{"id":292770,"date":"2020-06-05T10:31:21","date_gmt":"2020-06-05T08:31:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=292770"},"modified":"2020-06-05T11:17:27","modified_gmt":"2020-06-05T09:17:27","slug":"de-se-dedose-s-i-z","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/05\/de-se-dedose-s-i-z\/","title":{"rendered":"\u0110e se \u0111edo\u0161e \u015b i \u017a?"},"content":{"rendered":"

Usvajanjem Ustava iz 2007. godine, crnogorski jezik je postao slu\u017ebeni jezik u Crnoj Gori, a 2009. godine izdat je prvi Pravopis crnogorskog jezika. Ovim pravopisom foneme \u015b<\/em>\u00a0i\u00a0\u017a<\/em>\u00a0, nastale ijekavskim jotovanjem,\u00a0 postale su dio crnogorske\u00a0standardnojezi\u010dke norme<\/a>, kao dio autohtonog nacionalnog jezi\u010dkog naslje\u0111a Crnogoraca. U Pravopisu je obrazlo\u017eeno da se navedene foneme uvode u crnogorski standard, kako se ne bi naru\u0161io glasovni sistem crnogorskog jezika, \u010dije su one markantan i prepoznatljiv dio.<\/p>\n

Od \u0161kolske 2010\/2011. ova dva slova u\u0161la su u bukvare i ud\u017ebenike crnogorskog jezika, ali se ne koriste u ud\u017ebenicima iz drugih predmeta.<\/p>\n

Analiziraju\u010di zvani\u010dni sajt Vlade Crne Gore, kao i sajtove resornih ministarstava, o\u010digledno je da se ova dva slova ne koriste, ni u zvani\u010dnim saop\u0161tenjima, kako pisanim, tako i usmenim. U Slu\u017ebenom listu Crne Gore, tako\u0111e nijesu zastupljene ove dvije foneme.<\/p>\n

Iako je bila prva koja je upotrebljavala ova dva slova, od dolaska Ivana Brajovi\u0107a za predsjednika, ni Skup\u0161tina Crne Gore tako\u0111e ih ne koristi, izuzev u usmenom obra\u0107anju malog broja poslanika.<\/p>\n

Pra\u0107enjem \u00a0sajtove navedenih institucija uvi\u0111a se da ni crnogorski jotovani oblici sa \u0107, \u0111,<\/em> \u015b<\/em>\u00a0i\u00a0\u017a<\/em>\u00a0\u00a0 , kao \u0161to su na primjer: \u0111e\u030fvojka, \u0111e\u030fca, \u015b<\/em>e\u030fver, \u015b<\/em>e\u0311n, \u015b<\/em>e\u030fnka, ne\u0111e\u030flja, pone\u0111e\u030fljn\u0131k i sli\u010dno, tako\u0111e nijesu u upotrebi.<\/p>\n

Radio televizija Crne Gore, nacionalni medijski javni servis, tako\u0111e u zvani\u010dnim obra\u0107anjima ne koristi ova dva slova.<\/p>\n

Analiziraju\u0107i portale Analitika i CDM mogu se prona\u0107i samo pojedini autorske tekstove u kojima su \u00a0kori\u0161\u0107ene foneme \u015b<\/em>\u00a0i\u00a0\u017a<\/em>\u00a0.<\/p>\n

Da li je, do danas, upotreba \u015b<\/em> i \u017a<\/em> potvrdila obrazlo\u017eenje iz Pravopisa, da se one uvode kako se ne bi naru\u0161io glasovni sistem crnogorskog jezika, mi\u0161ljenja su razli\u010dita?<\/p>\n

Profesorica knji\u017eevnosti i knji\u017eevna kriti\u010darka, Bo\u017eena Jelu\u0161i\u0107<\/strong> smatra da su govorna praksa i mediji demantovali ove dvije foneme i svrstali ih tamo gdje i pripadaju \u2013 u ravan diglosije (dvojezi\u010dnost; uporedna upotreba knji\u017eevnog i narodnog jezika). Mnogi standardizovani jezici imaju takvu pojavu, ali nikome ne pada na pamet da je kanonizuje, ka\u017ee profesorica Jelu\u0161i\u0107.<\/p>\n

