{"id":292444,"date":"2020-05-31T22:03:48","date_gmt":"2020-05-31T20:03:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=292444"},"modified":"2020-05-31T23:09:27","modified_gmt":"2020-05-31T21:09:27","slug":"smije-li-strah-biti-ugraden-u-temelje-demokratije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/05\/31\/smije-li-strah-biti-ugraden-u-temelje-demokratije\/","title":{"rendered":"Smije li strah biti ugra\u0111en u temelje demokratije?"},"content":{"rendered":"

Lazar Maksimovi\u0107<\/strong> je student druge godine medijskih studija i novinarstva na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Podgorici. On je zapazio da je \u201c\u0107uti i trpi\u201d princip po kome se novinarstvo u Crnoj Gori idvaja od ove profesije u drugim dr\u017eavama.<\/p>\n

\u201cSramota je iznijeti neki problem ili da se \u0161to ne zamjeri ako se nekome uputi javna kritika za ne\u0161to \u0161to ne radi po\u0161teno ili transparentno. Sve je u tom nekom smjeru\u00a0 -‘\u0161ta se ti petlja\u0161’, ‘\u0161to to tebe interesuje’, ‘ko te poslao i tako dalje\u201d, ka\u017ee Lazar.<\/p>\n

Uz uzdah dodaje da je \u201cprpa ljude da se \u010duje o njihovim postupcima, a poku\u0161ali su ili su ne\u0161to uradili kako ne treba\u201d.<\/p>\n

\u0110or\u0111e \u0110uki\u0107<\/strong> je na zavr\u0161noj godini studija novinarstva. Radi kao \u0161anker u barskom kafi\u0107u \u201cRiva\u201d. Dok gostima sipa pi\u0107e, ka\u017ee sa du\u017enom ozbiljno\u0161\u0107u da je novinarstvo temelj demokratije ili bi barem trebalo to biti. Dok konobar odnosi pi\u0107e, \u0110or\u0111e se koncentri\u0161e i obja\u0161njava da \u201cje to klju\u010dni problem u Crnoj Gori”,\u00a0 jer “mediji kod nas nisu stub demokratskog dru\u0161tva” ve\u0107 promovi\u0161u politi\u010dke \u010dinioce. “Va\u017eno je da mediji rade u interesu gra\u0111ana i javni servis bude prije svega servis gra\u0111ana\u201d.<\/p>\n

\u0110or\u0111e misli da kompletnu istinu zaslu\u017euje da zna svaki pojedinac u drustvu. Pa onda re\u0111a:<\/p>\n

Da nema novinarstva, ne bi znali o problemima mladih;<\/p>\n

da ih sve vi\u0161e odlazi u inostranstvo, mahom u Njema\u010dku;<\/p>\n

da je izdato vi\u0161e od 2000 dozvola za rad u toj zemlji;<\/p>\n

Ne bi znali za brojne radnje koje imaju veze sa korupcijom i kriminalom, kako u dr\u017eavnim institucijama, tako i u privatnim.<\/p>\n

“Ukoliko rade svoj posao onako kako zahtjeva kodeks novinara i novinarki, onda su najva\u017eniji posrednici”, ka\u017ee budu\u0107i novinar iza barskog \u0161anka.<\/p>\n

\u0110or\u0111e napominje da novinari moraju biti anga\u017eovani u rje\u0161avanju dru\u0161tvenih problema i dru\u0161tveno odgovorni, te da se u tome ogleda va\u017enost novinarske profesije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

——————————————————————-
\nPODSJE\u0106ANJE<\/strong><\/p>\n

Ne\u0161to vi\u0161e od 50% gra\u0111ana\/ki Crne Gore misli da je medijima na prvom mjestu stalo do interesa onih koji imaju politi\u010dku mo\u0107, a zatim do interesa onih koji imaju ekonomsku mo\u0107 (18,6%), dok je samo njih 13,4 % kazalo da je medijima stalo do interesa gra\u0111ana, pokazalo je istra\u017eivanja javnog mnjenja<\/a> koje je prije nepune dvije godine uradila podgori\u010dka agencija ‘Damar’.<\/h2>\n

