Svaki mozak se mijenja s godinama, a mentalna se funkcija mijenja zajedno s njim. Mentalni pad je uobi\u010dajen i to je jedna od lo\u0161ijih posljedica starenja. Ali kognitivno o\u0161te\u0107enje nije neizbje\u017eno.<\/p>\n
Kroz istra\u017eivanja na mi\u0161evima, ali i ljudima, nau\u010dnici su otkrili da mo\u017edane aktivnosti poti\u010du nove veze izme\u0111u nervnim \u0107elijama i mogu \u010dak pomo\u0107i mozgu da stvori nove \u0107elije, razvija neurolo\u0161ku ‘plasti\u010dnost’ i izgradi funkcionalnu rezervu koja osigurava za\u0161titu protiv budu\u0107eg gubitka \u0107elija.<\/p>\n
Svaka mentalno stimulativna aktivnost trebala bi nam pomo\u0107i u izgradnji mozga. \u010citajte, poha\u0111ajte kurseve, poku\u0161ajte s ‘mentalnom gimnastikom’, poput rje\u0161avanja zagonetki s rije\u010dima ili matemati\u010dkim problemima. Eksperimenti\u0161ite sa stvarima koje zahtijevaju ru\u010dnu spretnost i mentalne napore, poput crtanja, slikanja i drugih zanata.<\/p>\n
Istra\u017eivanja pokazuju da upotreba mi\u0161i\u0107a poma\u017ee i va\u0161em umu. Redovnim vje\u017ebanjem pove\u0107ava se broj sitnih krvnih sudova koje dovode krv bogatu kiseonikom u podru\u010dje mozga odgovorno za misli. Vje\u017eba tako\u0111e podsti\u010de razvoj novih nervnih \u0107elija i pove\u0107ava veze izme\u0111u mo\u017edanih \u0107elija, sinapsi. To rezultira efikasnijim, plasti\u010dnijim i adaptivnijim mozgovima, \u0161to zna\u010di bolje rezultate kod starenja. Vje\u017eba sni\u017eava krvni pritisak, pobolj\u0161ava nivo holesterola, poma\u017ee u ravnote\u017ei \u0161e\u0107era u krvi i smanjuje mentalni stres, a sve to mo\u017ee pomo\u0107i va\u0161em mozgu, kao i va\u0161em srcu.<\/p>\n
Dobra ishrana mo\u017ee pomo\u0107i va\u0161em umu, kao i va\u0161em tijelu. Na primjer, ljudi koji upra\u017enjavaju mediteransku dijetu koja nagla\u0161ava vo\u0107e, povr\u0107e, ribu, ora\u0161aste plodove, maslinovo ulje i biljne izvore proteina manje su skloni demenciji i kognitivnim o\u0161te\u0107enjima.<\/p>\n
Visoki krvni pritisak u srednjoj \u017eivotnoj dobi pove\u0107ava rizik od kognitivnog pada u starosti. Promijenite na\u010din \u017eivota kako biste odr\u017eali pritisak \u0161to ni\u017eim. Redovno vje\u017ebajte, ograni\u010dite alkohol na dva pi\u0107a dnevno, smanjite stres, jedite pravilno i idite da spavate na vrijeme.<\/p>\n
Dijabetes je va\u017ean faktor rizika za demenciju. Mo\u017eete sprije\u010diti dijabetes pravilnom ishranom i odr\u017eavanjem linije. Ali ako vam nakon svega \u0161e\u0107er u krvi ostane visok, obavezno posjetite ljekara.<\/p>\n
Visok nivo LDL (‘lo\u0161eg’) holesterola povezana je s pove\u0107anim rizikom od demencije. Dijeta, vje\u017ebanje, kontrola tjelesne te\u017eine i izbjegavanje duvana znatno \u0107e pobolj\u0161ati nivo holesterola. Ali ako vam treba dodatna pomo\u0107, obratite se ljekaru.<\/p>\n
Neke studije sugeri\u0161u da aspirin u malim dozama mo\u017ee smanjiti rizik od demencije, posebno vaskularne demencije. Raspitajte se kod svog ljekara ako ste kandidat.<\/p>\n
Jednostavno, izbjegavajte duvan u svim njegovim oblicima.<\/p>\n
Prekomjerno pijenje glavni je faktor rizika za demenciju. Ako ba\u0161 morate piti, ograni\u010dite se na dva pi\u0107a dnevno.<\/p>\n
Tjeskobni, depresivni, uspavani ili iscrpljeni ljudi posti\u017eu lo\u0161e rezultate na testovima kognitivnih funkcija. Lo\u0161i rezultati ne moraju nu\u017eno predvidjeti pove\u0107ani rizik kognitivnog pada u starosti, ali dobro mentalno zdravlje i miran san sigurno su va\u017eni ciljevi.<\/p>\n
Umjerene do te\u0161ke povrede glave, \u010dak i bez dijagnosticiranog potresa mozga, pove\u0107avaju rizik od kognitivnih o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n
Jake socijalne veze povezane su s manjim rizikom od demencije, kao i ni\u017eim krvnim pritiskom i du\u017eim \u017eivotnim vijekom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Evo \u0161ta savjetuju stru\u010dnjaci s Harvarda, a svi savjeti prou\u010deni su i potvr\u0111eni nau\u010dnim dokazima, prenosi t-portal<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-293812","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293812","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=293812"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293812\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":293813,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293812\/revisions\/293813"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=293812"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=293812"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=293812"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}