{"id":293679,"date":"2020-06-17T07:56:28","date_gmt":"2020-06-17T05:56:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=293679"},"modified":"2020-06-17T07:56:28","modified_gmt":"2020-06-17T05:56:28","slug":"crni-labud-i-era-tehnokracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/17\/crni-labud-i-era-tehnokracije\/","title":{"rendered":"Crni labud i era tehnokracije"},"content":{"rendered":"

Autor: Predrag Darabo\u0161<\/strong><\/p>\n

Najvi\u0161a svjetska politi\u010dka tijela na \u010delu s UN te elitni privatni i bankarski sektor u \u0161irokoj povezanosti sa sveu\u010dili\u0161tima, zakladama i institutima izdali su cijeli niz zna\u010dajnih deklaracija, agenda i studija u kojima najavljuju pandemije i druge oblike globalnih prijetnji s razornim posljedicama za ekonomije i politike svih ugro\u017eenih dr\u017eava, koje same ne mogu za\u0161titi svoje stanovnike i podnijeti dugotrajne posljedice takvih kriza.\u00a0 Nastoje nas uvjeriti da im se \u010dovje\u010danstvo mo\u017ee uspje\u0161no oduprijeti samo kada djeluje jedinstveno a to je mogu\u0107e jedino ako svoje energetske i informacijske resurse prepusti nadnacionalnim tijelima koja \u0107e njima regulirati svrsishodno na temelju ideologije odr\u017eivog razvoja. Pod patronatom i po uzoru na UN ta nadnacionalna tijela sastavljena su od tehnokrata koji resursima upravljaju kroz otvorene baze dostupnih podataka.<\/p>\n

Kriza Kovid 19 je bogomdana prigoda za implementaciju na\u010dela proklamiranih u agendi odr\u017eivog razvoja koja zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja zahtijeva zajedni\u010dku energetsku politiku. Ta politika\u00a0 stvara novi svjetski ekonomski poredak, tehno-totalitarno dru\u0161tvo u kojem su nafta i novac prljava roba, a podaci i energija su pokreta\u010di sustava koji je samoodr\u017eiv ukoliko je pravilno programiran \u0161to izme\u0111u ostalog zna\u010di da u nepredvidivim trenucima krize daje najbolja rje\u0161enja za sve. Pojednostavljeno: sustav funkcionira u mre\u017ei u kojoj sto\u017eerni tehno-biroi reagiraju na probleme odre\u0111enih dr\u017eava ili regija koje \u0107e farmaceutske i druge korporacije i banke snabdijevati cjepivima i kreditima, a na raspolaganju su i vojne usluge za smirivanje nezadovoljnog naroda.<\/p>\n

Globalne klimatske promjene i agenda odr\u017eivog razvoja bile su vru\u0107a politi\u010dka tema 2019. Kulminirala je u freneti\u010dnim nastupima tinej\u0111erske zvijezde Grete Thunberg, grobarice naftnih mogula, kojoj je ve\u0107 dosta upozoravanja: I want You panic! I panika bude. Zeleni eko labud prometnuo se 2020. u crnog pandemijskog labuda\u00a0 \u010dije nepredvidive konsekvence pretvaraju \u017eivote obi\u010dnih ljudi u permanentno izvanredno stanje u kojem nije mogu\u0107e pre\u017eivjeti bez pod\u010dinjavanja individualnih potreba op\u0107em zahtjevu za zdravljem i sigurno\u0161\u0107u. A zahtjev \u0107e regulirati tehnokrati, ni od koga izabrani i nadzirani. Agenda odr\u017eivog razvoja moderna je ideologija koja tehnokratskoj eliti slu\u017ei kao paravan za ostvarenje novog globalnog ekonomskog a time i politi\u010dkog poretka.<\/p>\n

U prvom dijelu prikazani su glavni akteri\u00a0 u slu\u017ebi agende odr\u017eivog razvoja, a drugi dio zabavljen je kratkim povijesnim prikazom razvoja tehnokratskih ideja i njegovim ovodobnim revivalom s izvjesnim kobnim posljedicama za demokraciju i slobodu.<\/p>\n

    \n
  1. \n

    Postavljanje scene. Pretpremijera u Davosu<\/h1>\n<\/li>\n<\/ol>\n

    Event 201 naziv je pokazne akcije\u00a0 u kojoj je u listopadu 2019. u realnom prostoru Davosa simulirana pandemija, Organizator ove tehno-propagandne vje\u017ebe bio je Svjetski ekonomski forum (WEF) u suradnji s John Hopkins University, Bill & Melinda Gates Foundation i drugim zakladama i farmaceutskim gigantima poput GlaxoKleinSmith. Rezultati simulacije bili su zastra\u0161uju\u0107i: potpuna obustava rada, izolacija stanovni\u0161tva nakon \u010dega slijedi ekonomska recesija i globalna kriza. Pokazna vje\u017eba ubrzo je postala realnost, prvi slu\u010dajevi virusa kovid 19 zabilje\u017eeni su nedugo zatim u Kini.<\/p>\n

