{"id":293186,"date":"2020-06-11T07:34:45","date_gmt":"2020-06-11T05:34:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=293186"},"modified":"2020-06-11T07:34:45","modified_gmt":"2020-06-11T05:34:45","slug":"vitamin-k","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/11\/vitamin-k\/","title":{"rendered":"Vitamin K"},"content":{"rendered":"

Holandski nau\u010dnici su kod pacijenata koji su umrli od posljedica COVID-19 ili su primljeni na odeljenje intenzivne njege sa dijagnozom te bolesti otkrili nedostatak vitamina K.<\/a><\/p>\n

\u0160ta treba da znamo o ovom vitaminu.<\/p>\n

Biohemija i uloga<\/h2>\n

Postoji pet vitamina K. K1- fitomenadijon, menahinon, phylloquinon, fitonadion, mefiton; K2- farmohinon; K3- menadion. Prirodni oblik koji dobijamo sa hranom je K1. K2 sinteti\u0161u mikroorganizmi u tankom crijevu i njegova se hemijska struktura donekle razlikuje od vitamina K1. Vitamin K3 je sintetski (metilnaftokinon) oblik vitamina K. Vitamin K4 (menadiolis acetas) je ester metilnaftohidrokinona. Vitamin K5 (metiloksiaminonaftalin) osim hemostipti\u010dkih ima i antisepti\u010dka svojstva;<\/p>\n

\u2013 K vitamini su potrebni u jetri za sintezu faktora koagulacije: II, VII, IX i X. U slu\u010daju manjka vitamina K smanjuje se sinteza ovih tromboplasti\u010dnih faktora.<\/p>\n

U jetri se sinteti\u0161e protrombinski prekursor, a vitamin K je neophodan za njegovo pretvaranje u protrombin, tj. za vezivanje kalcijuma;<\/p>\n

\u2013 sli\u010dni su koenzimu Q (biolo\u0161ki aktivni hinon; ubihinon) te mogu u\u010destvovati u oksidativnom fosforilacijonom procesu u mitohondrijama.\u00a0 Slu\u017ei kao prenosilac elektrona u terminalnom transportu elektrona. Prema tome, vitamin K mo\u017ee da u\u010destvuje u tkivnoj respiraciji;<\/p>\n

\u2013 koli bacili u crijevima mogu sintetisati vitamin K1;<\/p>\n

\u2013 depo se nalazi u jetri (male koli\u010dine);<\/p>\n

\u2013 prisutan je u \u017eu\u010di. Manjak vitamina K nastaje ukoliko je koli\u010dina \u017eu\u010di koja se izlu\u010duje smanjena;<\/p>\n

\u2013 kod te\u0161kih o\u0161te\u0107enja jetre kao \u0161to su ciroza ili prisutni karcinom postoji nedostatak protrombina koji se ne mo\u017ee ubla\u017eiti vitaminom K. Parenhim jetre nije sposoban da proizvodi protrombin;<\/p>\n

\u2013 vitamin K1 je rastvorljiv u mastima i resorbuje se iz crijeva samo u prisustvu \u017eu\u010di i \u017eu\u010dnih kiselina;<\/p>\n

\u2013 manjak vitamina K postoji ukoliko je smanjena apsorpcija masti u digestivnom traktu (spru, celijakija itd.);<\/p>\n

\u2013 ukoliko manjak vitamina K postoji u placenti, odnosno kod trudnice (naro\u010dito ukoliko trudnica prima antikoagulanse), nastaju skeletni deformiteti kod novoro\u0111en\u010deta. Manjak vitamina K na bubrezima ogleda se u smanjenoj reapsorpciji kalcijum iz tubula bubrega. Reapsorpcija kalcijuma vr\u0161i se preko jednog proteina \u010dija je sinteza zavisna od prisustva vitamina K. U slu\u010daju nedostatka vitamina K kalcijum se poja\u010dano izlu\u010duje i dolazi do manjka kalcijuma u \u010ditavom organizmu;<\/p>\n

