{"id":292252,"date":"2020-05-29T06:35:59","date_gmt":"2020-05-29T04:35:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=292252"},"modified":"2020-05-28T22:42:02","modified_gmt":"2020-05-28T20:42:02","slug":"zastita-bioraznolikosti-30-posto-do-2030","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/05\/29\/zastita-bioraznolikosti-30-posto-do-2030\/","title":{"rendered":"Za\u0161tita bioraznolikosti: 30 posto do 2030."},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Andrea Milat\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Europska unija donijela je prijedlog dugo o\u010dekivane Strategije o o\u010duvanju bioraznolikosti koja bi trebala rezultirati reformom poljoprivrede i boljim odnosom prema prirodnim podru\u010djima. Cilj je strogo za\u0161titi \u0161ume i mo\u010dvarna podru\u010dja koje upijaju vi\u0161kove uglji\u010dnog dioksida iz atmosfere te biljne i \u017eivotinjske vrste, odnosno bioraznolikost. Pod strogom zakonodavnom protekcijom trebalo bi se do 2030. godine na\u0107i 30 posto kopnene i morske povr\u0161ine EU. Zaustavljanje propadanja ekolo\u0161kih sustava nu\u017eno je za sanaciju klimatskih promjena, stoga je ova strategija dio Europskog zelenog plana, sveobuhvatne reforme koja bi trebala rezultirati \u201cekolo\u0161kom tranzicijom\u201d na odr\u017eivo dru\u0161tvo.<\/p>\n

Trideset posto kopna i mora zvu\u010di puno manje, ako se u obzir uzme da je to porast za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja na kopnu od 4 posto, ali 19 posto na moru. Najve\u0107i izazov EU ionako ne le\u017ei u za\u0161titi novih podru\u010dja, nego u provedbi postoje\u0107ih zakona. Strategija to prepoznaje kao jedan od \u201cizazova\u201d. Jo\u0161 \u0107e te\u017ee biti provesti pove\u0107anje povr\u0161ina strogih rezervata. To zna\u010di da bi se za\u0161tita ve\u0107 za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja dodatno postro\u017eila.<\/p>\n

Europska Komisija isti\u010de kako o\u010duvanje \u201cbiolo\u0161ke raznolikosti ima potencijalne izravne ekonomske koristi za mnoge ekonomske sektore\u201d. Dok isti\u010du prednosti ekolo\u0161kog ribarstva, ekopoljoprivrede, eko\u0161umarstva, ekogradnje, ekoprometa i sli\u010dno, ne isti\u010du jasno da se ekonomske u\u0161tede o kojima se govori mogu uzimati u obzir samo kao budu\u0107i prihodi, nakon \u0161to su ostvareni ciljevi o\u010duvanja bioraznolikosti. Istovremeno se ne obja\u0161njavaju financijske mjere, niti izvore financiranja ovog plana. S druge strane, koliko god visoko procijenili mogu\u0107e izravne prihode od npr. ekopoljoprivrede, ili ekoprometa, u prihode nisu ura\u010dunate pozitivne posljedice pobolj\u0161anja ljudskog zdravlja, odnosno smanjenja tro\u0161kova zdravstvenog sustava zbog zdravije prehrane i \u010di\u0161\u0107eg zraka.<\/p>\n

Epidemija koronavirusa koja jo\u0161 uvijek nekontrolirano kola svijetom, naglo je osvijestila potrebu za sigurnim i stalnim izvorima prehrane, stoga ne \u010dudi da se strategija bavi i poljoprivredom. Aspekti ove strategije bit \u0107e provedeni kroz novu Europsku poljoprivrednu politiku (CAP) popularno poznatu kao strategija \u201cod farme do stola\u201d. Budu\u0107i da se radi o sveobuhvatnoj strategiji, promjene o\u010dekuju i ribolovni sektor. Mjere o\u010duvanja ribljeg fonda za budu\u0107nost podrazumijevaju cijeli niz novih restrikcija u sada\u0161njost, \u0161to ribari svakako ne\u0107e mirno promatrati. Ve\u0107 je najavljeno postro\u017eivanje odnosa prema krivolovu, kako na moru, tako i na kopnu.<\/p>\n

Posebno \u0107e biti zanimljivo promatrati kako \u0107e EU stati na kraj nezakonitom kr\u010denju \u0161uma. Sve najstarije europske \u0161ume mogle bi se uskoro na\u0107i u srcima najstro\u017eih rezervata. Budu\u0107i da je kr\u010denje \u0161uma na Balkanu povezano s korupcijom na paneuropskoj razini, mogu\u0107e je pretpostaviti da autori strategije nisu namjerno najavili rat \u0161umarskoj mafiji ovim planom. Ova strategija ne\u0107e razveseliti niti jednu industriju u Europi, budu\u0107i da predla\u017ee uvo\u0111enje cijene ekolo\u0161kog otiska rada i proizvoda. \u0160tovi\u0161e, ovo \u0107e EU poku\u0161ati predlo\u017eiti na sljede\u0107em sastanku UN-ovog Me\u0111unarodnog panela o klimatskim promjenama IPCC-a kao ambicioznu novu globalnu praksu. Strategija bi mogla kona\u010dno stati na kraj globalnim petrokemijskim i poljoprivrednim kompanijama poput najve\u0107eg Bayera koji je prije nekoliko godina apsorbirao i zloglasni Monsanto \u010diji se proizvodi godinama ve\u0107 dovode u vezu sa raznim karcinomima.<\/p>\n

Ako bi se implementaciji ovog akcijskog plana prionulo ozbiljno, onda bi on \u010dinio puno vi\u0161e od popisa dobrih \u017eelja. No, budu\u0107i da njegova realizacija ovisi o uspje\u0161nosti Europske unije da istovremeno uspje\u0161no sanira ekonomsku krizu (koja je posljedica epidemije koronavirusa), da prona\u0111e rje\u0161enje za talijansku i \u0161panjolsku krizu (koje bi moralo biti puno bolje od gr\u010dkog rje\u0161enja), da napokon rije\u0161i problem s kancerogenim pesticidima (\u010dije je rje\u0161enje lani prolongirala za par jo\u0161 godina) i pritom stane na \u017eulj globalnim industrijama (koje \u0107e istovremeno na ovaj ili na onaj na\u010din oporezovati), kako bi namakla bilijune eura potrebne za ostvarenje Europskog zelenog plana i odr\u017eivog dru\u0161tva, i sve to u idu\u0107ih deset godina, onda je Europsku strategiju te\u0161ko \u010ditati ozbiljno kao bilo \u0161to drugo doli popis lijepih \u017eelja. Najljep\u0161e me\u0111u njima su zeleni paneuropski koridori koji bi sprije\u010dili genetsku izolaciju vrsta, zatim zazelenjivanje svih mogu\u0107ih dijelova urbanih podru\u010dja. Tako bi inicijative poput one zagreba\u010dke od pro\u0161loga tjedna kada su stanovnici u inat gradona\u010delniku zasadili biljke u nogostupe, na parkirali\u0161tima, parkovima, uskoro mogle postati obavezne ili makar izrazito po\u017eeljne u svim gradovima sa vi\u0161e od 20.000 stanovnika.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zaustavljanje propadanja ekolo\u0161kih sustava nu\u017eno je za sanaciju klimatskih promjena, stoga je ova strategija dio Europskog zelenog plana, sveobuhvatne reforme koja bi trebala rezultirati \u201cekolo\u0161kom tranzicijom\u201d na odr\u017eivo dru\u0161tvo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":246121,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-292252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=292252"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":292253,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292252\/revisions\/292253"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/246121"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=292252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=292252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=292252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}