    WEF je vode\u0107i svjetski forum javno-privatnog partnerstva koji \u010dine predstavnici korporacija, banaka i zaklada. 2006. izdao svoj prvi Global Risks Report<\/a> u kojem upozorava na tri najve\u0107e\u00a0 globalne prijetnje: terorizam, klimatske promjene i pandemije te sugerira na\u010dine kako privatni biznis mo\u017ee pomo\u0107i dr\u017eavama. Poglavlje o smrtonosnoj zarazi doslovno opisuje sada\u0161nji lockdown s dramati\u010dnim posljedicama za dru\u0161tvo poput onih koje su zadesile Evropu nakon epidemije kuge u 14. st. Prijedlozi koje su WEF eksperti tada podastrli danas odjekuju u kritikama onih koji smatraju da nas je pandemija zatekla nespremne i razjedinjene. Ukratko, potrebno je uvesti vertikalni globalni nadzor ugroze uz pomo\u0107 satelita,\u00a0 centre za kontrolu i prevenciju zaraze kako bi se sprije\u010dila “infodemija” i panika, razmjena informacija i dostignu\u0107a poput vakcina posredstvom trgovinskih asocijacija te savjetodavna tijela koji bi pomogla vladama i korporacijama da prona\u0111u najbolju strategiju za ubla\u017eavanje krize. Na kraju, preporuka je da oslonac ovih reformi bude privatni sektor jer je napredniji od javnog sektora u ubla\u017eivanju rizika.(!?)<\/p>\n

    \u00a0Crni i zeleni labud<\/h2>\n

    Zeleni labud – Sredi\u0161nji bankarski sustav i financijska stabilnost u razdoblju klimatskih promjena studija je Banke za me\u0111unarodna poravnanja (BIS)\u00a0 objavljena u sije\u010dnju 2020. upozorava na nemogu\u0107nost sredi\u0161njih banaka da se uslijed klimatskih promjena odupru izazovima na financijskom tr\u017ei\u0161tu. Termin je posu\u0111en\u00a0 od Nassim Nicholas Taleba \u00a0(Crni labud \u2013 Utjecaj krajnje nevjerojatnog, 2007. ) i njegovog poznatog koncepta crnog labuda odnosno globalnog zbivanja koje je: 1. neo\u010dekivano i rijetko 2. u\u010dinci su sveobuhvatni ili ekstremni 3. mo\u017ee se shvatiti i eventualno predvidjeti tek nakon \u0161to se dogodi. Crni labud poprima oblike teroristi\u010dkog napada, prirodnih katastrofa ili epidemija.<\/p>\n

    Zeleni labud ima prve dvije karakteristika crnoga labuda, ali po tre\u0107oj se razlikuje jer ovdje se problem mo\u017ee donekle predvidjeti i ubla\u017eiti. Zeleni eko-labud doli\u010dan je amblem za politiku odr\u017eivog razvoja jer su sada\u0161nje klimatske promjene globalno mogu ubla\u017eiti ako se postigne\u00a0 konsenzus o potrebi zajedni\u010dkog odricanja<\/p>\n

    BIS u studiji zagovara centralizirani bankovni sustav koji bi u slu\u010dajevima kriza preuzimao koordinacijske poslove distribucije u sustavu koji uklju\u010duje sve parametre krize i stoga mo\u017ee u\u010dinkovito djelovati za razliku od centralnih dr\u017eavnih banaka. Budu\u0107i da klimatske promjene predstavljaju permanentnu krizu logi\u010dno je da takve budu i kompetencije\u00a0 sredi\u0161njeg bankarskog sustava na koji bi se vremenom nadogra\u0111ivala jedinstvena valuta, ukidanje novca, dodjeljivanje energetskih kreditnih kartica i op\u0107i nadzor svih energetskih resursa i njihove potro\u0161nje.<\/p>\n

    \u00a0UN i odr\u017eivi razvoj<\/h2>\n

    Gro Harlem Brundtland, biv\u0161a norve\u0161ka premijerka i generalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) (1998 \u2013 2003) klju\u010dna je figura u promicanju koncepta odr\u017eivog razvoja koji je slu\u017ebeno postuliran u dokumentu Our Common Future: The word comission on environment and development. Dokument neslu\u017ebeno nazvan Bruntland report\u00a0 izdala je Svjetska komisija za okoli\u0161 i razvoj (WCED) sponzorirana od UN.<\/p>\n