\u2013 u periodu neposredno po ro\u0111enju, crijeva novoro\u0111en\u010deta su sterilna, a kao prevenciju poreme\u0107aja koji kod novoro\u0111en\u010deta mogu nastupiti usled manjka vitamina K, preporu\u010duje se njegovo davanje trudnicama neposredno pred poro\u0111aj;<\/p>\n

\u2013 nakon primjene antikoagulanasa produ\u017eeno protrombinsko vreme vra\u0107a se na normalu poslije primjene vitamina K za 12 \u2013 36 \u010dasova;<\/p>\n

\u2013 u starosti manjak vitamina K doprinosi razvoju osteoporoti\u010dnih promjena na kostima. Protein osteokalcin koji vezuje kalcijum \u010dini to samo u prisustvu vitamina K. Kalcijum- fosfat se talo\u017ei na proteinskoj matrici (90% je kolagen, a 10% su drugi proteini). Osteociklin \u010dini samo 1% od svih proteina, a na scenu stupa kada kost po\u010dinje da se mineralizuje. Vitamin K je potreban i za sintezu i modifikovanje osteociklina. Osteociklin kada se modifikuje mo\u017ee da ve\u017ee kalcijum i bez prisustva vitamina K. Vitamin K je inicijator mineralizacije kostiju;<\/p>\n

\u2013 manjak vitamina K mo\u017ee nastati kod: bilijarne opstrukcije, medicinskih tretmana putem kojis se ometa apsorpcija masti;<\/p>\n

\u2013 apsorpciju vitamina K\u00a0 poma\u017ee: neomycin, a apsorpciju odma\u017eu: mineralna ulja, X- zra\u010denje, radijacija, u\u017eegla mast i cholestyramin. Salicilati i dikumarol (antikoagulans, napu\u0161ten je u terapiji) su antagonisti vitamina K. Roto antibiotici, sulfaguanidin i sukcinilsulfatiazol uni\u0161tavaju crevne bakterije koje proizvode vitamin K (prvenstveno antibiotici koji se ne resorbuju);<\/p>\n

Vitamin K u hrani<\/h2>\n

Ima ga u kupusu, karfiolu, prokelju, spana\u0107u, koprivi, indijskoj lucerki (alfafa), listu pitomog i divljeg kestena, jelovim iglicama, ostalom lisnatom zelenom povr\u0107u, paradajzu, gra\u0161ku, soji, mrkvi, krompiru, svinjskoj d\u017eigerici (i masti koja je dobijena iz svinjske jetre), drobu doma\u0107ih \u017eivotinja, biljnom ulju (polunezasi\u0107enim uljima), ribljem ulju, u bra\u0161nu dobijenom od riba koje su po\u010dele truliti, kravljem mlijeko, jogurtu, siru, \u017eumancetu, crnom \u0161e\u0107ernom sirupu od melase, morskoj travi, algama<\/p>\n

\u2013 u \u017eeninom mlijeku ima ga vi\u0161e nego u kravljem mlijeku;<\/p>\n

\u2013 nalazi se u zelenom bilju u hloroplastima, tj. direktno je vezan za hlorofil;<\/p>\n

\u2013 siroma\u0161ni vitaminom K su: vo\u0107e, plijesni, gljive, kvasci;<\/p>\n

\u2013 nestabilan je u alkalijama i na svijetlu;<\/p>\n

Preporu\u010dene doze<\/h2>\n

mu\u0161karci \u2013 70 \u2013 140 mikrograma\/d<\/p>\n

\u017eene\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u2013 70 \u2013 140 mikrograma\/d<\/p>\n

trudnice i doilje \u2013 nije ustanovljena<\/p>\n

(Izvor: vitaminologija.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U starosti manjak vitamina K doprinosi razvoju osteoporoti\u010dnih promjena na kostima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281570,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-293186","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=293186"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293186\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":293187,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293186\/revisions\/293187"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281570"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=293186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=293186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=293186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}