U novom izdanju bilje\u0161ki SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na siroma\u0161tvo i dobrobit doma\u0107instava na Zapadnom Balkanu, navodi se da \u0107e u Crnoj Gori krajnji rezultat biti preokret trenda smanjenja siroma\u0161tva tokom posljednjih \u010detiri do \u0161est godina i njegovo vra\u0107anje na nivo iz 2015. ili \u010dak 2013.<\/p>\n
“Oko devet hiljada do 20 hiljada gra\u0111ana bi moglo upasti u siroma\u0161tvo zbog ekonomskog \u0161oka”, navodi se u bilje\u0161kama SB, koje predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvje\u0161taja za Zapadni Balkan, prenosi Mina.<\/p>\n
Me\u0111u radnicima u Crnoj Gori u najvi\u0161e pogo\u0111enim sektorima, samo \u0161est odsto je bilo siroma\u0161no prije pandemije.<\/p>\n
“Me\u0111utim, procjenjuje se pove\u0107anje te stope na devet odsto u prvom scenariju, koji predvi\u0111a trajanje pandemije do kraja juna, i na 13 odsto u drugom scenariju, koji predvi\u0111a da ona traje do avgusta”, objasnili su iz SB.<\/p>\n
Prosje\u010dan prihod doma\u0107instva bi, kako se ocjenjuje, mogao opasti pet do deset odsto. Udio stanovni\u0161tva koje se smatra ugro\u017eenim, ne siroma\u0161no ve\u0107 ekonomski nedovoljno zbrinuto, mo\u017ee se pove\u0107ati sa oko 28 odsto, na procijenjenih 29 do 31 odsto.<\/p>\n
“Zabrinjavaju\u0107e je \u0161to preko 80 odsto Crnogoraca, koji bi zbog Covid-19 mogli postati siroma\u0161ni, trenutno nema nikakvu podr\u0161ku socijalne za\u0161tite”, kazali su iz SB.<\/p>\n
U SB smatraju da bi, uz ograni\u010dene fiskalne rezerve, kratkoro\u010dni odgovor politike u Crnoj Gori vjerovatno trebalo da bude ciljan, uz razmatranje olak\u0161anja negativnih uticaja na siroma\u0161ne i ugro\u017eene radnike i njihove porodice.<\/p>\n
U bilje\u0161kama se navodi da se, kada je rije\u010d o dr\u017eavama Zpadnog Balkana, nedavno smanjenje siroma\u0161tva i pobolj\u0161anje dobrostanja zaustavljaju, jer Covid-19 kriza vodi ekonomije tog regiona u recesiju.<\/p>\n
“Po\u010detkom ove godine prije izbijanja Covid-19, ve\u0107ina od \u0161est zemalja regije je ostvarila zna\u010dajan napredak na smanjenju siroma\u0161tva i pove\u0107anju prihoda doma\u0107instava. Kriza \u0107e vjerovatno dovesti do prekida i dijelom preokreta nedavno ostvarenog napretka”, smatraju u SB.<\/p>\n
Procjenjuje se da bi na Zapadnom Balkanu bez mjera vladinog odgovora, Covid-19 kriza otjerala najmanje 400 hiljada ljudi u siroma\u0161tvo, a ako ona potraje du\u017ee, \u010dak i 950 hiljada.<\/p>\n
Iz SB su saop\u0161tili da \u0107e za ljude na Zapadnom Balkanu gubitak prihoda od rada biti glavni na\u010din prenosa ekonomskih uticaja pandemije. Vjerovatno \u0107e prvo biti pogo\u0111eni zaposleni u ugro\u017eenim sektorima, ali \u0107e se kasnije pro\u0161iriti na druge dijelove ekonomije i u formalnom i u neformalnom sektoru.<\/p>\n
“U stvari, radnici u ugostiteljstvu, zabavi, transportu, maloprodaji neprehrambenih proizvoda i dijelu proizvodnje su bili odmah pogo\u0111eni”, dodaje se u bilje\u0161kama.<\/p>\n
Iz SB su kazali da su samozaposleni, neformalni radnici i oni s povremenim poslovima ili ugovorima na odre\u0111eno u naro\u010ditoj opasnosti. Za njih je ve\u0107a vjerovatno\u0107a da \u0107e izgubiti posao, raditi skra\u0107eno radno vrijeme ili biti upu\u0107eni na prinudni odmor, nego radnici u formalnom sektoru s ugovorom na neodre\u0111eno.<\/p>\n