    U dokumentu se predla\u017ee globalna nadzorna tijela koja bi regulirala zakone i aktivnosti vezane uz \u00a0rastu\u0107u ekolo\u0161ku degradaciju. Rije\u010d je o jedinstvenom poku\u0161aju razumijevanja me\u0111upovezanosti socijalne jednakosti, ekonomskog rasta i okoli\u0161nih problema pri \u010demu je najva\u017enije razviti politiku njihovih rje\u0161avanja koja integrira sva tri podru\u010dja.<\/p>\n

    \u010carobna politika koja \u0107e uskladiti dru\u0161tvo, ekonomiju i prirodu jest energetska politika koja gradi ekonomski sistem baziran na resursima, a ne na ponudi i potra\u017enji. Upravitelji sustava ideolo\u0161ki su dekontaminirani, kvalificirani odmjeriti i rasporediti vitalne resurse, oni su in\u017eenjeri data driven science koja nas vodi od kolijevke do groba. 2<\/p>\n

    UN Rezolucija 3201 na koju se Bruntdtlad report poziva jedna je od opskurnijih u povijesti ove organizacije, izglasana 1. maja 1974. i op\u0107enito je malo spominjana s obzirom na bombasti\u010dan puni naziv: Deklaracija o uspostavljanju Novog me\u0111unarodnog ekonomskog poretka. Ova rezolucija sna\u017eno je izlobirana od Trilateralne komisije koju su godinu ranije osnovali David Rockefeller i Zbignew Brzezinski, o kojima \u0107e jo\u0161 biti rije\u010di. Rezolucija je priprema za mnogo razra\u0111eniji i razgla\u0161eniji dokument koji je donijela ova ista UN\u00a0 1992. To je Agenda 21\u00a0 ili agenda o odr\u017eivom razvoju za 21. vijek i mo\u017ee se smatrati temeljnim dokumentom najvi\u0161e svjetske organizacije s programskim ciljevima poput nadzora nad energetskim izvorima, stvaranja odr\u017eivije populacije,\u00a0 mijenjanje potro\u0161a\u010dkih navika,\u00a0 preodgoj \u010dovje\u010danstva\u00a0 kroz znanost, tehnolo\u0161ke transfere, me\u0111unarodne institucije i financijske mehanizme: jo\u0161 jedan\u00a0 predlo\u017eak centralizirane svjetske vlade i partnerstva\u00a0 izme\u0111u dr\u017eava, NGO i\u00a0 korporacija<\/p>\n

    Rockefeller Foundation objavila je 2010.\u00a0 izvje\u0161taj Scenarios for the Future of Technology and International Development.<\/a>\u00a0 Izvje\u0161taj je napisan s ciljem istra\u017eivanja mogu\u0107ih scenarija za budu\u0107i svijet. Jedan od njih Lock Step\u00a0 (disciplinirano \u010desto i bezglavo slije\u0111enje)\u00a0 opisuje svijet rigidne vertikalne kontrole autoritarnog vodstva, s ograni\u010denim razvojem i rastu\u0107im javnim otporom, bavi se slu\u010dajem pandemije i ima otre\u017enjavaju\u0107e sli\u010dnosti sa sada\u0161njim razvojem i metodama rje\u0161avanja korona krize:<\/p>\n

    Pandemija tako\u0111er ima pogubne efekte na ekonomije: potpuno obustavljen me\u0111unarodni protok roba i putnika, propadanje grana poput turizma i prekid globalnih lanaca opskrbe. \u010cak i lokalne trgovine i uredi mjesecima zjape prazni bez kupaca i namje\u0161tenika.<\/p>\n

    Perjanice agende: Green Deal paket u EU<\/h2>\n

    U sije\u010dnju 2020. Europskoj komisiji predstavljen je ambiciozan plan dru\u0161tvene transformacije<\/a> za uvo\u0111enje cirkularne ekonomije uz pomo\u0107 digitalne tehnologije na koju se gleda kao na bitni \u010dimbenik za ostvarivanjem Green Deala. Projekt je vrijedan trilijun eura. Koncem studenog 2019. Europski parlament proglasio je klimatsko izvanredno stanje i najavu ulaganja ve\u0107ih napora u borbu protiv egzistencijalnih prijetnji s kojima se ve\u0107 suo\u010davamo. Pojedine zemlje izrazile su skepsu i usprotivile se pani\u010darskoj retorici ku\u0107a je u plamenu i sada je vrijeme za akciju i sl.<\/p>\n