—————————————————————-<\/p>\n

Teodora \u0110urni\u0107<\/strong> je stigla do \u010detvrte godine studija novinarstva. Ona isti\u010de va\u017enost novinarstva u kriznim situacijama, kao \u0161to je ova aktuelna pandemija. “Jedna od va\u017enijih uloga medija je da u dru\u0161tvu obezbijede javni diskurs o temama koje su ‘zaboravljene’ ili se na njih ne obra\u0107a toliko pa\u017enje”.<\/p>\n

Svake godine Fakultet politi\u010dkih nauka u Podgorici upi\u0161e 40 bruco\u0161a koji svoju budu\u0107nost vide u medijima i novinarstvu. Studenti prve godine su naj\u010de\u0161\u0107e najambiciozniji.<\/p>\n

Na pitanje, \u0161ta novinasrku profesiju \u010dini va\u017enom u dru\u0161tvu, Aleksandra Lazarevi\u0107<\/strong> se malo mr\u0161ti i sa dozom ljutnje u glasu ka\u017ee da je uvijek vrije\u0111a kada \u010duje da ljudi omalova\u017eavaju novinare i pri\u010daju da su besramni i spletkaro\u0161i.<\/p>\n

“Ja sam saglasna da pojedini ne obavljaju ovu profesiju eti\u010dno, ali daleko od toga da su svi takvi, mnogo je onih koji daju sve od sebe da pru\u017ee kvalitetno novinarstvo, uprkos lo\u0161im uslovima\u201c, ka\u017ee Aleksandra.<\/p>\n

Novinari su va\u017eni, dodaje ona, jer \u0107e oni pravi me\u0111u njima sprije\u010diti korupciju, la\u017ei, nepravdu, spasi\u0107e i promjeniti nekome \u017eivot. Tako\u0111e, otvori\u0107e o\u010di ljudima i dovesti do pobolj\u0161anja dru\u0161tva. “U Crnoj Gori imamo dosta nepravde, ali novinari daju sve od sebe da je isprave.\u201c<\/p>\n

Lazar misli da u crnogorskim medijima nema mnogo mjesta za tabloidizaciju, ali da ima za “polarizaciju i politizaciju”. Uvjeren je da je crnogorska medijska scena “zdravija” od drugih zemalja Balkana, ali da su rijetki mediji koji su u potpunosti nezavisni.<\/p>\n

Aleksandra ka\u017ee da godinama slu\u0161a kako je medijska situacija u dr\u017eavi lo\u0161a “ali ne vidi nikakve promjene”. Ona misli da je najlak\u0161e kuditi novinare i svu krivicu svaliti na njih, i pita – \u0161ta radi Vlada povodom toga.”Oni obe\u0107avaju promjene i samo na tome ostaje. Novinari su najslabija karika u medijskom lancu i ne mogu samostalno donositi odluke, jer su finansijski zavisni.”<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

—————————————————–
\nPODSJE\u0106ANJE<\/strong><\/p>\n

Gra\u0111ani\/ke se u najve\u0107im procentima ne sla\u017eu sa tvrdnjom da je medijima istina na prvom mjestu (54,9%) i da mediji temeljno provjeravaju \u010dinjenice koje objavljuju (50,9%), dok se najve\u0107i broj novinara ne sla\u017ee sa tvrdnjom da su novinari nepristrasni (58,1%) i da je novinarima istina na prvom mjestu (33,1%).- Damar, 2018.<\/h2>\n

——————————————————–<\/p>\n

Teodora smatra da je medijska scena u Crnoj Gori polarizovana. Ka\u017ee da su mediji definitivno podijeljenji na dvije strane i da to uti\u010de na njihov na\u010din izvje\u0161tavanja. “Danas je dovoljno da pogledate ime nekog medija i da odmah pretostavite kakav \u0107e biti njihov stav prema odre\u0111enoj temi”.<\/p>\n

\u0110or\u0111e se uglavnom sla\u017ee sa Lazarom kada je rije\u010d o tabloidizaciji i da se “svakako ne stidi medijske scene u Crnoj Gori u pore\u0111enju sa ostalim zemljama regiona”. Nagla\u0161ava da je polarizacija veliki problem i da se mora razvijati istra\u017eiva\u010dko novinarstvo.<\/p>\n

Svi na\u0161i sagovornici se sla\u017eu da treba vi\u0161e istra\u017eiva\u010dkog novinarstva, objektivnosti i sloboda.<\/p>\n

