{"id":292889,"date":"2020-06-07T06:36:48","date_gmt":"2020-06-07T04:36:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=292889"},"modified":"2020-06-07T06:36:48","modified_gmt":"2020-06-07T04:36:48","slug":"biblija-oruzje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/07\/biblija-oruzje\/","title":{"rendered":"Biblija \u2013 oru\u017eje?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Goran Stani\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Nemile scene iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava nas jo\u0161 jednom podsje\u0107aju koliko je mir krhke i prividne naravi te koliko je rasizam duboko ukorijenjeni dru\u0161tveni fenomen sjeverno-ameri\u010dkoga kontinenta. Povrh toga, svijet je jo\u0161 jednom imao prilike svjedo\u010diti instrumentaliziranju religijskih simbola u propagandne politi\u010dko-hu\u0161ka\u010dke svrhe kojima je cilj upravo suprotan od poruka koje tzv. svete knjige propagiraju. Scena ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa koji pozira s Biblijom u ruci ispred episkopalne crkve St. John u ameri\u010dkoj prijestolnici Washington DC, duboko je uznemirio ljude koji se osje\u0107aju vjernicima ne samo kr\u0161\u0107anske, nego i ostalih vjeroispovijesti.<\/p>\n<p>Upravo zbog toga je izuzetno va\u017eno \u0161to su ameri\u010dki vjerski slu\u017ebenici, uklju\u010duju\u0107i i biskupicu episkopalne crkve ispred koje je ameri\u010dki predsjednik parodirao, veoma brzo i javno osudili njegov igrokaz. Pozitivno u ovome je to \u0161to \u0161utnja vjerskih vo\u0111a, kao toliko puta dosada, nije prevladala.<\/p>\n<p>Dapa\u010de, povijest zloupotrebe religijskih simbola je dobro istra\u017eena i poznata. Biblijski su motivi slu\u017eili kao opravdanje srednjovjekovnim kri\u017earskim ratovima, dok se sama knjiga nosila u rukama misionara prilikom pokr\u0161tavanja ameri\u010dkih domorodaca nakon \u201eKolumbova otkri\u0107a\u201c. Kuranski su motivi nebrojeno puta kori\u0161teni za propagiranje d\u017eihada ili \u201esvetih ratova\u201c, dok se u bli\u017eoj pro\u0161losti motivi hinduisti\u010dke tradicije koriste za ja\u010danje indijskog nacionalizma, kao i budisti\u010dki motivi za nasilno i masivno protjerivanje muslimanskog Rohingya stanovni\u0161ta iz Mianmara. Uostalom, ne treba i\u0107i toliko daleko te se dovoljno prisjetiti zloupotreba religijskih simbola u ratovima na ovim prostorima. Ne tako davno se molila krunica prije vojnih pohoda, uzvikivalo da je \u201eBog velik\u201c i blagoslivljalo etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje i genocid.[1]<\/p>\n<p>Poput navedenih, i Trumpovo poziranje sa Biblijom u rukama pripada sferi para-teologije. Prema politologu Williamu F.S. Milesu, para-teolozi mogu biti i klerici i laici, politi\u010dke vo\u0111e, koji se svjesno ili nesvjesno slu\u017ee religijskim prizivom i simbolikom kako bi poduprijeli svoje sljedbenike da po\u010dine ne-religiozne, nekad i anti-religiozne, postupke u svrhu ja\u010danja zajedni\u0161tva grupe ili da bi pridobili politi\u010dku mo\u0107.[2] Zbog takvih se pojava veoma \u010desto stje\u010de dojam da su upravo religija i pripadaju\u0107i joj simboli katalizatori svjetskoga nasilja. Kako bi dekonstruirao \u201emit o religijskom nasilju\u201c, jedan od zna\u010dajnih suvremenih politi\u010dkih teologa, William T. Cavanaugh, tvrdi da je pojam religije kakav poznajemo danas zapravo konstrukt zapadnog moderniteta nastao u doba kolonijalnih ekspanzija kako bi se diferenciralo nazadno i iracionalno (religija) od naprednog i racionalnog (sekularno). [3] Pritom \u010desto isti\u010de upravo religijske karakteristike \u201eamerikanizma\u201c i ostalih sekularnih ideologija kako bi prikazao da ne postoji jasna granica izme\u0111u religijskog i sekularnog ve\u0107 se ta granica definira po potrebi politi\u010dke mo\u0107i. Kao na primjer, kada Trump dr\u017ee\u0107i Bibliju u rukama \u017eeli demonizirati \u201esekularno\u201c antifa nasilje ili pak njegovi prethodnici opravdati okupacije bliskoisto\u010dnih zemlja kako bi sprije\u010dili \u0161irenje \u201ereligijskog\u201c ekstremizma.<\/p>\n<p>\u0160to je onda Biblija, sveta knjiga ili oru\u017eje? I jedno, i drugo. Kada se Biblija na\u0111e u rukama bezbo\u017enika koji se nazivaju vjernicima, ona prestaje govoriti o Bogu milosr\u0111a, ljubavi, slobode i pravde te postaje instrument za promociju Boga kapitala, profita, rasizma, etni\u010dkih \u010di\u0161\u0107enja, genocida i mr\u017enje. Na pitanje kada \u0107e i ho\u0107e li se Biblija i ostali vjerski motivi prestati koristiti u propagandne, ideolo\u0161ke i nasilne svrhe, odgovor nije izvjesno pozitivan. Gledaju\u0107i daleku i bli\u017eu nam povijest te dana\u0161nji posve nestabilan i nepredvidljivi zeitgeist, to \u0107e se vjerojatno dogoditi onoga dana kada i Martin Luther King Jr. dosanja svoj san.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/osvrti\/biblija-oruzje-4433\">Prometej.ba<\/a><\/p>\n<blockquote><p>[1] Mitja Velikonja, \u201eIn hoc signo vinces: vjerski simbolizam u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995\u201c, Sarajevske Sveske br. 05.<\/p>\n<p>[2] William F. S. Miles, \u201ePolitical para-theology: rethinking religion, politics and democracy\u201c, Third World Quarterly (September 1996).<\/p>\n<p>[3] William T. Cavanaugh, The Myth of Religious Violence: Secular Ideology and the Roots of Modern Conflict, O<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada se Biblija na\u0111e u rukama bezbo\u017enika koji se nazivaju vjernicima, ona prestaje govoriti o Bogu milosr\u0111a, ljubavi, slobode i pravde te postaje instrument za promociju Boga kapitala, profita, rasizma, etni\u010dkih \u010di\u0161\u0107enja, genocida i mr\u017enje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-292889","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=292889"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292889\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":292892,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292889\/revisions\/292892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=292889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=292889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=292889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}