{"id":293171,"date":"2020-06-11T06:45:30","date_gmt":"2020-06-11T04:45:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=293171"},"modified":"2020-06-11T06:45:30","modified_gmt":"2020-06-11T04:45:30","slug":"kapitalisticke-svinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/11\/kapitalisticke-svinje\/","title":{"rendered":"Kapitalisti\u010dke svinje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Martin Empson*<\/strong><\/p>\n

Razmotrimo na\u010das \u0161to je to svinja. Mo\u017eda je do\u017eivljavate kao \u017eivotinju koja nju\u0161ka po dvori\u0161tu i u kona\u010dnici postane slanina. Ako ste ne\u0161to upoznatiji s industrijskom agrikulturom, mo\u017eda o njoj razmi\u0161ljate kao jednoj od \u017eivotinja koje uglavnom provode ve\u0107inu svojeg \u017eivota u malom oboru, s tisu\u0107ama drugih, prije negoli postane slanina. Me\u0111utim, kao \u0161to pokazuje ovaj fascinantni prikaz uloge svinja u ameri\u010dkom dru\u0161tvenom, ekonomskom i gastronomskom \u017eivotu, to nije kraj pri\u010de o svinji.<\/p>\n

J.L. Anderson tvrdi da ako \u017eelimo razumjeti va\u017enost svinja u ameri\u010dkoj povijesti, moramo razumjeti kako je kapitalizam preuredio okoli\u0161 ne bi li pretvorio prirodu u robu. Nije mogu\u0107e odvojiti svinje od povijesti europskog kolonijalizma u Sjevernoj Americi, razvoja ameri\u010dkih gradova i stvaranja masovne radni\u010dke klase. Anderson tvrdi da su \u201eAmerikanci vr\u0161ili mo\u0107 nad svinjama, poku\u0161avaju\u0107i transcendirati granice proizvodnje i konzumacije.\u201c<\/p>\n

Svinja, \u017eivotinja koja se brzo razmno\u017eava, jede gotovo sve i zahtijeva iznimno malo odr\u017eavanja, jednostavno je mogla pokriti tro\u0161kove svoga uzgoja. Bila je savr\u0161ena za ameri\u010dke kolonije. Me\u0111utim, uvo\u0111enjem svinja, europski imperijalni projekt oslobodio je novu ekolo\u0161ku silu u sjevernoameri\u010dki okoli\u0161. Autohtoni narodi mrzili su te \u017eivotinje, koje su uni\u0161tavale \u0161ume, usjeve i ekolo\u0161ke sisteme. Do Rata svinja iz 1641. godine do\u0161lo je nakon \u0161to je ubijanje odre\u0111enog broja \u017eivotinja rezultirao kaznenim napadom na narod Raritan sa Staten Islanda. Ovaj napad i kontra-napadi pokazuju da su borbe ameri\u010dkih starosjedilaca protiv kolonijalne vladavine bile oblikovane druk\u010dijim vizijama vezanima uz pitanje tko kontrolira zemlju i na koji se na\u010din koristi.<\/p>\n

Svinje su ubrzo preuzele klju\u010dnu ulogu u ameri\u010dkoj ekonomiji u nastajanju. Brzo su se razmno\u017eavale i osiguravale jeftinu hranu, a o njihovu su mesu ovisili milijuni ljudi. Svinja nije uzalud bila poznata kao \u201eotplatitelj hipoteke\u201c \u2013 izvor brze zarade. Veliki broj svinja u Americi zna\u010dio je da su bile jedan od glavnih elemenata ruralne ekonomije koja je opskrbljivala ameri\u010dke gradove.<\/p>\n

Gra\u0111anski rat u SAD-u ozbiljno je na\u0161tetio ogromnom ju\u017enja\u010dkom carstvu uzgoja svinja, i otvorio nove horizonte uzgoja svinja. Svinjogojstvo se pro\u0161irilo na nova podru\u010dja \u2013 \u201ezelene pa\u0161njake, mjesta na kojima u tlu i vodi nije bilo nakupina patogena i parazita kao posljedice generacija svinjskog uzgoja.\u201c<\/p>\n

Suvremeni prikazi iz 1800-ih pokazivali su da svinjogojstvo ve\u0107 iscrpljuje tlo, ali to nije zaustavilo njegovu intenzifikaciju. Do 1920-ih se u odre\u0111enim saveznim dr\u017eavama na ameri\u010dkom Srednjem zapadu na svakoj farmi nalazilo izme\u0111u 37 i 47 svinja, no industrijska agrikultura i propadanje mije\u0161anih farmi ubrzo su doveli do pove\u0107anja i sve vi\u0161e kapitalnih ulaganja. Do 1978. godine, tre\u0107ina svinja dolazila je s farmi koje su prodavale preko tisu\u0107u svinja godi\u0161nje, a 7 posto s farmi koje su prodavale pet tisu\u0107a i vi\u0161e. Opadanje broja farmi, u kombinaciji s masovnim pove\u0107anjem koncentracije svinja nastavilo se i 2000-ih: primjerice, u Indijani 40 posto svinjskih farmi broji preko pet tisu\u0107a grla.<\/p>\n

Presjeci\u0161te izme\u0111u razvoja industrijske agrikulture i dijetarnih potreba populacije SAD-a koje su se mijenjale, glavni je dio knjige. Ovaj je materijal fascinantan i pokazuje na koji su na\u010din kapitalisti\u010dka proizvodnja, klasa i priroda me\u0111usobno povezani kako bi proizveli na\u0161 na\u010din ishrane.<\/p>\n