    New Green Deal u USA<\/h2>\n

    Laurie Macfarlane, ekonomska urednica na openDemocracy i\u00a0 pridru\u017eeni istra\u017eiva\u010d na UCL Institute for Innovation and Public Purpose nedavno je izjavila da bi povratak na status quo nakon ove pandemije bio odluka koja bi produbila na\u0161u klimatsku krizu. Dekarbonizacija globalne ekonomije i oporavak ekosistema ostvarivi su kroz odr\u017eivi razvoj a smjernice i naputci objedinjeni su u Global Green New Deal<\/a> . Macfarlane zaklju\u010duje kako je to jedini provodivi plan i da si jednostavno ne mo\u017eemo priu\u0161titi povratak na uobi\u010dajeni biznis. Dodatni razlog vidi u pretpostavci da bi ova pandemija mogla biti tek vrh ledene sante budu\u0107ih epidemija animalnog transfera.<\/p>\n

    Papa Franjo zatra\u017eio je sna\u017eniju potporu i napredak u provo\u0111enju UN programa odr\u017eivog razvoja. U govoru odr\u017eanom u lipnju 2019. istaknuo je nadu za nove generacije koje su senzitivne za integralnu ekologiju kao\u00a0 oru\u0111e za iskorjenjivanje siroma\u0161tva, dru\u0161tveni rast i jednakost kao opreke prevladavaju\u0107em\u00a0 individualizmu, potro\u0161nji i rasipnosti. Crveni papa je samo povr\u0161na \u010dak i neozbiljno etiketiranje navodnog socijalnog, marksizmom kontaminiranog poglavara. Njegova poruka j<\/a>e potpora novom svjetskom poretku kojemu je i sam jedan od korifeja.<\/p>\n

    Greta Thunberg svima poznata klimatska aktivistkinja,\u00a0 Timeova osoba godine, kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir, (Al Gore ve\u0107 ju je dobio za istu propagandu) draga go\u0161\u0107a gospode iz Davosa, glasnogovornica UN-ove agende odr\u017eivog razvoja, predstavnica je one zabrinute senzitivne generacije koju\u00a0 blagoslivlja Sveti Otac. O tempora, o mores \u2013 buntovni idol mladih koji vi\u010de \u2013 slu\u0161ajte znanstvenike!\u00a0 Evangelistica klimatske apokalipse s posljednjim pozivom za real zero emissions, urgent action histerizira:\u00a0 I want you panic \u2026 i pani\u010darenje je uspjelo! Zeleni labud je pocrnio.<\/p>\n

    Oponenti<\/h2>\n

    Prateep Chaterjji i Matthias Finger\u00a0 autori su knjige The Earth Broker: Power, Politics and World Development (1994) u kojoj raskrinkavaju nedemokratske i netransparentne sustave koje koriste\u00a0 korporacije, banke i vlade razvijenih dr\u017eava u ostvarenju svojih interesa, a \u010dije su posljedice sustavna pusto\u0161enje planeta i drasti\u010dno siroma\u0161enje \u0161irokih slojeva stanovni\u0161tva, napose Afrike. Autori navode blistav ali usamljen primjer Wagaki Mwangi\u00a0 iz Kenije koja je na Svjetskom samitu u Rio de Janeiru 2012 imala samo 18 godina. Kao delegat na\u00a0 UNCCD\u00a0 programu za mlade dala je izjavu od koje se zaledila ionako hladna krv njenih mentora: cjelokupna UN politika tzv. odr\u017eivog razvoja korist donosi korporacijama, multinacionalnom kompanijama, WMF-u: dobili su ono \u0161to su oduvijek htjeli, neograni\u010dene sirovinske i ljudske resurse dok siroma\u0161ni gube i ono malo \u0161to malo imali. Moja generacija osu\u0111ena je na propast rije\u010di su kojima zavr\u0161ava svoj optu\u017euju\u0107i\u00a0 i, naravno, zata\u0161kani govor.<\/p>\n

    Patrick Wood u knjizi Technocracy: The Hard Road to World Order (2018) ukazuje na postupan razvoj ideja i programa koji su doveli do ustanovljenja UN programa odr\u017eivog razvoja kao historijskog izdanka tehnokracije 30-tih. UN programi poput Agende 2030, Nove Urbane agende i Pariske klimatske konferencije imaju svrhu postaviti temelje za politiku koja \u0107e zamijeniti slobodno poduzetni\u0161tvo i kapitalizam kao glavni svjetski ekonomski sistem. Ovaj ekonomist po struci i konzervativac po opredjeljenju, osniva\u010d je utjecajnog Technocracy News i tvorac jednostavne jednad\u017ebe: odr\u017eivi razvoj jednako tehnokracija.3<\/p>\n