\u201cSmatram da je pobijedio zdrav jezi\u010dki osje\u0107aj i \u010dinjenica da ve\u0107ina ljudi, \u010dak i kada to mo\u017eda ne umije obrazlo\u017eiti, zna da je u pitanju jedan policentri\u010dni jezik, koji svaka zajednica mo\u017ee i treba da zove svojim imenom (crnogorski, srpski, hrvatski, bosanski), a da u na\u0161em slu\u010daju ne treba intervenisati u izuzetno bogatu stogodi\u0161nju praksu crnogorske pisane knji\u017eevnosti. To ne zna\u010di da nije trebalo afirmisati i popisati prebogato jezi\u010dko naslje\u0111e Crne Gore. Umjesto onoga kako i \u0161ta je ura\u0111eno, mo\u017eda je bilo bolje uvesti dijakriti\u010dke znake kako bi se popis svestranije uradio.\u201d<\/em><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de pitanja ravnopravnosti u upotrebi obje varijante crnogorskog jezika u jeziku medija i dr\u017eavnih institucija, profesorica Jelu\u0161i\u0107 smatra da je zna\u010dajnija upotreba prvobitne varijante.<\/p>\n

\u201cPostoji razlika izme\u0111u prakse dr\u017eavnih institucija, medija i gra\u0111ana, u vidu zna\u010dajnijeg kori\u0161\u0107enja prvobitne varijante. Zato je reformisani oblik vi\u0161e prisutan u (ipak ne u svim) dr\u017eavnim institucijama i u izrazito malom broju medija poznate preferencije. Posebno bih istakla problem opismenjavanja i tu\u017enu \u010dinjenicu da na\u0161i mladi na PISA testiranjima ne uspijevaju da se dignu sa dna tabele. <\/em><\/p>\n

Reforme, pa i one jezi\u010dke, rade se da bi stanje bilo bolje, a ne da se nazaduje i stagnira, \u0161to se kod nas dogodilo<\/em>.<\/p>\n

Tu\u017eno je \u0161to je ovaj jezi\u010dki ‘poduhvat’ postao i svojevrsna oznaka politi\u010dkih podjela i nakaznog patriotizma\u201c <\/em>, zaklju\u010duje profesorica Jelu\u0161i\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Profesorica sa studijskog programa za srpski jezik i ju\u017enoslovenske knji\u017eevnosti na Fakultetu u Nik\u0161i\u0107u, mr Jelena Gazdi\u0107,<\/strong> druga\u010dijeg je mi\u0161ljenja u pogledu uvo\u0111enja fonema \u015b <\/em>i \u017a<\/em>.<\/p>\n

\u201cJa to ne smatram pitanjem\u00a0 nauke, ve\u0107 politike. <\/em><\/p>\n

Kao neko ko se bavi srbistikom i srpskim jezikom, pouzdano i nau\u010dno argumentovano znam da je crnogorski jezik politi\u010dka konstrukcija, a upotrebu ovih grafema smatram politizovanjem i manipulacijom… <\/em><\/p>\n

Ta dva glasa su obilje\u017eje srpskog narodnog jezika, ne knji\u017eevnog i ne tzv. crnogorskog. Ta tzv. slova za\u017eivjela su u ud\u017ebenicima zahvaljuju\u0107i aktuelnoj vlasti Crne Gore, koja svoju istoriju, jezik i religiju gradi na falsifikatima i la\u017eima,\u00a0 koja se odrekla sama sebe, zarobila se u tu\u0111ina.<\/em><\/p>\n

\u00a0Sa jezikom su po\u010deli da mijenjaju identitet, a sad su krenuli i na crkvu. Mnogo toga je <\/em>sporno u svom tom kalamburu \u0161to su napravili, a na\u017ealost, sve na \u0161tetu djece, koja se ne mogu opismeniti iz takvih ud\u017ebenika. A to im je i cilj \u2013 sijati neznanje zarad lak\u0161e manipulacije.<\/em><\/p>\n

