Od podviga s \u010darapama, do ma\u0161tovitog \u017eongliranja rolni toalet-papira stopalom, rekordi se i dalje postavljaju jer “Ginisovim svjetskim rekordima” svakog mjeseca stigne po 1.000 prijava potencijalnih rekordera i to samo iz SJeverne Amerike. Ta kompanija je vec\u0301 dugo poznata kao \u010duvar dostignuc\u0301a, sada u rasponu rubrika od “fascinantnih” najdu\u017ei nokti, preko “pretjeranih” pirsing, do “svako mo\u017ee da proba” hodanje na rukama, recimo, pi\u0161e agencija Beta.<\/p>\n
Nedavno uvedenim izazovima “Ginisa” na interenetu raste popularnost jer su mnogi po ku\u0107ama\u00a0 zbog pandemije: \u010dovjek koji ska\u010de kao \u017eaba, graditelj piramida od konzervi ili graditelj kontrukcija LEGO samo jednom rukom, i svi su dobitnici titule “Vlasnik Ginisovog svjetskog rekorda”.<\/p>\n
“Dok su ljudi po ku\u0107ama, \u017eelimo da podsti\u010demo kreativnost, pobolj\u0161amo raspolo\u017eenje i omogu\u0107imo im da u\u010de i istra\u017euju svjetske rekorde”, rekla je menad\u017eerka rekorda Krisi Fernandes.<\/p>\n
Izazovi on-lajn su tako planirani da se izvode s minimalnom opremom i kod kuc\u0301e. Postoje i takmi\u010denja za djecu. \u0160to se ti\u010de knjige, ko je nije prelistao u potrazi za rekordom koji bi mogao da obori Ginisova baza podataka sadr\u017ei vi\u0161e od 50.000 jedinstvenih podviga.<\/p>\n
Me\u0111u njima su najbr\u017ei pogodak rupe u golfu za 1:29:62 minuta; 100 metara s preponama pretr\u010danih s perajama na nogama za 14,82 sekunde za mu\u0161karce i 18,523 za \u017eene, 656 tapkanja u minutu dve ko\u0161arka\u0161ke lopte istovremeno.<\/p>\n
Ideju o prikupljanju neobi\u010dnih rekorda pokrenuo je britanski ser Hju Biver 1950-ih godina kada je bio direktor pivare Ginis. Pri\u010da ka\u017ee da je na zabavi lovaca u Irskoj izbila sva\u0111a oko toga koja je najbr\u017ea divlja ptica u Evropi. Nije bilo lako rije\u0161iti taj spor.<\/p>\n
Ser Hju je zamolio blizance Norisa i Rosa Mekvirtera koji su se bavili provjerom \u010dinjenica, da sastave knjigu koja bi pomogla u rje\u0161avanju kafanskih rasprava.<\/p>\n
Prvi tom je objavljen 1955. godine, a do 1964. prodat je milion primjeraka. Kasnije je po\u010dela TV serija o tome.<\/p>\n
Ginis ima i Kuc\u0301u slavnih. Me\u0111u njima je bio i Robert Vadlou, najvi\u0161i \u010dovjek na svijetu. 1940. godine je izmereno da je imao 272 santimetra. Druga slavna je bila Li Redmond, \u010diji su nokti zajedno bili duga\u010dki 8,65 metara.<\/p>\n
Ginis godi\u0161nje obi\u010dno dobije po 47.000 prijava rekorda iz prosje\u010dno 178 zemalja. Od toga se potvrdi i prizna oko 8.000.<\/p>\n
Dejvid Ra\u0161 iz Bojzija, u ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi Ajdaho, nedavno je postao rekorder kroz on-lajn izazov u \u200b\u200bkategoriji “Ko najbr\u017ee obu\u010de 10 majica”. Njegovo pobjedni\u010dko vrijeme bilo je 15,61 sekunda. Ali toliko je vje\u017ebao da je povrijedio zglob \u0161ake udaraju\u0107i ga o glavu dok je obla\u010dio majice.<\/p>\n
Ra\u0161 dr\u017ei mno\u0161tvo drugih rekorda, uklju\u010dujuc\u0301i \u017eongliranje na biciklu vezanih o\u010diju (30 rekorda), najdu\u017ei stoj na bradi na biciklu (6:1:07 minuta) i najvi\u0161e okreta palice za bejzbol u minuti (94).<\/p>\n