Me\u0111utim, kako sam knjigu \u010ditao tijekom pandemije korona virusa, osobito me zanimala bliska poveznica izme\u0111u industrijske proizvodnje svinja, \u0161tete nanesene okoli\u0161u i bolesti.<\/p>\n

Sve do 1940-ih, gotovo svaki ameri\u010dki grad s preko 25 000 ljudi koristio je svinje kako bi se rje\u0161avao otpada. Ova se praksa naglo prorijedila nakon Drugog svjetskog rata jer su znanstvenici otkrili da hranjenje svinja sirovom hranom poti\u010de \u0161irenje svinjske kolere (svinjske groznice) i trihineloze. Crv trihinela bio je toliko ra\u0161iren da je 1940. godine 16 posto ameri\u010dke populacije bilo zara\u017eeno tom bole\u0161\u0107u. Kako bi je ubili, zajedno s drugim bolestima, sme\u0107e je trebalo kuhati na 100 stupnjeva celzijevih, no to je zna\u010dilo da svinje vi\u0161e nisu bile tro\u0161kovno u\u010dinkovit na\u010din uklanjanja otpada.<\/p>\n

Me\u0111utim, time se nije stalo na kraj bolestima povezanima uz svinje. Kao \u0161to Anderson nagla\u0161ava, razvoj \u201emasovnih postrojenja za uzgoj svinja \u2026 stvorio je povoljne uvjete za nove bolesti.\u201c Rast broja svinjskih pogona i njihova koncentracija \u010dine bolesti smrtonosnijima i rasprostranjenijima. Uzgoj velikog broja \u017eivotinja u neposrednoj me\u0111usobnoj blizini omogu\u0107ava brze mutacije bolesti, ote\u017eava kontroliranje bolesti i dezinfekciju opreme i prostor\u00e2 te stvara prilike za \u201eopetovane zaraze novim sojevima\u201c. Jednom bole\u0161\u0107u, PEDv-om (\u010dlanom koronavirusne porodice virusa koji uzrokuje crijevne bolesti svinja) izme\u0111u 2013. i 2014. godine bilo je zara\u017eeno do 10 posto svinjske populacije SAD-a. Umrlo je oko osam milijuna svinja.<\/p>\n

\u201eNakon \u0161to je opravdano eliminiralo svinjsku koleru uz zna\u010dajne tro\u0161kove, dru\u0161tvo se mora obra\u010dunati s \u010dinjenicom da nema kraja rizicima za bolesti koje su povezane sa \u017eivotinjskom agrikulturom, osobito onim tipom koji se oslanja na masovne razmjere proizvodnje. Veli\u010dina je pove\u0107ala rizik, unato\u010d svim naporima da se svinje zadr\u017ei na \u017eivotu.\u201c<\/p>\n

Naravno, svinjogojstvo ovakvih razmjera pogonjeno je profitima koji se ostvaruju reduciranjem tro\u0161kova i jednostavnijim transferom, preradom i distribucijom. Zaga\u0111enje i miris iz ovakvih postrojenja uni\u0161tavaju lokalni okoli\u0161, ali prehrambene kompanije za to ne mare previ\u0161e jer zara\u0111uju ogromne koli\u010dine novca.<\/p>\n

Covid-19 pre\u0161ao je na ljude u Kini, ali ova je pandemija (kao i one u budu\u0107nosti) lako mogla imati svoj izvor na bilo kojem mjestu gdje prevladava industrijski uzgoj. Klju\u010d je aktualnog izbijanja epidemije model agrikulture koji je usavr\u0161en u industriji svinja i stoke u Sjedinjenim Dr\u017eavama, odakle je izvezen diljem svijeta.<\/p>\n

Razumijevanje razvoja ovog specifi\u010dnog modela uzgoja zahtijeva da uzmemo u obzir na\u010din na koji su svinje predstavljale klju\u010dni dio pojave kapitalizma u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Kao \u0161to zaklju\u010duje Anderson:<\/p>\n

\u201eAmeri\u010dka svinjetina i svinjska mast hranile su porobljene ljude, farmere i urbane radnice i radnike, a da ne spominjemo radni\u0161tvo Britanije i Europe. Svinjskom ma\u0161\u0107u doslovno su podmazivani strojevi ameri\u010dke industrije i osigurana rasvjeta u mra\u010dnim no\u0107ima.\u201c<\/p>\n

Ova zapanjuju\u0107a povijest zapo\u010dinje sa svinjom. Me\u0111utim, pokazuje nam kako je \u017eivotinja, nakon \u0161to je pretvorena u robu, postala dio preklapaju\u0107ih dru\u0161tvenih, ekonomskih i politi\u010dkih odnosa kapitalizma SAD-a. Daleko od toga da je rije\u010d o specijalisti\u010dkoj temi \u2013 ova nam knjiga poma\u017ee razmrsiti veliku okoli\u0161nu krizu na\u0161eg doba.<\/p>\n

*Martin Empson je socijalist i okoli\u0161ni aktivist iz Manchestera, UK. Pi\u0161e blog na Resolute Reader.<\/p><\/blockquote>\n

Slobodni Filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Recenzija knjige Capitalist Pigs: Pigs, Pork and Power in America (Kapitalisti\u010dke svinje: Svinje, svinjetina i mo\u0107 u Americi) J. L. Andersona (West Virginia University Press, 2019)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":293172,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-293171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=293171"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293171\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":293173,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293171\/revisions\/293173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/293172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=293171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=293171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=293171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}