-293826","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293826","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=293826"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293826\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":293828,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293826\/revisions\/293828"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/293827"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=293826"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=293826"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=293826"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}