    \u0160e\u0107er na kraju<\/h2>\n

    Pri\u010da\u00a0 o ne bi bila potpuna bez trenutno glavnog igra\u010da na sceni, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) osnovane 1948. uz izda\u0161nu pomo\u0107 obitelji Rockefeller koja je svih tih desetlje\u0107a bila i ostala jedan od glavnih donatora WHO-a, uz Fondaciju Gates i donedavno SAD. Ono malo preostalog ugleda koji je u\u017eivala, potpuno je izgubljeno kroz recentnu korona krizu: ovaj put je Trump u pravu jer WHO je postao paravan za zata\u0161kavanje eksperimenata kineskih vlasti nad vlastitim a potom i svjetskim stanovni\u0161tvom. Ni\u0161ta \u010dudno uzme li se u\u00a0 obzir mo\u0107no kinesko lobiranje za izbor sada\u0161njeg predsjednika\u00a0 kao i velike kineske investicije u njegovu Etiopiju. Kina isklju\u010duje bilo kakvu neovisnu istragu, a potporu joj daje WHO i Bill Gates kojima ima zna\u010dajne udjele u kineskoj farmaceutskoj i medicinskoj industriji, te naravno stari lisac Henry Kissinger, jo\u0161 je \u017eiv i jo\u0161 vlada mra\u010dnim kuloarima, taj ideolog novog svjetskog poretka. Kovanica Chimerica stvorena od njegovog biografa\u00a0 Niall Fergusona sugerira koliko su tehnokratske elite i globalni biznis bratski povezane u zajedni\u010dkom cilju gdje je WHO marionetska organizacija s marionetskim predsjednikom\u00a0 Tedros Adhanom Ghebreyesusom na \u010delu. On je biv\u0161i etiopski ministar zdravstva koji je zata\u0161kavao razmjere epidemije kolere, a kao ministar vanjskih poslova opravdavao je masakre nad nedu\u017enim civilima. U posljednjim izjavama<\/a> prijeti jo\u0161 gorim scenarijima i zagovara produ\u017eenje lockdowna.<\/p>\n

      \n
    1. \n

      Tehnokracija<\/h1>\n<\/li>\n<\/ol>\n

      Tehnokracija je znanost socijalnog in\u017eenjeringa, znanstveno upravljanje cjelokupnim dru\u0161tvenim mehanizmom za produkciju i distribuciju dobara i usluga cijeloj populaciji.<\/p>\n

      Ova definicija tehnokracije objavljena je 1938. u\u00a0 The Technocrat\u00a0\u00a0 gdje se prvi put u znanstvenu terminologiju uvodi sintagma socijalni in\u017eenjering. Ideologija tehnokratizma potje\u010de jo\u0161 od davnih dana grofa Saint Simona i njegove zalu\u0111eno\u0161\u0107u strojevima i scijentizmom, nadogra\u0111uje se u radovima Thorsteina Veblena a kulminaciju i zlatno razdoblje tehnokratski pokret do\u017eivljava u razdoblju velike ekonomske krize tridesetih kada su vode\u0107i ideolozi proglasili smrt kapitalizma i ponudili tehnokratsku viziju svijeta kao odgovor na depresiju<\/p>\n

      Columbia University je tradicionalno rasadi\u0161te tehnokratskih talenata, a M.King Hubbert (1903 – 1989)\u00a0 svakako je jedan od najslavnijih profesora koji su tamo predavali. Hubbert je cijenjeni znanstvenik i pionir eko-pokreta, osniva\u010d tehnokratskih studija na Columbiji, a njegov priru\u010dnik\u00a0 Studij tehnokracije (1938) nastoji sintetizirati prakti\u010dno sva podru\u010dja znanosti i proizvodnje poput biologije, klime, prirodnih izvora i industrijskih pogona – sve ulazi u socijalnu sliku koja se potom obra\u0111uje i analizira. U priru\u010dniku navodi tri grupe zahtjeva za funkcioniranje tehnokratske vladavine:<\/p>\n

        \n
      1. Registrirati i potom balansirati svaku pojedina\u010dnu dnevnu konverziju energije.<\/li>\n<\/ol>\n
          \n
        1. Voditi kontinuiranu evidenciju svih produkata i njihove potro\u0161nje te izraditi individualnu kartu proizvodnje i potro\u0161nje uz opis individualiziranog nadzora.<\/li>\n<\/ol>\n
            \n
          1. Omogu\u0107iti naj\u0161iri izbor individualne potro\u0161nje razli\u010ditih materijalnih bogatstava te podijeliti dobro i usluge svakome \u010dlanu populacije (ideja temeljnog dohotka).<\/li>\n<\/ol>\n

            Pitanje tko odre\u0111uje proizvodno-potro\u0161ne parametre i tko sve to nadzire jer u Hubbertovom svijetu nema mjesta za vlade i parlamente. Tehnokrati su dovoljno mo\u0107ni racionalno organizirati \u017eivot, na primjer uz pomo\u0107 osobnog energetskog detektora koji stalno mjeri odnos proizvodnje i potro\u0161nje. Jedna od zastra\u0161uju\u0107ih odredbi tehnokratske distopije jest da se na kraju godi\u0161njeg energetskog bilanca sav preostali vi\u0161ak nepotro\u0161ene energije ne mo\u017ee pohraniti, jednostavno se poni\u0161tava i starta se od nule.<\/p>\n

