{"id":292642,"date":"2020-06-03T07:33:53","date_gmt":"2020-06-03T05:33:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=292642"},"modified":"2020-06-03T07:33:53","modified_gmt":"2020-06-03T05:33:53","slug":"kad-se-vlast-uplasi-antifasizam-postaje-ilegalan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/06\/03\/kad-se-vlast-uplasi-antifasizam-postaje-ilegalan\/","title":{"rendered":"Kad se vlast upla\u0161i antifa\u0161izam postaje ilegalan"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marko Kostani\u0107<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to je policajac \u201cprikladnog\u201d prezimena Chauvin (\u0161oven) ubio Georgea Floyda diljem Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava su uslijedili prosvjedi. Ti su prosvjedi sadr\u017eavali i dalje sadr\u017ee izra\u017eenu nasilnu notu. Nasilje prosvjednika nije usmjereno prema ljudima kao takvima ve\u0107 prema policijskim postajama i privatnom vlasni\u0161tvu: najodgovornijim institucijama za \u017eivote i smrti ljudi poput Georgea Floyda. Kao \u0161to se moglo i o\u010dekivati, upravo je nasilje postalo centralna to\u010dka rasprava o prosvjedima. Tako i razni komentatori skloni idejama i vrijednostima koje stoji iza prosvjeda sna\u017eno kritiziraju nasilne elemente i pozivaju na o\u0161tro suzbijanje nasilja.<\/p>\n

Njihova logika po\u010diva na pretpostavci da nasilje delegitimira prosvjede i da otupljuje njihovu politi\u010dku o\u0161tricu. Iako je rasprava o koristi i legitimnosti odre\u0111enih nasilnih metoda u politici uvijek nu\u017ena i dobrodo\u0161la, ova logika zanemaruje par klju\u010dnih funkcija nasilja u ovom kontekstu. Nasilje usmjereno prema institucijama koje vr\u0161e nasilje u \u201cmirnodopskim\u201d vremenima nije nepotreban vi\u0161ak koji ometa politi\u010dku i demokratsku raspravu. Nasilje je upravo onaj element koji unosi politi\u010dku dimenziju u cijelu pri\u010du. Bez tog nasilja nasilna svakodnevica koju \u017eive pot\u010dinjeni ostaje nevidljiva, ne\u0161to \u0161to nije vrijedno politi\u010dkog statusa jer je to naprosto tako. I druga stvar: tako se stvarala politi\u010dka povijest. Nasilje koje je odgovoralo na nasilje je bilo ono koje je stvaralo politi\u010dke slobode.<\/p>\n

Jednu od takvih nasilnih epizoda predstavljao je i antifa\u0161isti\u010dki pokret. Stoga i ne \u010dudi odluka Donalda Trumpa priop\u0107ena na Twitter da ANTIFU proglasi teroristi\u010dkom organizacijom. Pritom nije uop\u0107e va\u017eno \u0161to takva organizacija ne postoji ve\u0107 samo postoje manje ili vi\u0161e labavo povezani ljudi antifa\u0161isti\u010dkih uvjerenja. Nije ni va\u017eno \u0161to osnovna logika pritom nala\u017ee da ako ilegalnim proglasi\u0161 politi\u010dko uvjerenje koje se suprotstavlja fa\u0161izmu da ima\u0161 krajnje sumnjivo stajali\u0161te o fa\u0161izmu. No, iza Trumpova poteza stoji cijeli arsenal politi\u010dkih trikova suvremene desnice koji se ne mogu svesti samo na njegovu li\u010dnost ili na krajnju izvedenicu logi\u010dke vje\u017ebe FA \u2013 ANTIFA \u2013 ANTIANTIFA.<\/p>\n

Izdvojimo dva trika koja se \u0161iroko primjenjuju i van ameri\u010dkog konteksta, pa tako i u na\u0161em. Prvi kre\u0107e od pretpostavke da danas antifa\u0161isti\u010dki pokret nije potreban jer nema fa\u0161izma i fa\u0161ista. To jest, ako ih ima, krajnje su marginalna pojava. A ako postoji antifa\u0161isti\u010dki pokret i antifa\u0161isti\u010dka uvjerenja u vremenu u kojem nema fa\u0161izma onda je o\u010dito rije\u010d o nekim manipulatorima i ekstremistima. Odre\u0111ena uvjerljivost ove pretpostavke proizlazi iz relativno olake diskreditacije koju mahom koristi liberalna inteligencija da bilo kakva konzervativna nagnu\u0107a odmah proglasi fa\u0161izmom. Ta je diskreditacija \u010desto zapravo prikriveni klasni prijezir jer je upu\u0107ena navodno zabludjelim masama. No, to da se sva\u0161ta progla\u0161ava fa\u0161izmom i da ne postoje relevantne politi\u010dke snage koje se eksplicitno identificiraju s povijesnim fa\u0161izmom, ne zna\u010di da fa\u0161isti\u010dkih politika nema. One se samo krijum\u010dare pod nekim navodnim svetinjama kao \u0161to su nacija, kultura, domovina, obitelj, na\u010din \u017eivota. To je trik koji se naziva: fa\u0161izam je u oku promatra\u010da.<\/p>\n

Drugi trik zasniva se na \u201cekstremizaciji\u201d antifa\u0161izma kao politi\u010dkog uvjerenja. Normalno da je smo svi moralno i vrijednosno \u201cantifa\u0161isti\u201d, ali politi\u010dki antifa\u0161izam je ekstremizam koji nikad ne mo\u017ee imati \u0161iru narodnu podr\u0161ku. Tako postupa i sam Trump kad ANTIFU progla\u0161ava organizatorom nereda, ali i brojni liberali koji za eskalaciju nasilja optu\u017euju uba\u010dene vanjske elemente. Kao da \u010dlanovi i \u010dlanice afroameri\u010dke zajednice sami ne vide rasisti\u010dke i fa\u0161isti\u010dke politike kojima su izlo\u017eeni svakodnevno i kao da im samima ne bi nikad napamet palo nasiljem odgovoriti na nasilje. Ovaj trik nastoji stvoriti op\u0107u predod\u017ebu da su ljudi ina\u010de sami po sebi umjereni i konzervativni i da nisu skloni obrani svojih prava. Pogotovo ne nasilnoj. Taj mit o inerciji naroda slu\u017ei tome da izjedna\u010di ekstremiste s obje strane politi\u010dkog spektra. I fa\u0161isti i antifa\u0161isti samo parazitiraju na obi\u010dnom narodu. S tim da su antifa\u0161isti jo\u0161 opasniji jer, naravno, fa\u0161ista uop\u0107e nema.<\/p>\n

Iako jednog svi svaki dan gledamo u Bijeloj ku\u0107i.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mit o inerciji naroda slu\u017ei tome da izjedna\u010di ekstremiste s obje strane politi\u010dkog spektra<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277529,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-292642","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292642","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=292642"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292642\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":292643,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292642\/revisions\/292643"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=292642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=292642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=292642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}