Pri\u010daju o ravnopravnosti tih nazovi jezika i srpskog jezika, a na\u0111ite mi mjesto u javnom \u017eivotu Crne Gore, izuzev Studijskog programa za srpski jezik i ju\u017enoslovenske knji\u017eevnosti, gdje se ime srpskog jezika pominje, iako njime govori ve\u0107ina stanovni\u0161tva?<\/em><\/p>\n

Je li to obilje\u017eje demokratske dr\u017eave?<\/em><\/p>\n

Ali, ipak, hvala Bogu, u Crnoj Gori postoji jo\u0161 srbista, priznatih i poznatih \u0161irom svijeta, a takvi \u0107e pronositi i svjedo\u010diti istinu – da je srpski jezik jedini maternji jezik Crne Gore!\u201d, ka\u017ee<\/em> profesorica Gazdi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u00a0<\/em>Ve\u0107ina nastavnika, svjesni veoma malog broja leksema u kojima se javljaju ove dvije foneme, u \u0161koli ne potenciraju upotrebu ova dva slova, ve\u0107 ih, u ni\u017eim razredima, djeca \u201cprelete\u201d kako bi forma godi\u0161njeg plana i programa bila zadovoljena.<\/p>\n

Nastavnica crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti Marina Ganjola<\/strong>, kao neko ko je dugi niz godina u nastavnom procesu, zaposlena u srednjoj stru\u010dnoj \u0161koli u Podgorici ipak nije jedna od takvih.<\/p>\n

,,Veoma sam sre\u0107na zbog uvo\u0111enja grafema s\u0341 i \u017a, jer su one odavnina dio crnogorskog jezika, ali me ne raduje \u010dinjenica da se veoma malo koriste u govoru i pisanju. <\/em><\/p>\n

Iz li\u010dnog iskustva mogu re\u0107i da <\/em>\u00a0se u pismenim zadacima u\u010denika veoma rijetko na\u0111u ova dva grafema, ali ih u usmenoj komunikaciji dosta u\u010denika koristi, jer u usmenim odgovorima jednostavno, iz u\u010denika iza\u0111e ono \u0161to je u njihovom genetskom kodu.<\/em><\/p>\n

\u00a0Ista je situacija i sa jotovanim oblicima crnogorskog jezila. Mislim da je razlog tome ravnopravna upotreba i nejotovanih oblika u crnogorskom jeziku. <\/em><\/p>\n

Ohrabrujem svoje u\u010denike i nadam se da \u0107e vremenom za\u017eivjeti upotreba ovih grafema, naravno, po\u0161tuju\u0107i naziv predmeta koji predajem i sve na\u0161e razli\u010ditosti, koje su i na\u0161e bogatstvo\u201d, <\/em>isti\u010de profesorica Ganjola.<\/p>\n

Kakva je svrha uvo\u0111enja fonema \u015b<\/em>\u00a0i\u00a0\u017a<\/em>, ako se njihova upotreba vje\u0161to zaobilazi, ostaje pitanje za one koji su bili saglasni sa njihovim uvo\u0111enjem, ali ih ipak ne koriste.<\/p>\n

Da li je bilo neophodno stvaranje jezi\u010dkih podjela u Crnoj Gori i da li je to posledica politi\u010dkih razloga da se ima ne\u0161to svoje, iako je upotreba ova dva glasa zabilje\u017eena i van granica Crne Gore, mnogi se pitaju i poslije 11 godina.<\/p>\n

Nemao ili ne koristio \u2013 isto je!<\/p>\n

Milka USOVI\u0106 OBRADOVI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kakva je svrha uvo\u0111enja fonema \u015b i \u017a, ako se njihova upotreba vje\u0161to zaobilazi, ostaje pitanje za one koji su bili saglasni sa njihovim uvo\u0111enjem, ali ih ipak ne koriste<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":292771,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-292770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=292770"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":292774,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292770\/revisions\/292774"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/292771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=292770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=292770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=292770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}