            Iza drugog svjetskog rata tehnokrati su zabranjeni u Kanadi zbog njihovih relacija sa njema\u010dkim nacistima, a u Americi je pokret splasnuo, ali ne za dugo.<\/p>\n

            Zamijeniti kapitalizam\u00a0 potpuno novim ekonomskim sistemom u kojem \u0107e novac biti zamijenjen\u00a0 energetskim resursima, a privatno vlasni\u0161tvo i javno dobro bit \u0107e povjereno globalnom trustu sastavljenom od tehnokrata koji \u0107e odlu\u010divati o\u00a0 raspodjeli prema potrebama. Zapravo, ne\u0107e odre\u0111ivati tehnokrati, ve\u0107 ra\u010dunalni programi, algoritmi koje \u0107e tehnokrati odr\u017eavati funkcionalnim.<\/p>\n

            \u00a0Techno-pundit Khanna<\/h2>\n

            Zahvaljuju\u0107i velikom razvoju digitalne tehnologije nakon ne\u0161to vi\u0161e od pola stolje\u0107a tehnokratski san ostvaruje se u punom sjaju u knjizi Parag Khanna Connectography\u00a0 – Mapping the Future of Global Civilization\u00a0 (2016.) Globalna mre\u017ena revolucija koja se upravo zbiva ukida stare sustave menad\u017ementa i vertikalnog zapovijedanja, globalno dru\u0161tvo je bez globalnog lidera, a sam tehnokratski sistem zamjenjuje politi\u010dko ure\u0111enje. Dr\u017eavnost, nacionalnost, vjerska i politi\u010dka opredjeljenja nebitna su jer sustav koji opslu\u017euju tehnokrati upravljan je algoritmom. Transhumanizam se iz te perspektive \u010dini kao razuman i prihvatljiv projekt.<\/p>\n

            Netokracija \u2013 \u0161vedska verzija tehnokracije<\/h2>\n

            Alexander Bard i Jan Soderquist autori su i u nas prevedene knjige Netokracija (2003) u kojem najavljuju definitivni suton kapitalizma i ra\u0111anje novog poretka –\u00a0 informacionalizma. Stratifikacijski polo\u017eaj u tom sustavu odre\u0111en je mo\u0107i nad posjedovanjem i manipulacijom informacijama. One su istinska valuta u novoj ekonomiji u kojoj su\u00a0 vlasni\u010dka prava, patenti, enkripcije i vatrozidovi \u010detiri temeljne funkcije. Vladaju\u0107u klasu ili netokraciju \u010dine poduzetnici na \u010dvori\u0161tima mre\u017ee, politi\u010dari koji usmjeravaju informacije i znanstvenici koji artikuliraju govor obima. Svi ostali spadaju u\u00a0 mase nazvane konzumtarijat (konzumentski proletarijat) \u010diju potro\u0161nju nadzire netokracija.<\/p>\n

            Pozicije mo\u0107i dvije suprotne, ne nu\u017eno i suprotstavljene klase obilje\u017eene su i razlikama u socijalnom i identitetskom statusu. Sposobnost netokrata je da misle\u00a0 izvan i iznad ograni\u010denog ega. Identitet se gradi na pripadnosti skupini, a ne na individualizmu i prenagla\u0161enom egu \u0161to je karakteristi\u010dno za nove ni\u017ee klase unutar konzumtarijata, posebno vidljivo u poplavi narcisoidnih izljeva po dru\u0161tvenim mre\u017eama i tabloidima.<\/p>\n

            Tranzicija prema informacionalisti\u010dkoj politi\u010dkoj strukturi ukida na\u010delo izborne demokracije, ono umire, a najvi\u0161e pogo\u0111eni su: nacionalna dr\u017eava koja se fragmentira u “plemena”, interesne skupine i subkulturu,\u00a0 parlamentarna demokracija u tehnokratsku vladavinu, obiteljska jezgra u neformalne ali solidarne grupe dok obrazovni sustav, ovakav kakav jest, zastarijeva u ovom sve ra\u0161trkanijem i promjenljivijem svijetu ideja. Centralizirano i homogenizirano \u0161kolovanje koje je povezano s nacionalnom dr\u017eavom je pass\u00e9. Dolaskom informacionalizma i probojem interaktivnih medija u\u010dinjen je jo\u0161 jedan veliki korak prema Baudrillardovoj hiper-realnosti.<\/p>\n