“Veoma su ugro\u017eeni i honorarci i oni koji ne mogu raditi od ku\u0107e. Mnogi od njih, po\u0161to \u010desto rade neformalno, nemaju socijalno osiguranje i ne mogu ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene kad ostanu bez posla”, naveli su iz SB.<\/p>\n
Vladine mjere, koje poma\u017eu firmama iz formalnog sektora da zadr\u017ee radna mjesta, ne dopiru direktno do neformalnih radnika. Mnogi od tih neformalnih ili samozaposlenih radnika ne mogu koristiti ni socijalnu pomo\u0107 koja je namijenjena najsiroma\u0161nijima, \u0161to ih dovodi u poseban rizik.<\/p>\n
“U sektorima naro\u010dito pogo\u0111enim Kovid-19, oko 14 do 33 odsto radnika na Zapadnom Balkanu su samozaposleni, pa stoga posebno ugro\u017eeni. Taj je udio naro\u010dito velik u Albaniji i na Kosovu. Nivou vje\u0161tina radnika na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji su ne\u0161to ni\u017ei u pogo\u0111enim nego u ostalim sektorima. Prosje\u010dna plata u pogo\u0111enim sektorima je tako\u0111e tipi\u010dno ni\u017ea”, dodaje se u bilje\u0161kama.<\/p>\n
U SB su ocijenili da siroma\u0161ni i ugro\u017eeni mogu biti pogo\u0111eni velikim ekonomskim i socijalnim tro\u0161kovima. Veliki udio nesiroma\u0161ne populacije je u riziku da postane siroma\u0161an. Izbijanje Covid-19 \u0107e te\u0161ko pogoditi stanovnike urbanih podru\u010dja, naro\u010dito one koji rade u neformalnom sektoru i nemaju mogu\u0107nost kori\u0161tenja mjera za za\u0161titu formalnih radnih mjesta.<\/p>\n
“Vlade moraju osigurati osnovne usluge, dovoljno hrane, smje\u0161taj i osnovne socijalne usluge za najugro\u017eenije. Uprkos rigoroznim mjerama ograni\u010denja i smanjenja ekonomske aktivnosti, pru\u017eanje osnovnih usluga, kao \u0161to su komunalne, komunikacije, zbrinjavanje otpada i odr\u017eavanje infrastrukture je i dalje od klju\u010dnog zna\u010daja, dijelom i da bi se omogu\u0107ilo da ljudi po\u0161tuju mjere ograni\u010denja”, rekli su iz SB.<\/p>\n
Tako\u0111e, odgovor politike trebalo bi da za\u0161titi egzistenciju i olak\u0161a oporavak za radnike i u neformalnom i u formalnom sektoru.<\/p>\n
“Smanjivanje ga\u0161enja firmi i radnih mjesta je prvi korak i mo\u017ee imati zna\u010dajan pozitivan efekt prelivanja na neformalni sektor putem kanala ponude i potra\u017enje. Jo\u0161 je zna\u010dajnije da podr\u0161ka prihodu bude pro\u0161irena na radnike koji mo\u017eda nijesu obuhva\u0107eni programima podr\u0161ke za firme, kao \u0161to su samozaposleni ili radnici u neformalnom sektoru”, zaklju\u010dili su iz SB.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pandemija koronavirusa bi mogla pove\u0107ati stopu siroma\u0161tva u Crnoj Gori za procijenjenih 1,5 do tri procentna poena, u zavisnosti od trajanja krize, ali ve\u0107ina novih siroma\u0161nih mo\u017ee ostati neza\u0161ti\u0107ena, ocijenjeno je iz Svjetske banke (SB)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274197,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-292287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=292287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":292288,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292287\/revisions\/292288"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274197"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=292287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=292287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=292287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}