Lazar ka\u017ee da “novinarstvu fali da bude cijenjeno”. Laganim udarcem \u0161akom o sto kao da stavlja do znanja da je jedva \u010dekao da ga neko to pita. “Ljudi i dalje ovaj posao smatraju zanatom, pa novinare do\u017eivljavaju kao potr\u010dka; barem starije generacije sa kojima sam imao prilku da razgovaram”.<\/p>\n

U odgovor je ubacio i da “publika u Crnoj Gori ne umije ili ne\u0107e da napravi razliku izme\u0111u ‘kvazi’ novinara koji se bave pregledom dana u jednom od mnogih rijaliti programa i onih koji se zaista trude da donesu pri\u010de vrijedne pa\u017enje”.<\/p>\n

———————————————-<\/p>\n

PODSJE\u0106ANJE<\/strong><\/p>\n

Ne\u0161to vi\u0161e od polovine (51,0%) anketiranih gra\u0111ana\/ki smatra da politi\u010dke partije imaju potpuni uticaj na ure\u0111iva\u010dku politiku medija u Crnoj Gori, a svaki tre\u0107i novinar\/ka (33,8%) smatra da vlasnici medija u potpunosti uti\u010du na ure\u0111iva\u010dku politika medija.<\/h2>\n

———————————————-<\/p>\n

Ksenija Dragovi\u0107<\/strong> je studentkinja vizuelnih umjetnosti i u svom stanu nema televizor. Malo stidljivo ka\u017ee da “ne zna kada je poslednji put uzela novine u \u0161ake”. Ona se, uglavnom, informi\u0161e preko dru\u0161tvenih mre\u017ea, iako je svjesna da se tako lako mo\u017ee izlo\u017eiti la\u017enim vijestima. Ka\u017ee da na dru\u0161tvenim mre\u017eama naizlazi na hrpu nebitnih informacija i brdo tra\u010deva. Priznaje, ne skrivaju\u0107i ljutnju, da “joj je sve tako nekako glupo i nepouzdano i voljela bi da ponekad nai\u0111e na dru\u0161tvenim mre\u017eama na teme od zna\u010daja ili makar neku lijepu vijest”. “Samo nekakve sva\u0111e, prepirke ubistva, psovanja…”.<\/p>\n

Ksenija dodaje i jedno \u201cpff\u201d uz ovu nedovr\u0161enu misao. No, ipak isti\u010de da je svjesna da je novinarstvo va\u017ena profesija koja je od velikog zna\u010daja za dru\u0161tvo ali se boji da je u sijenci \u017eute \u0161tampe.<\/p>\n

Milo\u0161 \u0110uranovi\u0107<\/strong> \u017eivi u Baru a psihologiju studira na fakultetu u Padovi (Italija). Za medije u Crnoj Gori on vezuje senzacionalizam i ka\u017ee “da mu se ne svi\u0111a \u0161to ve\u0107ini medija ne vjeruje”.<\/p>\n

Milo\u0161 misli da je novinarstvo jako va\u017ena profesija i da “zalu\u017euje posebno po\u0161tovanje”,\u00a0 ali da je “\u010desto nepravedno zanemareno. Smatra da crnogorskom novinarstvu nedostaje kreativnosti i istra\u017eivanja, kao i dubinskog obra\u0111ivanje tema koje se ne ti\u010du samo politike.<\/p>\n

Sara Boran\u010di\u0107<\/strong> tako\u0111e studira psiholohiju ali \u00a0na Univerziteta Donja Gorica. Novinarsku profesiju vidi kao “pomaga\u010dku koja ima posredni\u010dku ulogu i izme\u0111u gra\u0111ana\/ki i svakodnevnih de\u0161avanja u dru\u0161tvu”. Misli da mediji u Crnoj Gori nisu slobodni i da je izvje\u0161tavanje politizovano. “Politi\u010dka scena u Crnoj Gori ne dozvoljava da se o nekim pitanjima govori na\u0161iroko i naduga\u010dko”.<\/p>\n

Sara bi voljela da mediji obra\u0111uju vi\u0161e tema koje se ti\u010du mladih i zdravlja, sa akcentom na mentalno zdravlje.<\/p>\n

Marija PE\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160ta o novinarstvu misle mladi koji se \u0161koluju da se njime bave i njihovi vr\u0161njaci koji bi da od te profesije imaju drugu vrstu koristi?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":292445,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-292444","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=292444"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292444\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":292456,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292444\/revisions\/292456"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/292445"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=292444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=292444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=292444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}