            Prosvjetiteljska ideja o savr\u0161enom \u010dovjeku kao bo\u017ejoj zamjeni napokon odlazi na vje\u010dni po\u010dinak zajedno s potrebom za ostvarenjem osobnog i istinskog sebe. Umjesto toga nudi se izbor vi\u0161e identiteta oslobo\u0111enih tjelesne pripadnosti.<\/p>\n

            Bard-Soderqistov netokratski trijumvirat: politi\u010dar, biznismen i znanstvenik gdje je potonji Cezar versus obezglavljena podani\u010dka masa konzumtarijata, savr\u0161eno se uklapa u ve\u0107 predlo\u017eene nacrte tehnokratske vladavine u kojoj politi\u010dari i biznismeni predstavljaju samo skretni\u010dare i regulatore protjecanja osnovne energetske sile podataka.<\/p>\n

            \u00a0Revival tehnokracije<\/h2>\n

            Prijelomni povratka tehnokracije na scenu nastupa objavom knjige Zbigniewa Brzezinskog\u00a0 Between Two Ages:\u00a0 America's role in the Tehnotronic Era (1970). Brzezinski je jo\u0161 jedna markantna pojava s Columbia univerziteta gdje je predavao koncem \u0161ezdesetih. Zapazio ge je David Rockefeller pa je uskoro kao plod njihove suradnje formirana 1973. Trilaterna komisija \u010dija je primarna misija \u0161iriti tehnokratsku agendu, isprva u Americi, Evropi i Japanu a potom je na red do\u0161la i Kina. Upravo je Brzezinski bio klju\u010dni igra\u010d u transferu ideologije i tehnologije u najmnogoljudniju zemlju. 1979. u svojstvu dr\u017eavnog tajnika dolazi u Peking i trasira put za obnovu politi\u010dkih i posebno ekonomskih odnosa. Izgradnja moderne Kine pod vodstvom oca Denga potpomognuta je velikim ulaganjima multinacionalnih kompanija u infrastrukturu i tehnologiju. Lideri tih korporacija mahom su \u010dlanovi Trilaterale. Za razliku od kapitalisti\u010dkih demokracija, Kina se pokazala kao izuzetno zahvalan poligon za izgradnju tehnokratske dr\u017eave par exellence. Himera Chiamerica poprima obli\u010dje tehno \u2013 monstruma koji nazaustavljivo gazi pred sobom. U lipanjskom izdanju 2001. \u010dasopis Time kineski\u00a0 re\u017eim opisuje kao tehnokratski,\u00a0 nakon reformi Dengov stil vladanja kao neoautoritarnizam. \u010clanovi politbiroa nisu vi\u0161e ideolo\u0161ki vjernici, a u Kini je na djelu znanstvena diktatura koja je\u00a0 izvezla svoju tehnokratsku ideologiju\u00a0 i praksu cijelom azijskom svijetu. Danas ve\u0107 ogroman dio svjetske populacije ve\u0107 \u017eivi u\u00a0 tehnokratskom raju koji\u00a0 obuhva\u0107a zemlje azijskog\u00a0 modela razvoja, privrednih tigrova poput Ju\u017ene Koreje, Singapura, Tajvana i ostalih.<\/p>\n

            Digitalni fa\u0161izam<\/h2>\n

            Uvo\u0111enje 5G tehnologije jedan je od procesa koji vode u\u00a0 4. industrijsku revoluciju koja je poput kvantnog skoka u odnosu na sve prethodne jer\u00a0 povezuje sve znanosti u jednu jedinstvenu data driven science . Biti u mogu\u0107nosti\u00a0 u realnom vremenu modelirati sve funkcionalne dijelove dru\u0161tva u svrhu primjene socijalnog in\u017eenjeringa lijep je san tehnokrata koji uskoro mo\u017ee postati grozna java. Ve\u0107 danas Kina ima vi\u0161e od pola milijarde kamera za nadzor i prepoznavanje lica,\u00a0 sistem socijalnih kreditnih ra\u010duna kojim se ugro\u017eavaju osnovna ljudska prava poput prava na slobodno kretanje i dru\u017eenje. Recentno skovani termin geoslavery doli\u010dno oslikava kinesku sada\u0161njost i na\u0161u budu\u0107nost. Kontrolom lokacije, kretanja i socijalnih interakcija bavi se CIA jo\u0161 od sedamdesetih kroz svoju Geospatial Intelligence\u00a0 agenciju koja svoje bogato iskustvo nadziranja posljednjih godina nadogra\u0111uje na projektu smart citya.<\/p>\n