“Volio sam da gledam emisije o tome na TV-u i povremeno listam knjigu”, rekao je Ra\u0161 koji je vi\u0161i menad\u017eer proizvodnje u jednoj tehnolo\u0161koj kompaniji. “To me je fasciniralo i pomi\u0161ljao sam da bih volio da mogu i ja da to radim”.<\/p>\n
D\u017eed Hokin je poznat po fudbalskom umijec\u0301u i vje\u0161tini. Pro\u0161log mjeseca je postavio rekord tako \u0161to je jednim stopalom \u017eonglirao rolnu toaletnog papira, u okviru on-lajn izazova. Tako je postigao svoj \u010detvrti Ginisov rekord.<\/p>\n
Njegov sledec\u0301i izazov je najvi\u0161e tapkanja fudbalske lopte za jedan sat. Rekord je sada 11.901.<\/p>\n
“\u017delim da oborim gomilu Ginisovih svjetskih rekorda”, poru\u010dio je Hokin iz Tuvumbe, u Australiji, gdje \u017eivi.<\/p>\n
Tu je i Saini koji se pokazao kao munjevito brz obla\u010de\u0107i 10 \u010darapa a sjede\u0107i na podu u svojoj kuc\u0301i u Indiji. Njegova strategija je: Zabaviti se!<\/p>\n
“Nevjerovatno je \u0161to ni u snu nisam pomi\u0161ljao da c\u0301u jednog lijepog jutra dobiti tako presti\u017enu titulu s tako malo napora”, napisao je Saini u e-poruci.<\/p>\n
Njegova brzina vjetra s \u010darapama navela ga je da jo\u0161 vi\u0161e cijeni brzinu Jusaina Bolta. Taj znameniti sprinter s Jamajke je na svjetskim prvenstvima 2009. godine vrijeme na 100 metara spustio na 9,58 sekundi.<\/p>\n
“Ne mo\u017eemo shvatiti koliki je napor Bolt ulo\u017eio u to”, napisao je Saini.<\/p>\n
Od izbijanja pandemije KOVID-19, Ginisovi zvani\u010dnici su primijetili da se obaranje rekorda vi\u0161e poku\u0161ava u kuc\u0301ama i ba\u0161tama. Stigle su im prijave za rekorde u rasponu od “najvi\u0161e naljepnica zalijepljenih na tijelo za 30 sekundi”, preko “najvi\u0161e biljke pamuka”, do “najvi\u0161e skokova u mjestu u minutu”.<\/p>\n
Fernandes me\u0111u Ginisovim menad\u017eerima ima zadatak da potvrdi autenti\u010dnost svjetskih rekorda.<\/p>\n
Pro\u0161le jeseni je prisustvovala poku\u0161ajima “Harlem Gloubtrotersa” da obore rekord. Ta revijalna ko\u0161arka\u0161ka ekipa je postavila \u0161est rekorda tog dana, uklju\u010dujuc\u0301i \u0161ut iza le\u0111a s najve\u0107e udaljenosti i najvi\u0161e protjerivanja lopte kroz noge u minutu, i to vezanih o\u010diju.<\/p>\n
Ovih dana rekordi se ne potvr\u0111uju na licu mjesta, ve\u0107 na internetu.<\/p>\n
“Upravo prilago\u0111avamo obaranje rekorda ovom novom vremenu”, objasnila je Fernandes. “\u017delimo da se ljudi ne\u010dim bave i zabavljaju se jer biti stalno u ku\u0107i mo\u017ee biti pomalo dosadno”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Usain Bolt je 100 metara pretr\u010dao za 9,58 sekundi, a Dr Vikas Saini nedavno obukao 10 \u010darapa za 9,23 sekunde i obojica nose istu titulu: svjetski rekorder.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-292115","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=292115"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":292117,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292115\/revisions\/292117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=292115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=292115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=292115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}