            Dirk Helbing njema\u010dki je znanstvenik i univerzitetski profesor \u010dije je podru\u010dje djelovanja vezano uz ra\u010dunalne dru\u0161tvene znanosti i projekte poput simulacija prometa i masovnih okupljanja. Bio je glavni istra\u017eiva\u010d u projektu FuturICT Knowledge Accelerator and Crisis Relief System. To je\u00a0 ra\u010dunalni sistem baziran na ogromnom skladi\u0161tu podataka, zami\u0161ljen kao svojevrsna kristalna kugla svijeta. Jezgra tog sistema je Living Earth Simulator, ra\u010dunalni stroj kojim se nastoji modelirati globalne sisteme poput ekonomij\u00e2, vlad\u00e2, kulturnih trendova, epidemij\u00e2, poljoprivrede, tehnolo\u0161kog napretka i ostalog koriste\u0107i podatkovne strimove, sofisticirane algoritme i dostupni hardver. Projekt je ra\u0111en za EU ali ga je komisija na kraju odbila financirati s milijardu eura.<\/p>\n

            Hebling\u00a0 prepoznaje opasnost koju za demokratski svijet\u00a0 predstavlja visoko razvijena tehnologija kontrolirana od tehnokratske elite i njihovih nalogodavaca.\u00a0 \u0160irenje masovnog nadzora u Americi nakon 11. rujna omogu\u0107eno Domovinskim zakonom i popratnom legislativom dovelo je do dodatnog potkopavanja sloboda i ljudskih prava. Od Snowdenovih otkri\u0107a znamo za masovni nadzor milijarda ljudi po cijelom svijetu.<\/p>\n

            Digitalni fa\u0161izam<\/a> s kojim se suo\u010davamo nosi iste ciljeve kojima su stremili stari nacisti: masovni nadzor, nehumani eksperimenti s ljudima, socijalni in\u017eenjering, iznu\u0111ena suglasnost (“Gleichschaltung\u201d), propaganda i cenzura, dragovoljna diktatura, razli\u010dita vrednovanja ljudi, relativnost ljudskih prava te \u010dak i eutanazija u doglednoj budu\u0107nosti.<\/p>\n

            Sretno nam svima!<\/h2>\n

            Svijet se suo\u010dava s promjenama \u010diji je plan pisan ve\u0107 desetlje\u0107ima. Stvara se novi poredak od elite posjednika sirovinskih, energetskih i informacijskih resursa nasuprot novom proletarijatu koji ima samo pravo na konzumaciju pod nadzorom tehnokratskih birokrata. Svijet je u turbulentnom razdoblju u kojem se tehnokratske mjere mnogima mogu u\u010diniti spasonosnim i nu\u017enim.<\/p>\n

            Na kraju malo relaksacije u vidu oklade s nepoznatim skepti\u010dnim \u010ditateljem koji je imao volje do\u0107i do ovih redaka. Za blisku budu\u0107nost predvi\u0111am: produ\u017eetak izvanrednih stanja, povratak ili mutacija virusa, obavezno cijepljenje, Bill Gates profitira, John Hopkins Univerzitet objavljuje pronalazak cjepiva, uvo\u0111enje jo\u0161 stro\u017eih nadzora, ozakonjenje temeljnog dohotka, dolazak tehno-vlada, u Hrvatskoj dugo o\u010dekivana velika SDP \u2013HDZ koalicija. Napokon jedinstveni! Sretno nam svima!<\/p>\n

              \n
            1. Blagodati takvog javno-privatnog partnerstva svijet je do\u017eivio 2009. Prigodom epidemije svinjske gripe kada je WEF ov partner GKS iskoristio paniku i prodao vladama svoje cjepivo za masivnu vakcinaciju za koju se u Evropi ustanovilo kod stotine djece i adolescenata narkolepsiju. Hrvatska je od GKS ogranka Novartisa naru\u010dila<\/a> 1.5\u00a0 milijuna cjepiva, dobar dio je vra\u0107en no svejedno je nekoliko milijuna kuna ba\u010deno za nepotrebno i neprovjereno cjepivo.<\/li>\n<\/ol>\n
                \n
              1. Brundtland Report poslu\u017eio je kao temelj za Rio Summit 1992, a iz ovog se pak iste godine izrodila UN Komisija za odr\u017eivi razvoj.<\/li>\n<\/ol>\n
                  \n
                1. Dok s lijeve strane dolaze zabrinute najave ekonomskog kolapsa radni\u0161tva i manjih poduzetnika te ograni\u010davanja op\u0107ih sloboda, mnogo \u0161iri medijski prostor dobiva glasna opozicija s desnog krila ameri\u010dke politi\u010dke scene koja u tome vidi zeleni komunizam, prijetnju kapitalizmu kao poretku i poduzetni\u0161tvu kao njegovoj du\u0161i.<\/li>\n<\/ol>\n

                  H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                  Niz dokumenata najavljuje pandemije i druge oblike globalnih prijetnji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":293680,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-293679","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=293679"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293679\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":293681,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293679\/revisions\/293681"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/293680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=293679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=293679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=293679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}